Građanski odgoj i obrazovanje se u Republici Hrvatskoj (re)aktualizira i prepoznaje kao nuždan oslonac za razvoj pojedinca i društva u svijetu prožetom degradacijom temeljnih ljudskih vrijednosti, ...neizvjesnošću, egzistencijalnom frustracijom i izazovima tehnološkog društva. U ovome radu analizira se Kurikulum za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole (NN 10/2019.) kako bi se donekle dobio uvid o tome koliko je građanski odgoj i obrazovanje usmjereno prema očuvanju i razvoju temeljnih vrijednosti potrebnih za odrastanje odgovornih građana u društvenoj zajednici. Pritom se uspoređuju njegove vrijednosti s vrijednostima triju temeljnih kurikularnih dokumenata. Vrijednosti zastupljene u analiziranim hrvatskim kurikulima povezuju se u ovome radu s antropološko-vrijednosnim kategorijama Franklove logoterapije kao psihoterapijskog smjera i temeljne čovjekove poruke da svatko od nas treba preuzeti na sebe odgovornost za pronalaženje pravog odgovora na životne izazove i zadaće koje život neprestano stavlja pred pojedinca jer se tako može otkrivati posebnost i smisao vlastitog života. Biti odgovoran kao pojedinac i član društvene zajednice – to je ono što se (građanskim) odgojem i obrazovanjem želi postići kod djece i mladih. Na takav se način može sprečavati njihovo egzistencijalno nesnalaženje, ali ujedno i njihovo usmjeravanje na put smislenog življenja. Odgovornost kao vrijednost jedina je konstanta u svim analiziranim kurikulima, na što upućuju rezultati analize, a odgoj za odgovornost temeljna je poruka logoterapije koja nalazi svoju primjenu i u području odgoja i obrazovanja kao logopedagogija.
U radu se terminološki određuje sintagma logoterapija u odgoju i obrazovanju, odnosno pojam logopedagogija (Logopädagogik). Nakon temeljite jezične analize navedenih pojmova i sintagmi u njemačkom i ...hrvatskom jeziku, izvedeni su zaključci o prikladnosti njihove uporabe u hrvatskome jeziku. Potrebu za uvođenjem logoterapije u sustav odgoja i obrazovanja uočili su brojni autori još polovicom prošloga stoljeća. Kontinuirano intenziviranje potrebe za logoterapijom u pedagoškom radu potkrepljuje se statističkim podatcima o stanju mentalnog zdravlja djece i mladih u Hrvatskoj i svijetu. Oslanjajući se na djela Viktora E. Frankla, te ostalih relevantnih autora, poput Elisabeth Lukas, analiziraju se mogućnosti implementacije logoterapijskih načela u odgoj i obrazovanje, analiziraju i međusobno se uspoređuju postojeće edukacije iz toga područja u Hrvatskoj i šire u svijetu te se izvode nove sadržajne smjernice za to područje.
Kriza je vrlo teško stanje nakon kojeg se očekuje ili razrješenje ili katastrofa. U kriznoj se situaciji osoba susreće s opasnostima koje ne može razriješiti poznatim načinima rješavanja problema, ...što može izazvati poteškoće na kognitivnom, ponašajnom, emocionalnom i tjelesnom planu. U radu se prikazuje utjecaj kriznih situacija na psihičko stanje pojedinca, s naglaskom na krize koje su 2020. godine pogodile Hrvatsku (pandemija i potresi) kao i terapijske mogućnosti koje u kriznim situacijama pruža logoterapija. Hoće li krizna situacija dovesti do psihičkog oboljenja, ovisi o značajkama krize i osobinama pojedinca koji je krizi izložen. U društvu u kojem mnogi pate zbog osjećaja besmislenosti života, krizne situacije lako mogu dovesti do psihičkih bolesti. Logoterapija, psihoterapijska tehnika koja u svoje središte stavlja volju za smislom kao pokretačku snagu ljudskog života, pojedinca upućuje na prihvaćanje života kao zadatka, uz naglašavanje njegove duhovne dimenzije, može u vrijeme današnjih kriza biti od preventivne i kurativne važnosti.
