Gubar (
Lymantria dispar
) je jedan od najvažnijih šumskih štetnika na području Republike Hrvatske. Iz sustavnog praćenja gradacija u kontinentalnom području uočeno je da se gubar masovno pojavljuje ...svakih 10 do 11 godina, dok su u mediteranskom području gradacije češće i nepravilnije u periodicitetu. Kako bi odredili je li potrebno suzbijati gubara, važno je utvrditi intenzitet napada. Intenzitet napada ovisi o gustoći populacije ličinki, a gustoća populacije je povezana s raspoloživom masom lišća u sastojini. S obzirom da za hrast lužnjak postoji metodologija izračuna intenziteta napada, cilj ovoga rada je preispitati i redefinirati kritične brojeve jajnih legala gubara, primjenjujući rezultate recentnih istraživanja. S obzirom da za običnu bukvu do danas nisu poznati kritični brojevi, cilj je bio definirati ih. Za izračun kritičnih brojeva potrebno je izračunati prosječnu masu lišća koju pojede jedna ličinka te prosječnu masu lišća jednog stabla. Laboratorijski pokus prehrane lišćem hrasta lužnjaka i obične bukve postavljen je kako bi se utvrdila prosječna masa pojedenog lišća, a prosječna masa lišća jednog stabla je utvrđena korištenjem dostupnih modela biomase lišća. Rezultati izračuna kritičnih brojeva jajnih legala za hrast lužnjak pokazuju kako je taj broj u odnosu na do sada korišteni viši, što znači da će površina koju treba tretirati biti manja. Rezultati izračuna kritičnih brojeva jajnih legala za običnu bukvu predstavljaju potpuno novi i originalan podatak. Kritične brojeve jajnih legala prikazane u ovome radu potrebno je provjeriti prilikom sljedeće gradacije gubara kroz terensku evaluaciju, kako bi ih potvrdili. Daljnja razrada kritičnih brojeva moguća je korištenjem dostupnih prirasno-prihodnih tablica (bonitet i EGT) te podacima iz nacionalne inventure šume. Korištenje trenutno dostupnih modela biomase ukazuje na potrebu istraživanja mase lišća u krošnji stabala različite starosti za područje Republike Hrvatske, kako bi se usavršila preciznost izračuna kritičnih brojeva jajnih legala gubara.
The gypsy moth (
Lymantria dispar
) is one of the most important forest pests in Croatia and a primary biotic factor responsible for oak decline, especially when tree defoliation during mass outbreaks is followed by infections with the oak powdery mildew (
Erysiphe alphitoides
). Population dynamics of gypsy moth differs between the two main regions of Croatia. In the Continental part, outbreaks occur in cycles every 10 to 11 years, the last one was recorded from 2012 – 2014. In the Mediterranean part, outbreaks are more frequent and less synchronized between sites. Key elements for sustainable forest management are forest pest monitoring programs and the assessment of pest population densities in time and space. In the case of gypsy moth, this is especially true since protection measures should be applied properly and only when prognoses of outbreaks predict severe negative impacts on the forest stands. Gypsy moth population density assessment in Croatia is carried out by counting the egg masses along transects in the forest stand. Predictions of infestation levels, through the number of gypsy moth egg masses per tree or hectare, uses five classes. Calculations include the number of trees with at least one egg mass, expressed in percentage of total. In the case of defoliators like gypsy moth, the basis for the prediction of defoliation is the average leaf mass consumed per one larvae. According to Androić (1965) a single larva consumes 12 g leaf material, however, detailed descriptions of the experimental setup and the tree species used for the feeding trials are missing.
The aims of this paper were to (1) redefine the critical numbers of gypsy moth egg masses used so far for pedunculate oak (
Quercus robur
) and (2) define critical numbers for common beech (
Fagus sylvatica
).
Egg masses for the laboratory experiments were collected in the continental region (forest area near city of Koprivnica) in December 2015. First, larvae were fed in groups from hatching to the end of the third instar with pedunculate oak or common beech leaves. Newly emerged fourth instars were then separated and kept individually. Larvae were weighed daily from the start of the fourth instar until the prepupal stage. Mass of pupae were determined three days after pupation. Fresh leaves used for feeding were weighed daily, the unconsumed leaf remains were collected, dried and also weighed. The leaf material was changed weekly. The fresh/dry mass ratio were calculated for each week to assess the dry mass of freshly given leaves. The average dry leaf mass consumed per larva was used to calculate the critical numbers of gypsy moth egg masses per tree and stand. The average leaf mass per one tree was calculated from biomass models on a dry mass basis.
