Pandemija COVID-19 negativno je utjecala na zdravstvo i ekonomiju na globalnoj razini što je dovelo do značajnih turbulencija u poslovnom sektoru. Pandemija je stvorila novi okvir i kreirala nove ...izazove vršeći pritisak na poslovanje u svim sektorima, izravno utječući na prihode, profitabilnost i likvidnost. Likvidnost poduzeća je iznenada postala izazov poslovanja za poduzeća diljem svijeta, a osiguravanje likvidnosti je postao ključni čimbenik preživljavanja poduzeća. U svrhu očuvanja stabilnosti gospodarstva tijekom pandemije COVID-19, vlade brojnih zemalja, pa tako i Republike Hrvatske, kreirale su politike usmjerene na ublažavanje njenih posljedica na gospodarstvo. Između ostalih, pružene su državne potpore koje su direktno bile usmjerene na održavanje likvidnosti mikro, malih i srednjih poduzeća (MSP) u Republici Hrvatskoj, koja su predstavljala najugroženiju skupinu. Poduzeća koja posluju u područjima i u djelatnostima koja imaju značajnu ovisnost o turizmu su bila posebno pogođena, doživljavajući najintenzivniji negativni utjecaj na poslovanje. Cilj rada je dati pregled postojećih istraživanja u kontekstu utjecaja pandemije COVID-19 na poslovanje i istraživanja o učinkovitosti državnih potpora za vrijeme pandemije. Također, ovim istraživanjem se željela ispitati učinkovitost državnih potpora za očuvanje likvidnosti na likvidnost poduzeća u Republici Hrvatskoj koja posluju u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Rezultati su pokazali kako su mjere za održavanje likvidnosti bile učinkovite pošto su poduzeća koja su koristila navedene mjere imala značajno manje probleme s likvidnošću naspram onih koja nisu. Daljnja istraživanja bi se trebala usmjeriti na ispitivanje učinka svih državnih potpora u RH na likvidnost poduzeća za vrijeme pandemije COVID-19.
The COVID-19 pandemic had a negative impact on the global economy, which has led to significant turbulence in the business sector by creating new challenges, directly affecting revenues, profitability and liquidity. Company’s liquidity has suddenly become a challenge for businesses around the world, and securing liquidity has become a key factor to economic survival. In order to preserve the stability of the economy during the pandemic, the governments of numerous countries have created policies aimed at mitigating its effects on the economy. Among others, state subsidies that were directly aimed at maintaining the liquidity of micro, small and medium enterprises (SMEs) in the Republic of Croatia were provided. Companies that operate in industries that have a significant dependence on tourism sector were particularly affected, experiencing the most intense negative impact on business. The goal of this research is to provide an overview of existing research regarding the impact of the COVID-19 pandemic on business and on the effectiveness of state aid during the pandemic. This research examines the effectiveness of state aid for preserving companies’ liquidity in the Republic of Croatia that operate in the industry of providing accommodation and preparing and serving food. The results showed that the measures to maintain liquidity were effective since the companies that used aid for maintaining liquidity had significantly fewer problems with liquidity compared to those that did not. Further research should focus on examining the effect of all government subsidies in the Republic of Croatia on the liquidity during the COVID-19 pandemic.
Cilj ovog rada je istražiti unutarnje i vanjske determinante koje utječu na neto kamatnu maržu (NIM). Rad koristi proceduru OLS-PSCE koristeći tromjesečne podatke panela (od ožujka 2013. do prosinca ...2019.) za poslovne banke na Kosovu. Rezultati pokazuju da je neto kamatna marža u bankarskom sektoru na Kosovu uglavnom pod utjecajem čimbenika unutar banke kao što su: omjer kredita i depozita i operativnih troškova i prihodi od naknada, ali manje pod utjecajem vanjskih čimbenika osim inflacije. Osim toga, rezultati sugeriraju da vanjski čimbenici ne utječu na neto kamatnu maržu; stoga intervencija vladine politike možda neće imati utjecaja na neto kamatnu maržu. Rezultati istraživanja važni su za poslovne banke na Kosovu, jer mogu pomoći u poboljšanju učinkovitosti kroz interne i vanjske pokazatelje koji utječu na NIM.