The crisis is a very difficult state after which either a resolution or catastrophe is expected. In a crisis situation, a person faces dangers that cannot be resolved in already familiar ways of solving problems and this can lead to difficulties on the cognitive, behavioral, emotional, and physiological levels. The article discusses the influence of crisis situations on the psychological state of individuals, with an emphasis on the crises that have hit Croatia (pandemics and earthquakes) in 2020, as well as therapeutical possibilities offered by logotherapy in crisis situations. Whether a crisis situation will lead to a psychological illness depends on the characteristics of a crisis and of an individual who has been exposed to that crisis. In a society in which many suffer from the feeling of meaninglessness of life, crisis situations can easily lead to a psychological illness. Logotherapy, a psycho‑therapeutic technique that focuses on the striving for meaning as the driving force of human life, encourages an individual to embrace life as a task and emphasizes its spiritual dimension. As such, it can be of preventive and curative importance in the current situation of crises.
Postoji li kolektivna krivnja? Velički, Damir; Velički, Vladimira
Diacovensia,
01/2021, Letnik:
29, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Die Autoren haben Frankls Rede über Kollektivschuld (Wien, 1988) transkribiert und aus dem Deutschen ins Kroatische übersetzt. Dies ist die erste kroatische Übersetzung von Frankls Rede. Der Artikel ...analysiert diese Rede sprachlich und inhaltlich und vergleicht sie mit der gedruckten Version. Frankls Ansichten werden mit den Ansichten von K. Jaspers, H. Arendt und C.G. Jung konfrontiert. Dabei analysieren die Autoren die philosophischen Grundlagen von Frankls Logotherapie und Existenzanalyse sowie seine Überlegungen zur Pathologie des Zeitgeistes, insbesondere zum Kollektivismus. Es ist notwendig, den sozialen, politischen, historischen und philosophischen Kontext zu berücksichtigen, um die Aktualität von Frankls Denken, bzw. die Relevanz der Diskussion über die (Nicht-)Existenz einer kollektiven Schuld, zu verstehen.
Krivnja i oprost Habazin, Irena
Nastavnička revija,
07/2021, Letnik:
2, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Krivnja s aspekta tragične trijade logoterapijskog pristupa Viktora Frankla
predstavlja životno iskustvo zajedničko svim ljudima. Uvažavajući dostojanstvo
osobe, krivnju se ne može promatrati ...isključujući slobodu i odgovornost svake
pojedine osobe koja odabire svoja ponašanja i za koja ne može biti oslobođena
odgovornosti. Može se reći da gotovo ne postoji osoba koja nije počinila nešto
što si kasnije nije mogla oprostiti, isto tako nema osobe koja nije doživjela
počinjenu nepravdu. Bilo da je osoba „počinitelj“ ili „žrtva“, kako bi se
poništile brojne negativne posljedice osjećaja krivnje potrebno je oprostiti,
pri čemu je najteže oprostiti samome sebi. Svrha rada je potaknuti svaku osobu,
a posebice one uključene u pomažuće profesije, preispitati ulogu krivnje u svom
životu i na razmišljanje o potrebi opraštanja kao preduvjeta osobnog i
profesionalnog prosperiteta. U radu su objašnjeni konstrukti krivnje i oprosta
s posebnim naglaskom na logoterapijski pristup.