The recalculated critical numbers of gypsy moth egg masses for pedunculate oak are higher in comparison with the ones used until recently. Data relating to critical numbers of gypsy moth egg masses for common beech represent new findings for Croatia. Until recently, all defoliation predictions in common beech stands were based on data used for pedunculate oak. The higher critical numbers of gypsy moth egg masses is confirmed for the management units Ključevi (pedunculate oak) and Petrinjčica (common beech).
In this study we also redefined the the average leaf mass consumed per one larvae. New critical numbers of egg masses still require field validation during the next gypsy moth outbreak. Future research about critical numbers of gypsy moth egg masses could implement data from yield tables (site quality and ecological and economic types (EGT)) and data from the national forest inventory. Usage of currently available biomass models points out the need for further studies about average leaf mass per one tree in Croatia (Table 5 and 6), in order to calculate critical numbers of gypsy moth egg masses more precisely.
In a paper the results of insecticidal activity of two known insecticides (deltamethrin and imidacloprid), thujone and essential oil of rosemary against the larvae and adults of sycamore lace bug ...(Corythucha ciliata) are presented. The experiment was conducted in a laboratory, under room conditions. We tested the activity of each product in three different concentrations. The most desirable insecticidal activity had deltamethrin, which caused almost 100 % mortality of both developmental stages of the pest at all three concentrations. Succeeding products were imidacloprid, which caused 89.6 % larval mortality at recommended concentration, and essential oil of rosemary, which caused 81.7 % adult mortality at 1 % concentration. Larvae of sycamore lace bug were significantly more susceptible to tested products than adults. Significantly the lowest mortality was determined one day after treatment (41.7 %), while the highest mortality was stated three days after treatment (71.3 %). For future reduction of the damage caused by the studied pest on plane trees, we recommend the application of thujone and essential oil of rosemary, which appeared to be environmentally more acceptable substances. In our study both agents showed a middle satisfying activity in controlling larvae and adults, but they have also obvious repellent activity, which leads to their better efficacy in the open.
V prispevku so predstavljeni rezultati insekticidnega delovanja dveh znanih insekticidov (deltametrin in imidakloprid), tujona in eteričnega olja rožmarina na ličinke in odrasle osebke platanove čipkarke (Corythucha ciliata). Poskus je bil opravljen v laboratoriju, v sobnih razmerah. Učinkovitost vsakega od pripravkov smo ugotavljali pri treh različnih koncentracijah. Najboljše insekticidno delovanje je imel deltametrin, ki je pri vseh koncentracijah povzročil skoraj 100 % smrtnost obeh razvojnih stadijev škodljivca. Sledi mu imidakloprid, ki je pri priporočeni koncentraciji povzročil 89,6 % smrtnost ličink in eterično olje rožmarina, ki je pri 1 % koncentraciji povzročilo 81,7 % smrtnost odraslih osebkov. Ličinke platanove čipkarke so bile signifikantno bolj občutljive na preizkušane pripravke kot odrasli osebki. Signifikantno najmanjšo smrtnost smo ugotovili prvi dan po tretiranju (41,7 %), največjo pa tretji dan po tretiranju (71,3 %). Za prihodnje zmanjševanje škodljivosti preučevane žuželke na platanah pa priporočamo uporabo tujona in eteričnega olja rožmarina, ki sta okoljsko sprejemljivejši snovi. Obe sta v našem poskusu pokazali srednje zadovoljivo delovanje na ličinke in odrasle osebke, a imata tudi dokazano repelentno delovanje, s čimer lahko na prostem pričakujemo njuno boljšo učinkovitost.
Izloženost radiofrekvencijskom elektromagnetskom polju (RF-EMF) na radnoj frekvenciji različitih komunikacijskih uređaja može imati razne biološke učinke. Nedostaju istraživanja odgovora na ...oksidacijski stres i genotoksičnost u medonosne pčele (Apis mellifera) poslije izloženosti RF-EMF-u. U ovom je radu istražen oksidacijski stres i DNA oštećenja u ličinkama medonosnih pčela smještenih u stanicama saća i izloženih modulirajućem RF-EMF 23 Vm-1. Aktivnost glutation S-transferaze smanjena je, dok je aktivnost katalaze značajno povećana u ličinkama medonosnih pčela izloženih RF-EMF-u. Nije bilo statistički značajne promjene u aktivnosti superoksid-dismutaze, razini lipidne peroksidacije i DNA oštećenju između ličinaka medonosne pčele i kontrolne skupine. Ovi rezultati pokazuju da biološki učinci modulirajućeg RF-EMF u ličinkama medonosne pčele ovise o oblikovanju izloženosti.
