Željeznička infrastruktura i željeznički promet tradicionalno su i povijesno od nacionalnog i strateškog interesa svake države, što objašnjava ponešto sporije liberalizacijske procese u odnosu na ...neke druge mrežne djelatnosti na zajedničkom tržištu Europske unije, kao što su primjerice elektroničke komunikacije. Prioritet Europske unije je ostvarenje zajedničkog europskog željezničkog područja (Single European Railway Area, SERA) kao načina dugoročnog osiguranja konkurentnosti željezničkog prometa. To je moguće pojednostavljenjem postupaka pružanja željezničkih prijevozničkih usluga, podizanjem kvalitete željezničkih i prijevozničkih usluga te uklanjanjem tržišnih neuspjeha koji mogu biti razlog neučinkovitog raspolaganja javnim sredstvima. Povećanje učinkovitosti željeznice moguće je otvaranjem tržišta za nove prijevoznike, za što je potrebno osigurati neovisnost upravitelja željezničke infrastrukture i upravitelja željezničkih uslužnih objekata. Navedeno se ostvaruje računovodstvenim razdvajanjem između upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika ako su oni vertikalno integrirani gospodarski subjekt, odnosno njihovim strukturnim razdvajanjem u zasebna trgovačka društva. EU je u posljednjih petnaestak godina donio tri pravna okvira kojima se ojačava uloga regulatornih tijela i osigurava jednak pravni položaj prijevoznika na tržištu osobito kroz neovisnost dodjele prometnih kapaciteta i određivanja naknada za njihovo korištenje. Uz navedeno, organiziraju se modeli sufinanciranja izgradnje nove i poboljšanja postojeće željezničke infrastrukture sredstvima EU fondova, podizanja interoperabilnosti i sigurnosti na razini EU-a, što bi trebalo olakšati prekogranični promet, osobito na dužim teretnim trasama, tzv. paneuropskim koridorima. Kombiniranje otvorenog pristupa nužnim željezničkim resursima i otvorenog javnog poziva za obavljanje usluga javnog prijevoza putnika omogućuje, sukladno stavovima koje zastupa Europska komisija, daljnje otvaranje tržišta kao što je već ostvareno u međunarodnom teretnom i putničkom prometu. Novi, četvrti željeznički okvir EU-a koji je u pripremi trebao bi povećati interes korisnika željezničkog prijevoza i učiniti tu prometnu granu konkurentnijom u odnosu na cestovni i zračni promet. Veći broj tržišnih takmaca trebao bi potaknuti produktivnost, specijalizaciju i inovativne poslovne modele uz veću uporabu informacijskih tehnologija. To bi trebalo doprinijeti povećanju putnika i tereta te novom zapošljavanju u željeznici i s njom povezanoj industriji.
Tržište poštanskih usluga, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u većini ostalih svjetskih država, prolazi kroz velike promjene kao posljedica sve češćeg korištenja elektroničke komunikacije te ...supstitucije poštanskih usluga. Napredak tehnologije utječe i na promjene ponašanja korisnika, kao i na njihova očekivanja u vezi s kvalitetom i brzinom usluge. U Republici Hrvatskoj djeluju gotovo svi na svjetskoj razini prepoznati pružatelji usluga paketne distribucije, a njihov je cilj da u
što kraćem vremenu i uz što višu razinu kvalitete usluge isporuče pošiljku primatelju. Cilj ovog rada je analizirati stanje na poštanskom tržištu u Republici Hrvatskoj. Posljednjih godina sve je izraženiji utjecaj supstitucije poštanskih usluga elektroničkim, što se ogleda u padu obujma pismovnih pošiljaka. S druge strane raste broj distribuiranih paketa kod većine poštanskih operatora u zemljama članicama i to zahvaljujući rastu elektroničke trgovine. Navedeni trendovi nisu zaobišli ni hrvatsko poštansko tržište na kojem su se također korisnici okrenuli češćoj online kupovini, što je potenciralo trend rasta dostavljenih paketa. Temeljem provedene analize zaključuje se kako unatoč uspostavi potpune liberalizacije hrvatskog poštanskog tržišta i dalje dominira nacionalni operator, Hrvatska pošta d. d., no on pod utjecajem promjena na tržištu poslovanje više ne temelji isključivo na tradicionalnim poslovima, već širi svoju ponudu dodatnim uslugama.