Cilj istraživanja je,
empirijskom konfirmacijom, utvrditi postojanje međuzavisnosti rentabilnosti i
likvidnosti. Uzorak obuhvaća dvadeset nefinancijskih društava uvrštenih u barem
jedan od dioničkih ...agregatnih ili sektorskih indeksa Zagrebačke burze. Panel podatci
obuhvaćaju vremensko
razdoblje od devet godina, počevši od 2009. godine do zaključno s obuhvatom
2017. godine. Istraživanje međusobnog
kauzaliteta provedeno je Granger-ovim
testom uzročnosti prilagođenog panel formulaciji podataka. U radu se koristi model panel vektorske
autoregresije u sklopu koje je obrađena analiza strukture modela: ortogonalna
dekompozicija varijanci prognostičkih pogrešaka i analiza ortogonalne funkcije
impulsnih odziva. Rezultati pokazuju značajnu
uzročnost varijabli rentabilnosti (prinos na ukupnu imovinu i prinos na
vlastiti kapital) na koeficijente tekuće i ubrzane likvidnosti. S druge strane,
nije utvrđena značajna uzročnost koeficijenata likvidnosti na varijable rentabilnosti.
Rezultati su u skladu s očekivanjima iz financijske teorije prema kojoj
postojanje značajne likvidnosti u društvu per se ne znači i značajan utjecaj na varijable rentabilnosti.
Istraživanje je provedeno na ograničenom uzorku burzovno kotiranih društva na
Zagrebačkoj burzi, što s obzirom na rezultate ovog istraživanja, sugerira
provedbu sličnih istraživanja na širem uzorku društava uvrštenih na inozemnim
burzama radi daljnje verifikacije rezultata. Originalnost istraživanja leži u sveobuhvatnoj
sistematizaciji radova koji su istraživali kauzalnost profitabilnosti (i
rentabilnosti) i likvidnosti, te izvornom pristupu testiranju međusobnih
uzročnosti varijabli likvidnosti i rentabilnosti koristeći kompleksnije alate
statističke analize.
The aim of the research is to empirically verify the interdependence of company profitability and liquidity. The sample includes twenty non-financial corporations listed in at least one of the Zagreb Stock Exchange sector indices. The panel data cover a period of nine years, starting in 2009 and ending in the 2017. The verification of the mutual causality has been conducted using Granger’s causality test adapted to the panel data.
The panel vector autoregression model has been applied with analysis of
the structure model: orthogonal decomposition of variances of prognostic errors and analysis of the orthogonal function of impulse responses. The results show a significant causality of the profitability
variables (return on total assets and return on equity) on current and accelerated liquidity ratios. On the other hand, no significant causality of liquidity ratios on profitability variables has been verified. The results are in line with the expectations from financial theory that the significant liquidity in a company per se does not have a
significant impact on profitability. This research was conducted on a limited sample of listed companies on the Zagreb Stock Exchange. This suggests the implementation of similar research on a wider sample of companies listed on other stock exchanges to verify the obtained results. The originality of the research lies in the comprehensive systematization of earlier papers that investigated the causality of profitability and liquidity. In addition, the original approach to testing the mutual causality of variables liquidity and profitability using more complex statistical analysis tools has been applied.