Vrsta Nubensia nubens (Edwards, 1929) koja pripada porodici Chironomidae zabilježena je po prvi puta u fauni Hrvatske. Pronađena je u litoralu Vranskog jezera na otoku Cresu. Ova vrsta je poznata u ...fauni Italije, Albanije te Republike Sjeverne Makedonije, kao i s područja zapadne Europe, Češke i Pirineja. Vransko jezero na otoku Cresu zasad je jedino poznato stanište ove vrste u Hrvatskoj.
MALOSTONSKI ZALJEV - BISER JADRANA Šimunović, Ante
Naše more znanstveni časopis za more i pomorstvo,
02/2004, Letnik:
51, Številka:
1-2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Istraživanja izvršena u Malostonskom zaljevu u razdoblju od 1963. do 1965., 1967./68., od 1970. do 1976. i 1980./81., te najnovija istraživanja od svibnja 2000. do ožujka 2002., pokazala su svu ...kompleksnost i složenost problematike u tom plitkom i zatvorenom zaljevu zaštićenom od dinamizma mora, zaljevu s nizom specifičnih ekoloških faktora koji su se odrazili na živi svijet, i to ne toliko u pogledu njegova sastava koliko glede njihove kvantitativne dominacije u Malostonskom zaljevu. U prvom se redu to odnosi na neke jestive školjkaše, među kojima je i kamenica (Ostrea edulis, Linne). Rezultati istraživanja (1971.-1976.) kretanja ličinka kamenice u Malostonskom zaljevu pokazala su da je čitavo područje, od Otoka života prema mjestu Dubi, povoljno za polaganje snopića za njihov prihvat. Ipak, od svih se najboljom pokazala pozicija Krstac, i to po broju ličinaka prihvaćenih na snopiće i po najvećem broju nađenih ličinka (75.513 u m3 vode). Pregledom snopića bilo je utvrđeno da povoljno vrijeme za njihovo polaganje počinje kad je već 5% mrijesnih kamenica u crnom sjemenu, tj. kad broj ličinka dostigne iznos od 15.000 u m3 vode.
Od 1971. do 1976. godine praćen je također prirast i smrtnost kamenica u odnosu na dubinu (1 do 8 m). Dobiveni su podaci imali ne samo teoretski već i praktični karakter.
Istraživanjem obavljenim od svibnja 2000. do ožujka 2002. otkriva se poremećaj u uzgoju kamenica u Malostonskom zaljevu koji se očituje u drastičnom smanjenju prirodne mlađi u usporedbi s prethodnim razdobljem.
U radu je istražena in vitro učinkovitost 1-okten-3-ola, sastojka karakterističnog mirisa goveda, na ličinke pet različitih vrsta krpelja preživača koji se javljaju u Indiji: Rhipicephalus ...(Boophilus) microplus, Haemaphysalisž bispinosa, Rhipicephalus haemaphysaloides, Hyalomma marginatum, Rhipicephalus sanguineus. Među pretraženim krpeljima privlačnost u iznosu od 72% bila je dokazana za krpelja H. marginatum te 71% za krpelja R. microplus. Manja privlačnost zabilježena je za H. bispinosa i R. haemaphysaloides (52 i 50%). Isti sastojak uopće ne privlači krpelja R. sanguineus.