In Croatia, as in almost all other countries of the world, the postal services market has been going through big changes that are the consequence of the growing use of electronic communication and the fact of the postal services being substituted by it. Technological advancement also influences the changes in the behaviour of users and their expectations regarding the quality and the speed of the service provided. Almost all of the world-renown package distribution service providers whose goal is to deliver the parcels as quickly and as efficiently as possible operate in the Republic of Croatia. The goal of this paper is to analyse the state of affairs on the postal market in the Republic of Croatia. Over the last years, postal services have been increasingly substituted with electronic services, as evidenced by fewer
letters being sent by the post. On the other hand, the number of the distributed parcels has been growing, due to the development of e-commerce. These trends are also present on the Croatian postal market,
where buyers have become increasingly oriented towards online shopping,
resulting in more packages being delivered. Based on the conducted analysis, the conclusions are drawn that, despite of the fact that the Croatian postal market has been completely liberalized, the market is still dominated by the national operator Hrvatska pošta d.d. However, under the influence of the market changes, the operator expands its offer by providing additional services and not just relying on the traditional business activities.
The single market and trade policy are Europe's major economic achievements and its best assets in times of increasing globalisation. European integration, as well as any other regional integration, ...is impossible without these two policies, which are a good example of how to implement a positive form of globalisation. They represent an engine for growth and building a more competitive EU economy. The single market and trade policy, by allowing people, goods, services and capital to move more freely through both Member States and the world, open up new opportunities for citizens, workers, businesses and consumers, creating the jobs and growth Europe so urgently needs. This collection of essays addresses the various facets of these two pillars of European integration. A more efficient single market creates the conditions for a more open trade policy, and vice-versa. Growth has been lacking in Europe in recent years, and enhancing these two assets is the most fruitful way to find it again.
Razvoj stanovanja pokazao se kroz pola stoljeća komparativnih istraživanja
ambivalentnim i empirijski teško mjerljivim predmetom istraživanja. S vremenom su
istraživački napori urodili konstrukcijom ...tročlane podjele na jukstapozicijsku, konvergencijsku
i divergencijsku paradigmu. Divergencijska paradigma, u koju se ubrajaju
različite „teorije srednjeg dometa“, trenutno je najrazvijenija u komparativnim stambenim
studijama te će biti korištena pri preliminarnom opisu razlika i sličnosti razvijenih
država članica EU-a u pogledu stanovanja. Unatoč marginaliziranom istraživačkom
statusu konvergencijske stambene paradigme, cilj je ovog rada njezina revitalizacija
u stambenim studijama kroz komparativnu analizu proturječnosti konvergencijskih
trendova liberalizacije i europeizacije stambenih politika koji se izravno ili neizravno
odnose na stambene promjene u razvijenim državama članicama EU-a. Proturječnosti
konvergencijskih trendova stambenih politika zasebno su problematizirane na primjeru
globalne financijske krize 2008. godine i posljedične krize u EU-u te njihovog
utjecaja na stanovanje.
The impact of institutional arrangements, the “rules of the game”, in terms of Douglass North’s definition, on macroeconomic dynamics has been largely detected in the economic-historical records. ...However, clarification of the nature of institutional currents and their relationship with the paths of economic growth is a challenge for contemporary economic theory. The paper will present a retrospective of the conceptualization of institutional change as a process that mimics the evolutionary systems, relying on relevant theoretical concepts and selective empirical material that is contained herein. In this sense, the paper gives insight into the important contributions reflecting on the relationship between instiutions and economic growth, the evolutionary theory of socio-economic changes and their possible implications for the current reform process. Total of argumentation offered in the paper indicates stability and inertia of institutional structures, whose dynamics is prone to path dependency. Insisting on universal reform solutions, neutral with respect to local circumstances in the process of stimulating economic growth, turns out to be ineffective.