Culpability from the aspect of the tragic triad of Victor Frankl's logotherapeutic approach is a life experience common to all people. Respecting the dignity of the person, culpability cannot be viewed in the exclusion of the freedom and responsibility of each individual person who chooses his or her behavior and for whom he or she cannot be acquitted. It can be said that there is almost no person who has not committed something that he could not forgive himself later, nor is there a person who has not experienced injustice. Whether a person is a "perpetrator" or a "victim", in order to reverse the many negative consequences of guilt, it is necessary to forgive, and the most difficult thing is to forgive yourself. The purpose of the paper is to encourage each person, especially those involved in helping professions, to reconsider the role of culpability in their lives and to think about the need for forgiveness as a prerequisite for personal and professional prosperity. The paper explains the constructs of culpability and forgiveness with special emphasis on the logotherapeutic approach.
U Hrvatskoj i drugim tranzicijskim zemljama skrb za palijativnog bolesnika prolazi kroz promjene. U novije vrijeme sve više se zagovara multidisciplinarni pristup koji ima za cilj kvalitetu ...palijativnog bolesnika podići na višu razinu. Dosadašnji paternalistički odnos liječnik - bolesnik preuzima model temeljen na autonomiji bolesnika. Logoterapija unutar modela autonomije pronalazi znakovito mjesto i važnost. Svaka osoba ima pravo izbora, autonomiju sagledavanja i pronalaženja odgovora zašto i kako prihvatiti osobnu patnju tijekom bolesti. Sagledavanje bolesnika kroz dimenziju duhovnosti znači prepoznavanje njegovih unutarnjih vrijednosti uz neizostavno poštovanje njegovih uvjerenja bez obzira na trenutačno stanje ili krajnji ishod kronične, teške i neizlječive bolesti.
In Croatia and other transition countries, care for a palliative patient is undergoing changes. Recently there is a growing multidisciplinary approach that aims at raising the quality of palliative care patient to a higher level. The physician-patient’s paternal relationship now assumes a model based on patient’s autonomy. Logotherapy within the autonomy model finds a significant place and importance. Everyone has the right to choose, autonomy to look at and find answers to why and how to accept personal suffering during the illness. Perceiving patients through the dimension of spirituality means recognizing their inner values with the inevitable respect for their beliefs regardless the current state or ultimate outcome of chronic, severe and incurable disease.
Kako bi pomogao sebi ili drugome i poboljšao kvalitetu života, čovjek se koristi raznim tehnikama i sredstvima. U ovom članku polazi se od pretpostavke da su priče i vizualne metafore ljekovita ...sredstva za dušu ukoliko su iskrene, poticajne, utješne, nadahnjujuće, te na taj način mogu pomoći čovjeku u prevladavanju raznih psihičkih i egzistencijalnih tegoba. Posebni se naglasak stavlja na ljekovitost filmskih priča i filmoterapiju koja se sve češće koristi kao pomoćna tehnika u raznim psihoterapijskim pravcima, a nastavak je prakse biblioterapije koja se koristi i unutar logoterapije. Ta grana psihoterapije, koju je utemeljio Viktor Frankl, pokušava dati odgovor na pitanje egzistencijalne praznine koja sve češće tišti suvremenog čovjeka, a koja nastaje zbog nemogućnosti otkrivanja smisla. U članku se pokušava odgovoriti na pitanje kako filmske priče, koje se i same često vrte oko egzistencijalnih pitanja smisla (tko sam, odakle dolazim i kamo idem), mogu biti ljekovite ljudima koji se bore s pitanjem osmišljavanja vlastitog života te problemima patnje, slobode i odgovornosti, te koje filmove preporučiti klijentima u logoterapijskoj praksi (ali i ostalim psihoterapijskim pravcima).
Man uses different techniques and tools in order to help himself or others and enhance the quality of life. This paper assumes that stories and visual metaphors are soul-healing if honest, encouraging, consoling and inspiring, thus aiding man in overcoming different psychological and existential problems. Special emphasis is placed on the healing powers of film stories and cinematherapy which is increasingly used as a supporting technique in various psychotherapies and is a successor of bibliotherapy which is still frequently used in logotherapy. That line of psychotherapy founded by Viktor Frankl attempts to provide an answer to the question of existential emptiness that ails the modern man more often and it occurs due to the impossibility of discovering meaning. This paper tries to answer the question how film stories, often evolving around existential matters (who am I, where do I come from and where am I going) can aid the persons struggling with making sense out of their own life and problems of suffering, freedom and responsibility as well as which films to suggest to clients in logotherapy practice (as well as other psychotherapies).