Kruškina osa srčikarica (Janus compressus Fabricius) pripada porodici Cephidae (ose vlatarice). Javlja se periodično. U godinama masovne pojave štete su znatne, osobito vidljive u mladim nasadima ...kruške i voćnim rasadnicima. Primarni domaćin štetnika je kruška koju najintenzivnije napada. Sekundarni domaćin je jabuka, dok mušmulu, dunju i aroniju napada samo sporadično. U pogledu morfološko-bioloških osobina kruškine ose srčikarice, prvu obuhvatniju znanstvenu studiju objavili su 1935. godine Balachowsky i Mesnil. Dostupna novija literatura skromno opisuje ovoga štetnika. Podaci o biološkom ciklusu vrlo su šturi i nekompletni, a pojedini podaci o biološko-morfološkim osobinama kontradiktorni su i konfuzni. Cilj je ovoga rada dati precizan opis morfoloških osobina kruškine ose srčikarice te tako eliminirati uočene literaturne proturječnosti. Istraživanja morfoloških osobina odraslih, jaja i ličinki ose srčikarice, provedena su tijekom 2011. i 2012. godine. Uzorci su prikupljani
u pet voćnjaka u širem području Đakovštine. Odrasli su u nasadima hvatani žutim ljepljivim pločama i entomološkom mrežom. Jaja su proučavana (period travanj-svibanj), nakon izvlačenja iz abdomena uhvaćenih ženki ili pažljivom analizom (nakon rasijecanja) mladih izbojaka u koje je ženka odložila jaje. Ličinke su proučavane nakon uzdužnog rasijecanja i vađenja iz napadnutih izbojaka (period svibanj-rujan). Rezultati istraživanja pokazali su da postoje određene pogreške u literaturnim navodima u opisivanju morfoloških osobina
kruškine ose srčikarice. One su ponajviše uvjetovane spolnim dimorfizmom kukca i vrlo malim dimenzijama jaja.
Postembrionalni uzgoj šarnskih ličinki u zatvorenom recirkulacijskom sustavu proveden je 2009. godine na ribnjačarstvu Ribnjak d.o.o., Donji Miholjac. Istraživanja su provedena u dvije pokusne ...skupine (A i B s po tri ponavljanja) s kontrolnom skupinom (C). Pokusnu skupinu A (3 tanka x 250 l) činilo je ukupno 150.000 ličinki (gustoća 200 ličinki•l-1), pokusnu skupinu B (3 tanka x 500 l) činilo je ukupno 600.000 ličinki (gustoća 400 ličinki•l-1), a kao kontrola (C) služio je ribnjak T-6 u standardnim proizvodnim uvjetima, nasađen s 800.000 ličinki•ha-1. Tijekom istraživanja kontrolirani su osnovni fizikalno-kemijski parametri vode (temperatura, kisik, pH, ukupni amonijak i nitriti). Inicijalno mjerenje totalne dužine (TL) šaranskih ličinki obavljeno je prije stavljanja u tankove (N=120). Na 4.,6.,8. i 10. dan istraživanja iz svakog tanka i kontrolne skupine izmjereno je po 20 ličinki (N=140). Hranjenje sa živom hranom započelo je treći dan nakon izvaljenja (TL ličinki 6,00±0,36 mm). Deset minuta nakon prvog hranjenja živom hranom, iz svakog tanka uzeto je po 20 ličinki (N=120) i pod povećalom utvrđen visoki udio ličinki koje su prihvatile živu hranu (89,17±3,76%). Hranjenje umjetnom hranom započelo je sedmi dan nakon izvaljenja. Nakon desetominutnog vremena utvrđen je visok udio ličinki koje su prihvatile umjetnu hranu (96,67±2,58%). Utvrđeni dnevni dužinski rast na kraju istraživanja (ITL) iznosio je 0,41±0,04 mm dnevno. Po završetku istraživanja procjenjen je vrlo visok stupanj preživljenja (skupina A: 96%, skupina B: 93%). Učestalost hranidbe bila je 4 puta dnevno u intervalima od 5 sati (u 6, 11, 16, 21 sat). Istraživanje je prekinuto nakon 10 dana hranidbe zbog pogoršanih zoohigijenskih uvjeta uzrokovanih filterom. U istraživanju ukupno je utrošeno 3.807 g žive hrane i 1.080 g umjetne hrane.