U zadnja dva desetljeća hrvatsko je društvo prolazilo kroz važnu društvenu transformaciju i promjene u svim aspektima društvenoga života. U tom je kontekstu medijski i komunikacijski sustav rijetko ...promatran integrativno ili kao središnji dio tih društvenih procesa. Cilj je rada analizirati društvene i institucionalne promjene medijskoga sustava, odnosno društveno-političke promjene i promjene tržišta i tehnološkog razvoja, kroz prizmu dviju suvremenih društvenih metateorija: refleksivnu modernizaciju i medijatizaciju. U tome se kontekstu iznose podaci o brojnosti medija, strukturi vlasništva i dosezima u publikama te analize službenih dokumenata u pregovorima s Europskom unijom. Pojedine ključne promjene medijskoga sustava koje se analiziraju jesu institucionalne promjene javnoga servisa, liberalizacija i privatizacija tržišta kao pomicanje sfera javnoga i privatnoga, promjena paradigme dominantnoga medijskog sadržaja i, kao posljedica, komercijalizacija medijskog prostora, utjecaji Europske unije te povećana uloga interneta i novih medija u medijskom i komunikacijskom sustavu. Upravljačke odluke u medijskom sustavu proizvode nenamjeravane posljedice, dok se istodobno društveni procesi prilagođuju medijima, koji zauzimaju sve važniju društvenu ulogu. Zbog takvih promjena mijenja se sustav koordinata nacionalnoga sustava, koji je sada potpuno otvoren transnacionalnim procesima.
Cilj rada je prikazati razvoj niskotarifnog zračnog prijevoza u Republici Hrvatskoj te položaj hrvatskih zračnih luka u mreži niskotarifnoga zračnog prijevoza u Europi. Podaci o frekvenciji linija ...između pojedinih zračnih luka i europskih luka analizirani su na temelju podataka dobivenih iz reda letenja. U svrhu analize trenda razvoja mreža i frekvencija, uspoređivani su podaci za 2006., 2008. i 2010. godinu. U posljednje četiri godine došlo je do znatnog porasta broja veza, no i dalje je primjetna znatna sezonalnost u frekvenciji letova.
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013.
godine RH prihvaća pravnu stečevinu EU i implementira istu u svoje
zakonodavstvo, a prometna politika RH postaje dio prometne politike
EU. ...Obzirom na dugotrajnu stagnaciju željezničkoga sektora, prometna
politika EU zalaže se za stvaranje jedinstvenoga zajedničkog tržišta
željezničkih usluga te za njegovu liberalizaciju u cilju podizanja kvalitete
usluga i dugoročne održivosti željezničkoga sektora. U tome procesu
nalazi se i trgovačko društvo HŽPP koje je u stopostotnom vlasništvu države,
a zbog ekonomije obujma i posebnih prava još uvijek je monopolist
na ovome tržištu. U radu se analizira trenutno stanje HŽPP-a te proces
restrukturiranja i prilagodbe društva izazovima liberalizacije tržišta.
Cilj ovog rada je sistematizacija teorijskih dostignuća u analizi efekata ekonomskih integracija na vanjskotrgovinsku razmjenu zemalja učesnica integracije, te empirijska analiza efekata zone ...slobodne trgovine Bosne i Hercegovine sa članicama EFTA. Teorijski, ekonomska integracija odnosno liberalizacija trgovine ne mora rezultirati pozitivnim efektima. Pozitivne efekte može očekivati zemlja koja je konkurentski pripremljena za liberalizaciju. Bosna i Hercegovina kontinuirano povećava stepen liberalizacije trgovine (CEFTA, SSP, zona slobodne trgovine sa EFTA), kako bi se adekvatno konkurentski pripremila za članstvo u Evropskoj uniji, što joj je strateško opredjeljenje. Rezultati provedene analize u ovom radu pokazuju da obim trgovinske razmjene BiH kontinuirano raste i da se kontinuirano povećava pokrivenost uvoza izvozom, ali je to još uvijek nedovoljno, obzirom da je taj procenat u 2016. godini iznosio 58,3 %. Liberalizacijom trgovine BiH nastoji povećati izvoz, otvoriti prostor za plasman proizvoda za inostrana tržišta, ali je u slučaju zone slobodne trgovine sa EFTA ostvarila negativne efekte integracije. U prilog tome ide činjenica da 2 godine poslije stupanja na snagu liberalizacije trgovine sa EFTA nije ostvaren saldo trgovinske razmjene koji je bio u godini prije pristupanja. Ukupan suficit u razmjeni sa članicama EFTA se smanjio, što znači da je liberalizacija rezultirala većim uvozom iz EFTA u odnosu na izvoz. U razmjeni sa Švicarskom i Norveškom smanjen je suficit, a u razmjeni sa Lihtenštajnom i Islandom su ostvarena pozitivna kretanja (smanjen deficit u razmjeni sa Lihtenštajnom i povećan suficit u razmjeni sa Islandom).
PDF
