Iako devetnaesto stoljeće nalaže kako je ženi mjesto u kućanstvu u ulozi supruge i majke, javljaju se mlade djevojke koje žele izaći iz tih okvira i postati učiteljice. Prva ustanova za njihovo ...školovanje bila je samostanska Ženska preparandija sestara milosrdnica u Zagrebu, a kasnije je otvorena i svjetovna Zemaljska preparandija. Iako su imale jednake kriterije za upis preparandije kao i muškarci, bile su diskriminirane na nekoliko načina. Od samog početka smatrane su slabijim spolom pa nisu mogle predavati starijim dječacima, učiti o gospodarstvu i prirodnim znanostima i sl. Diskriminirane su bile i po pitanju plaće koja je bila barem za trećinu manja od one njihovih muških kolega. Također, kasnijim zakonom nametnut im je celibat pa moraju birati između karijere i obitelji. Među svima njima istaknule su se Marija Jambrišak, Marija Fabković, Jagoda Truhelka i Milka Pogačić kao učiteljice koje su bile odlične u svom zanimanju te aktivne i van učionice u časopisima poput Napretka, beletristici i sl. Krajem stoljeća dolazi do većih promjena i napretka budući da se otvara Privremeni ženski licej, a ubrzo nakon njega i mogućnost studiranja ženama na Kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I.
Sredstvima zaklade, koju je 1785. osnovao habsburški vladar Josip II., u periodu do 1847. financirani su boravak i školovanje više od 250 klerika Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Međutim, ...prvotnom nakanom ove zaklade bilo je stvaranje svjetovnoga svećenstva iz redova mladića s bosansko-hercegovačkoga prostora kao preduvjet za uvođenje redovite dijecezanske strukture. U tu je svrhu u Zagreb poslano 12 mladića, no njihov boravak ondje je završio fijaskom. Habsburškim neuspjehom u Dubičkom ratu (1788. - 1791.) spomenuti planovi su postali neizvedivi i klerici su prepušteni svojoj sudbini. Velik dio ih je postupno napustio stipendiju i tek ih je manji broj dogurao do kraja školovanja. Među njima su se nalazila i dvojica Hercegovaca: Josip Vasiljević i Filip Zubčević. U radu se donosi prikaz njihova školovanja kroza sve nastavne razine te okolnosti u kojima se ono odvijalo. Vasiljević je kasnije bio pastoralno aktivan u tadašnjoj Bosansko-srijemskoj biskupiji sa sjedištem u Đakovu. Zubčevićeva sudbina nakon školovanja nije poznata. Postoje indicije da se vratio u osmansku Bosnu i ondje pastoralno djelovao, ali ih se za sada može iznijeti samo kao pretpostavku.
Ovaj je članak posvećen osnivanju Biskupijskoga sjemeništa u Đakovu koje ove godine slavi 200. obljetnicu svoga postojanja i djelovanja (1806.-2006.). Dok su se nakon Tridentskoga sabora ...(1545.-1563.) u drugim dijelovima Europe počela osnivati sjemeništa, od Rima do Zagreba, naše dvije biskupije, Bosanska i Srijemska, bile su u pravom ropstvu. Nakon oslobađanja Slavonije i Srijema od Turaka, Katolička se Crkva na tim područjima obnavlja duhovno i materijalno. Uskoro se Bosanska i Srijemska biskupija sjedinjuju (1773.) i tako se polako stvaraju uvjeti za ostvarenje dekreta Tridentskoga sabora u kojem stoji da svaka biskupija treba imati svoje sjemenište. Autor polazi od početka Crkve opisujući njezinu skrb za pripravu budućih svećenika, iznoseći u kratkim crtama katehetske, župne, samostanske, biskupske ili katedralne škole. U vrijeme sveučilišta nastaju oko njih zavodi (collegia), čija je prvotna svrha bila da se sveučilištarcima osigura stan i hrana da bi se što lakše mogli posvetiti studiju na pojedinim fakultetima sveučilišta. Na Londonskom saboru (1556.) prvi puta se upotrebljava riječ seminarium (sjemenište) za označavanje zavoda za formaciju klera. Na tom se primjeru inspirirao i Tridentski sabor pri donošenju dekreta o obvezatnom osnivanju biskupijskih sjemeništa. Skoro punih 250 godina nakon spomenutoga Sabora, biskup Antun Mandić osniva Biskupijsko sjemenište u Đakovu.
U razdoblju od 1785. do 1847. djelovanjem zaklade, koju je na poticaj Augustina Botoša Okića osnovao Josip II., financirano je školovanje više od 250 klerika Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Na ...samom početku ciljevi ove akcije bili su sasvim drugačiji. Njezinom primarnom zadaćom trebalo je biti stvaranje dijecezanskoga klera koji bi bio neovisan o franjevcima i na osnovi kojega bi se uspostavila redovita crkvena hijerarhija po uzoru na zapadne dijelove Europe. U sklopu tih planova Jure Kordić je zajedno s još 11 mladića bio poslan na školovanje u Zagreb. U radu se donosi što je moguće preciznija rekonstrukcija njegova boravka ondje i tijeka njegova obrazovnog kurikuluma koji su stavljeni u kontekst događaja koji će dovesti do propasti ovih planova. Kordić se nakon dovršetka studija vratio u Bosnu i stupio u franjevački red uzevši redovničko ime Petar, te je kasnije vršio različite službe, najčešće vezane uz kreševski samostan.