Učinci i sfere utjecaja financijske krize danas su važan interes mnogih znanstvenika, posebno u kontekstu da su posljedice krize i nedostatak adekvatnih rješenja i dalje aktualni. Financijskoj krizi ...je prethodio rast plasmana financijskih institucija iznad dosadašnjih razina u uvjetima kada pojedine ekonomije nisu imale dovoljnu razinu razvoja te je gospodarski rast bio financiran porastom zaduženja. Kriza se u najvećoj mjeri odrazila na likvidnost financijskog sustava i na stagnaciju ekonomske aktivnosti realnog sektora. Moguće mjere pomoći se razlikuju između pojedinih ekonomija i njihov učinak tek treba utvrditi. Članak prikazuje poveznice financijske krize s bankovnim sustavom, općom likvidnošću i realnom ekonomijom uz pregled novijih i relevantnih teorijskih i empirijskih istraživanja te relevantnih podataka.
Rad se bavi pitanjima likvidnosti bankarskog sustava u BiH u uvjetima održavanju pune pokrivenosti domaćeg novca (KM) stranom valutom (EURO), kao temeljnog pravila koje vrijedi za monetarni sustav ...Valutnog odbora (Currency Board Arrangement–CBA). Analiza kretanja likvidnosti usmjerena je na obveznu pričuvu koje komercijalne banke drže na svojim računima u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CBBiH)i koju CBBiH koristi kao jedini monetarni instrument u provođenju mjera monetarne politike. Razmatra se,također, i iznos viška pričuve u osiguranju dovoljne likvidnosti banaka i kako držanje viška pričuve utječe na iznos gotovog novca koga koriste banke u svakodnevnim transakcijama, te kako se to odražava na adekvatnost kapitala banaka. Razmotrena je potreba za uvođenje drugih diskrecionih instrumenata monetarne politike (funkcije zadnjeg utočišta,izdavanja vrijednosnih papira središnje banke i držanja vladinih depozita u središnjoj banci) kojima raspolažu središnje banke razvijenih zemalja. Cilj analize je utvrditi razinu likvidnosti bankarskog sustava u BiH i efekte primjene obvezne pričuve kao monetarnog instrumenta u sustavu Valutnog odbora i korisnosti viška pričuve u osiguranju dovoljne likvidnosti bankarskog sektora u BiH s jedne strane i mogućnost primjene drugih instrumenata monetarne politike u cilju osiguranja dodatne likvidnosti s druge strane,u uvjetima zadržavanja klasičnog monetarnog sustava Valutnog odbora.
U današnjim uvjetima poslovanja koje je zahvaćeno nepovoljnim gospodarskim okruženjem i općom nelikvidnosti posebno dolazi do izražaja sposobnost poduzeća da pravovremeno dolazi do adekvatnih iznosa ...novca potrebnih za podmirenje dospjelih obveza. Najznačajniji izvor novčanih priljeva za svako poduzeće je obavljanje njegove osnovne djelatnosti koja se ostvaruje prodajom, bilo usluga, roba ili proizvoda. Kao posljedica primjene obračunske osnove u računovodstvenoj evidenciji poslovnih događaja dolazi do nastanka prihoda neovisno o tome da li je novac primljen u trenutku prodaje ili je prodaja provedena uz odgodu plaćanja. Kao posljedica prodaje uz odgodu plaćanja nastaju potraživanja od kupaca, a tek naplatom tih potraživanja poduzeće raspolaže s potrebnim novčanim sredstvima za podmirenje dospjelih obveza. Upravo kroz takvu interpretaciju poslovnog ciklusa istaknuta je važnost svih oblika kratkotrajne imovine za upravljanje novčanim jazom i za ocjenu likvidnosti. Pored toga, važno je uvažavati veličinu poduzeća, djelatnost i geografsko područje djelovanja. Tradicionalni financijski pokazatelji likvidnosti kao što su koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuće likvidnosti i koeficijent financijske stabilnosti imaju važnu ulogu u ocjeni sposobnosti poduzeća da podmiruje kratkoročne obveze, ali uvođenjem dodatne dimenzije ocjene učinkovitosti upravljanja kratkotrajnom imovine dolazi se do obuhvatnijih zaključaka o financijskom položaju i sigurnosti poslovanja poduzeća.