Postembrionalni uzgoj šarnskih ličinki u zatvorenom recirkulacijskom sustavu proveden je 2009. godine na ribnjačarstvu Ribnjak d.o.o., Donji Miholjac. Istraživanja su provedena u dvije pokusne ...skupine (A i B s po tri ponavljanja) s kontrolnom skupinom (C). Pokusnu skupinu A (3 tanka x 250 l) činilo je ukupno 150.000 ličinki (gustoća 200 ličinki•l-1), pokusnu skupinu B (3 tanka x 500 l) činilo je ukupno 600.000 ličinki (gustoća 400 ličinki•l-1), a kao kontrola (C) služio je ribnjak T-6 u standardnim proizvodnim uvjetima, nasađen s 800.000 ličinki•ha-1. Tijekom istraživanja kontrolirani su osnovni fizikalno-kemijski parametri vode (temperatura, kisik, pH, ukupni amonijak i nitriti). Inicijalno mjerenje totalne dužine (TL) šaranskih ličinki obavljeno je prije stavljanja u tankove (N=120). Na 4.,6.,8. i 10. dan istraživanja iz svakog tanka i kontrolne skupine izmjereno je po 20 ličinki (N=140). Hranjenje sa živom hranom započelo je treći dan nakon izvaljenja (TL ličinki 6,00±0,36 mm). Deset minuta nakon prvog hranjenja živom hranom, iz svakog tanka uzeto je po 20 ličinki (N=120) i pod povećalom utvrđen visoki udio ličinki koje su prihvatile živu hranu (89,17±3,76%). Hranjenje umjetnom hranom započelo je sedmi dan nakon izvaljenja. Nakon desetominutnog vremena utvrđen je visok udio ličinki koje su prihvatile umjetnu hranu (96,67±2,58%). Utvrđeni dnevni dužinski rast na kraju istraživanja (ITL) iznosio je 0,41±0,04 mm dnevno. Po završetku istraživanja procjenjen je vrlo visok stupanj preživljenja (skupina A: 96%, skupina B: 93%). Učestalost hranidbe bila je 4 puta dnevno u intervalima od 5 sati (u 6, 11, 16, 21 sat). Istraživanje je prekinuto nakon 10 dana hranidbe zbog pogoršanih zoohigijenskih uvjeta uzrokovanih filterom. U istraživanju ukupno je utrošeno 3.807 g žive hrane i 1.080 g umjetne hrane.
Postembryonic rearing of carp larvae in closed recirculatory system was conducted in 2009 at the fish farm Ribnjak LLC, Donji Miholjac, Croatia. The research was conducted in two test groups (A and B with three iterations in each) with a control group (C). Test group A (3 tanks x 250 l) consisted of 150 000 larvae (density of 200 larvae•l-1), test group B (3 tanks x 500 l) consisted of 600 000 larvae (density of 400 larvae•l-1), and the control group (C) was a mud fish pond T-6 which was stocked by 800 000 larvae•ha-1 under standard production conditions. In this research, basic physical and chemical water parameters were controlled (temperature, oxygen, pH, total ammonia and nitrites). Initial measuring of carp larvae total length (TL) was conducted prior to their placement into tanks (N=120). On the fourth, sixth, eighth and tenth day of research 20 larvae (N=140) were taken out of every tank as well as out of control group and measured. Feeding with live feed began on the third day after hatching (larval TL 6.00±0.36 mm). Ten minutes after feeding live feed to larvae for the first time, 20 larvae (N=120) were taken out of every tank and a high portion of larvae that accepted live feed (89.17±3.76%) was determined by a magnifying glass. Feeding artificial feed began on the seventh day after the hatching. After ten minutes, a high portion of larvae who accepted artificial feed (96.67±2.58%) was determined. Since the end of the research, the determined length increment (ITL) per day was 0.41±0.04 mm, a very high survival rate was established (group A: 96%, group B: 93%). Feeding frequency was four times a day in five-hour intervals (at 06:00, 11:00, 16:00 and 21:00 hours). The research was terminated after ten feeding days due to deteriorating condition of zoohygienic filter. The total of 3807 g of live feed and 1080 g of artificial feed was used.
U debelom crijevu uginule svinje i plućima uginule krave utvrđene su ličinke insekta cilindričnog oblika, duge 2-2,5 cm, širine s produžetkom u obliku repa (dišna cijev). Na osnovi generalne ...morfologije determinirali smo ih kao „rat-tail“ ličinke iz roda Eristalis (Diptera: Syrphidae). Ličinke istih morfoloških obilježja pojavile su se u svinjcu malog obiteljskog gospodarstva, koje po nekim podacima mogu uzrokovati mijaze u ljudi i životinja. U ranim jutarnjim satima gmizale su po vlažnom prolazu svinjca. Nepokretne i slabo pokretne ličinke našli smo u tamnim kutovima svinjca, kao i u gnojištu izvan svinjca. Muhe, koje smo zamijetili na zidu svinjca uz gnojište, a po svojim vanjskim obilježjima su nalik pčelama, svrstali smo u familiju Syrphidae na osnovi karakterističnog «crteža» vena.
PDF