Autorica govori o okolnostima u kojima je u Zagrebu potkraj 19. stoljeća otvoren Privremeni ženski licej. Analizira opće političke i obrazovne prilike u tadašnjoj banskoj Hrvatskoj, ženski pokret i ...položaj žena u obrazovnom sustavu, odnos hrvatske javnosti prema pitanjima obrazovanja žena, ulogu Izidora Kršnjavoga i drugih javnih i političkih osoba u osnivanju Liceja i dr. Opisuje i prve godine djelovanja Liceja, njegov smještaj, nastavnike, polaznice te način ispitivanja i završavanja škole.
U radu se analizira nastanak i tijek razvoja pravnoistorijskih predmeta u obrazovnom sistemu Srbije počevši od osnivanja Velike škole 1808., preko Liceja do današnjeg Pravnog fakulteta Univerziteta u ...Beogradu. Pri tome autor daje uvid u nastavne planove srpskih visokih pravnih škola s pregledom pojedinih pravnoistorijskih predmeta, njihovih predavača, od kojih se neki smatraju utemeljiteljima moderne srpske pravnoistorijske nauke (Taranovski i Solovjev) te najznačajnije udžbeničke literature.
Potkraj prošle 2006. godine Senj je skromno, ali dostojanstveno obilježio visoke obljetnice pučkog školstva (360 godina senjske pučke škole, 170 godina nacionalnih pučkih škola u Krasnu, Sv. Jurju i ...Vratniku) i time znatno pridonio sveukupnom bogatstvu svoje prošlosti. U ne tako davnoj prošlosti na senjskom je području djelovalo 26 pučkih škola, a danas (u godini 2007.) samo jedna, i to Osnovna škola S. S. Kranjčevića u Senju s 432 učenika, s područnim razrednim odjelima: u Sv. Jurju 61 učenikm, Krasnu 56 učenika, Vratniku 12 učenika, Krivom Putu 2 i Jablancu samo jedan učenik. U rujnu 2007. i ova će se škola zatvoriti, jer ostaje bez đaka. Djeluje i jedna srednja škola - P. R. Vitezovića u Senju s neizvjesnom budućnošću s obzirom na broj polaznika. U prošlosti je djelovalo i visoko učilište, osnovano godine 1906., počelo s radom akademske 1906/07. godine, jedino na zapadnom dijelu sjeverne Hrvatske, poznato po mnogim značajnim ličnostima koje su obilježile ono doba i ostavile trajan pečat u intelektualnom, političkom i gospodarskom životu Hrvatske. Riječ je o senjskom sjemeništu i teološkom učilištu u Senju. I o njemu je ovdje riječ. Prije punih 200 godina u Senju je otvoreno sjemenište i u njemu teološko učilište u trajanju od četiri godine. Jedno je vrijeme u njegovu sastavu djelovao i filozofski licej. Za to vrijeme kroz njega je prošlo preko tisuću studenata, a s uspjehom je ovaj studij u Senju završilo oko 700 svećenika. U ovome radu upravo i govorimo o prosvjetnom djelovanju ovih ustanova.
U radu se donosi prijepis Naredbe, Ustrojnoga statuta i Naučne osnove Privremenoga ženskog liceja u Zagrebu, osnovanog 1892. godine, kad je predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu Kraljevske ...zemaljske vlade bio Isidor Kršnjavi. U popratnom uvodnom tekstu upućuje se na dosadašnja istraživanja o povijesti ženskoga obrazovanja u Hrvatskoj i daje kratak osvrt na dokumente čije prijepise donosimo podsjećajući na 130. obljetnicu osnutka institucije koju možemo smatrati prvom ženskom gimnazijom u Hrvatskoj.
Ovaj je članak posvećen osnivanju Biskupijskoga sjemeništa
u Đakovu koje ove godine slavi 200. obljetnicu svoga postojanja i djelovanja (1806.-2006.). Dok su se nakon Tridentskoga sabora ...(1545.-1563.) u drugim dijelovima Europe počela osnivati sjemeništa, od Rima do Zagreba, naše dvije biskupije, Bosanska i Srijemska, bile su u pravom ropstvu. Nakon oslobađanja Slavonije i Srijema od Turaka, Katolička se Crkva na tim područjima obnavlja duhovno i materijalno. Uskoro se Bosanska i Srijemska biskupija sjedinjuju (1773.) i tako se polako stvaraju uvjeti za ostvarenje dekreta Tridentskoga sabora u kojem stoji da svaka biskupija treba imati svoje sjemenište. Autor polazi od početka Crkve opisujući njezinu skrb za pripravu budućih svećenika, iznoseći u kratkim crtama katehetske, župne, samostanske, biskupske ili katedralne škole. U vrijeme sveučilišta nastaju oko njih zavodi (collegia), čija je prvotna svrha bila da se sveučilištarcima osigura stan i hrana da bi se što lakše mogli posvetiti studiju na pojedinim fakultetima sveučilišta. Na Londonskom saboru (1556.) prvi puta se upotrebljava riječ seminarium (sjemenište) za označavanje zavoda za formaciju klera. Na tom se primjeru inspirirao i Tridentski sabor pri donošenju dekreta o obvezatnom osnivanju biskupijskih sjemeništa. Skoro punih 250 godina nakon spomenutoga Sabora, biskup Antun Mandić osniva Biskupijsko sjemenište u Đakovu.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Leta 1949 je Mestni ljudski odbor Ljubljana preimenoval dotedanjo Bleiweisovo cesto v Prešernovo. Pred tem se je Prešernova ulica ...imenovala današnja Čopova. Okoli oz. na današnji Prešernovi cesti pa se nahajajo pomembne zgradbe in institucije, kot so: Predsedniška palača, Mladika (včasih Mestni dekliški licej, danes Ministrstvo za zunanje zadeve), Cankarjev dom, Narodna galerija, Moderna galerija, Narodni muzej itd- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