In this paper we analysed liquidity of the Croatian stock market. Low level of liquidity is one of the key problem areas facing this small market. As the measures of liquidity we used the Zero Rates ...return by Lesmond et al. (1999), Price Pressure of non-trading as in Bekaert et al. (2007), and Turnover. For calculating the Zero Rates return, and Price Pressure measures we used prices of all stocks listed at the the Zagreb Stock Exchange in the period: 2005 - 2009. Results showed that the level of liquidity for the Croatian market is very low. For this market the least illiquid year was 2007 (the pre-crises year), and most illiquid year for Croatia was 2009. We showed that illiquidity is persistent in this market. The first measures of correlation between all illiquidity measure are given. Particularly, we demonstrated that the Croatian market is less illiquid than the Serbian market.
U ovom radu autorica daje osvrt na prednosti i nedostatke ulaganja u nekretnine te provodi analizu proteklih ciklusa na Hrvatskom tržištu nekretnina. Kao neke od glavnih prednosti ističu se ...atraktivan prinos (yield), niska volatilnost i zaštita od inflacije. S druge strane, glavni nedostaci su slaba likvidnost, transakcijski troškovi te u najvećem broju slučajeva aktivno bavljenje investicijom (nije pasivni prihod). Iz analize protekla 2 ciklusa (pada i rasta) potvrđuje se da cijene nekretnina koreliraju s ekonomskom situacijom te da imaju nisku volatilnost, odnosno značajnije promjene cijena se događaju u višegodišnjim periodima.
Likvidnost društava za osiguranje jedna je od slabije istraženih tema u radu društava za osiguranje. Općenito se misli da postoji malav vjerojatnost da društvo za osiguranje dođe u problem s ...likvidnošću, te se smatra da je rizik likvidnosti uglavnom vezan za poslovne banke. Međutim i društva za osiguranje u značajnoj mjeri mogu utjecati na financijsku stabilnost, pa se problem likvidnosti kod osiguravajućih društava u posljednje vrijeme više istražuje i analizira. Rizik likvidnosti je fundamentalno drugačiji nego kapitalni rizik budući da ih izazivaju različiti uzroci i materijaliziraju se u različitim vremenskim razdobljima. Naime, društvo može biti solventno, ali unatoč tome može prolaziti kroz krizu likvidnosti. Posljednja kriza uzrokovana izbijanjem pandemije na globalnoj razini ponovno otvara pitanje upravljanja rizikom likvidnosti kod društava za osiguranje o čemu se vode razgovori na razini Europske unije. Članak ima za cilj analizirati upravljanje rizikom likvidnosti kod društava za osiguranje u Hrvatskoj, te istražiti njihove uzroke.
Recesijsko gospodarsko okruženje u Hrvatskoj kroz koje je došlo do značajnog smanjenja broja aktivnih poduzeća zadnjih nekoliko godina, nameće potrebu preciznije i konkretnije ocjene sigurnosti ...poslovanja poduzeća, odnosno njegove sposobnosti da pravovremeno podmiruje svoje kratkoročne i dugoročne obveze. Kako bi ta ocjena bila obuhvatnija potrebno je uvažavati specifičnosti poslovanja poduzeća koje je određeno gospodarskim okruženjem u kojem posluje, djelatnosti i veličini poduzeća. Radom je obuhvaćen jedan segment diferenciranja, a koji uključuje grupu djelatnosti poduzeća. U istraživanje su uključena poduzeća realnog sektora u Republici Hrvatskoj. Uz primjenu odgovarajućih statističkih metoda istraživanjem je utvrđeno postojanje statistički značajnih razlika pojedinačnih financijskih pokazatelja sigurnosti poslovanja. S obzirom na rezultate istraživanja, pri ocjeni sigurnosti poslovanja poduzeća u Republici Hrvatskoj, pomoću pojedinačnih financijskih pokazatelja, trebalo bi voditi računa o djelatnosti kojom se bavi poduzeće s ciljem donošenja obuhvatnijih zaključaka.
PDF