U ovom radu bavit ćemo se pitanjem depresije, odnosno depre- sivnog poremećaja, te mogućnostima koje nudi logoterapija Viktora E. Frankla u razumijevanju i samom procesu liječenja ovog poreme- ćaja. ...Prema nekim pokazateljima depresija je jedna od najraširenijih bolesti našega doba te zavrjeđuje da se o njoj progovori uzimajući u obzir logoterapijski pristup, čija je specifičnost u razumijevanju čovje- ka kao psiho-somatsko-duhovnog bića. Polazeći od te antropološke pretpostavke, daje se naglasak na čovjekovu duhovnu dimenziju kao nositeljicu čovjekovih čina, onaj prostor ljudske slobode koji, unatoč bolesti, ostaje u mogućnosti suočavanja s različitim uvjetovanostima. Prema tom pristupu, temeljno čovjekovo životno usmjerenje vezano je za ostvarivanje vrijednosti koje su objektivno prisutne u svijetu, a gubitak vrijednosti, odnosno smisla života, dovodi do stanja egzi- stencijalne frustracije, koja u kombinaciji s psiho-somatskim simpto- mima stvara noogenu depresiju, odnosno depresiju čiji korijen leži u duhovnom području. Upravo zahvaljujući duhovnoj dimenziji čovjek ima sposobnost samonadilaženja, odnosno mogućnost nepoistovjeći- vanja samog sebe s vlastitim simptomima, što mu omogućuje da una- toč bolesti, živi osmišljen život.
Viktor Frankl utemeljitelj je logoterapije. Logoterapija se definira kao liječenje smislom. Liječenje smislom na prvi pogled djeluje neprimjenjivo kada je u pitanju proces primjene tradicionalnih ...metoda liječenja, pogotovo kada su u pitanju komplicirani dugotrajni medicinski zahvati, Međutim, u sklopu psihološke ili psihijatrijske pomoći oboljelom može se smatrati dijelom liječenja. Psihijatrijski postupci, osim liječenja medikamentima, odnose se i na grupne i individualne terapije kojima je cilj osnažiti bolesnika u osvještavanju i prihvaćanju problema. Logoterapijski pristup može zatvoriti ovaj krug pomažući oboljelom ne samo da prepozna i prihvati problem, nego i da ponovno pronađe smisao života. Gubitak smisla i perspektive Frankl spominje kao uzrok mnogih današnjih bolesti. Besciljnost, očaj i bezvoljnost glavne su emocije s kojima se susreću bolesnici suočeni s teškim dijagnozama. Svaki je bolesnik osoba biološke, socijalne, duhovne i psihičke dimenzije. Cjeloviti pristup liječenju trebao bi uključivati djelovanje na sve osobne aspekte. Prije nego što bolesnik razvije psihološki sindrom uzrokovan suočavanjem s teškim bolestima ili neminovnim ishodima, kada mu je potrebno stručno medicinsko psihijatrijsko liječenje, potrebno je pružiti mu pomoć na svim dimenzijama života. U tome smjeru treba pripremati i medicinsko osoblje koje je u stalnom kontaktu s oboljelim, jer su upravo oni prvi i posljednji u interakciji s bolesnikom te se na njih prenosi najveća odgovornost u cjelovitom pristupu bolesniku kao osobi.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Vabilo na odprtje razstave in predavanje ob 80-letnici rojstva zdravnice, psihiatrinje, psihoterapevtke in logoterapevtke dr. ...Cvijete Pahljina.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
