U radu se istražuje nacionalizacija lokalne politike u belgijskom kontekstu. Problematici se pristupa detaljnije od tradicionalne podjele stranaka na nacionalne i nenacionalne, te se izvode tri ...glavna zaključka. Prvo na temelju analize vertikalne autonomije stranaka možemo zaključiti da postoje četiri podtipa liste: državne, pseudodržavne, pseudolokalne i nezavisne lokalne liste. Podjela sudionika posljednjih dvaju krugova belgijskih lokalnih izbora na navedena četiri podtipa pokazuje da prevladavaju, što se belgijskih općina tiče, liste koje su makar neizravno povezane s državnom strankom (čak i kada nemaju državni predznak). Nadalje, ova se tipologija koristi kako bi se procijenila nacionalizacija lokacijski ograničenog skupa stranaka. Razvijeni su indeksi nacionalizacije lokalne politike koji pokazuju omjer između navedenih podtipova u izbornoj i u parlamentarnoj areni. Rezultati upućuju na to da je riječ o relativnoj, a ne o potpunoj nacionalizaciji lokalnog političkog sustava. Nacionalizacija je izraženija u slučaju lokalnih vijeća nego lokalnih izbora. Konačno, u radu se nastoji objasniti varijacija u nacionalizaciji lokalnog političkog sustava razmatranjem zajedničkog učinka varijabli lokacijski ograničene društvene morfologije i političke ekologije. Binarna logistička regresija pokazuje da je politička ekologija (češće) važnija od društvene morfologije (predvidljivija je u slučaju parlamentarnog indeksa nego u slučaju izbornoga). Javljaju se i drugi učinci. Morfološki faktori ne utječu znatno na vjerojatnost da će doći do nacionalizacije izbornoga lokalnog političkog sustava, no pojedini morfološki faktori ipak utječu na nacionalizaciju parlamentarnoga lokalnog političkog sustava. Nadalje, isti ekološki faktori utječu na nacionalizaciju kako izbornog tako i parlamentarnog lokalnog političkog sustava. Tu je izražena važnost dotadašnjeg razvojnog puta i prethodnih odabira (path dependance) koji utječu na nacionalizaciju lokalne politike. Ipak, varijacija u velikoj mjeri ostaje naobjašnjena, što je povezano s ograničenjima kvantitativnog pristupa usmjerenoga na učinak vanjskih utjecaja na nacionalizaciju lokalne politike. Kako bi se postiglo cjelovito razumijevanje, valja proučiti interakciju s unutarnjim stranačkim odlukama. Buduća se istraživanja također trebaju usmjeriti na komparativnu primjenu rezultata - u kojoj je mjeri i u kojim uvjetima moguća.
Zagovara se potreba strožeg i sustavnijeg pristupa komparativnim istraživanjima lokalne politike, tj. istraživanjima koja se bave akterima, instrumentima, institucijama i procesima u lokalnom sustavu ...upravljanja. Navode se prednosti takvog pristupa (prisutne kad se metodologija istraživanja bavi deskriptivnim, eksplanativnim i pragmatičkim pitanjima) kao i njegovi nedostaci (mnogobrojne teorije srednjeg dometa i kompromisi nužno prisutni u metodologiji komparativnih istraživanja).Rad nudi pregled komparativnih istraživanja lokalne politike te specificira tri razvojne faze. Prve dvije faze se bave izazovom klasifikacije (gdje postoje deskriptivnija i eksplanativnija varijanta, a obje imaju temelje u starom institucionalizmu), dok se treća faza bavi teorijskim razvojem (i opis i objašnjenje imaju temelj u novom institucionalizmu). Za svaku se fazu navodi jedan ili više reprezentativnih slučajeva kako bi se predočila složenost i dostignuća svake faze. Što se tiče klasifikacije, u radu se nastoji prikazati kako klasični kategorijski pristup usmjeren na zapadne zemlje polako postaje raznovrsniji i uključuje slučajeve iz ostalih dijelova Europe. Istodobno postupno jača prisutnost unutarupravne perspektive, ponekad u kombinaciji s njenim ranijim ekvivalentom u integriranijim oblicima lokalne demokracije. Što se tiče teorijskog razvoja, dolazi do prijelaza s koncepta vladanja (governing) i njegovih varijanti na governance koncept te se suvremene analize sve se više bave posljedicama empirijski dokazanog udaljavanja od koncepta vladanja. Rad također nudi nekoliko prijedloga za poboljšanje istraživanja, posebno u pogledu tumačenja (primjerice višerazinsko s fokusom na lokalno upravljanje), teorija (predlaže se razvoj i provjera empirijskih implikacija ili prijedloga koji će biti održivi na više razina i unutar razina), oblikovanja (predlaže se iskoristiti dodanu vrijednost brojnosti i blizine predmeta istraživanja) i mjerenja (bavljenje pitanjima ekvivalencije).
Rad analizira rezultate istraživanja provedenog među lokalnim vijećnicima u Engleskoj koje se bavilo načinom na koji oni djeluju unutar složenih mreža vladavine u kojima se nalaze u međudjelovanju sa ...širokim rasponom javnih i privatnih tijela. Vijećnici takve mreže ni njihove članove ne mogu kontrolirati. Naprotiv, suočeni su s potrebom stvaranja načina da ostvare utjecaj na njih i pokušaju oblikovati i usmjeravati odluke o javnim politikama koje donose pojedini akteri te tom mnoštvu odluka dati zajednički smjer i koherentnost. Vijećnici mogu djelovati s ideoloških stajališta (skup političkih načela i ciljeva) ili pak pragmatično (procjenjujući što je moguće ostvariti). U radu se razmatraju pristupi koje su vijećnici razvili da bi se uključili u mreže vladavine i procjenjuje se ponašaju li se oni ideološki ili pragmatično. Rad uvodi koncept realpolitike na lokalnoj razini (RealLokalPolitik) kako bi se objasnila napetost koja vlada te izbor između tih dvaju pristupa. Također se istražuje na koji način potreba djelovanja unutar mreža vladavine preoblikuje naše poimanje vijećnika kao upravljača, delegata ili pak stranačkih lojalista.
Studija se bavi promjenama u odnosu između lokalnih novinara i lokalnih političara u Češkoj kao posljedicom profesionalizacije političke komunikacije, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, ...nakon takozvane Baršunaste revolucije iz 1989. godine. Taj je fenomen već istraživan u zapadnim demokracijama, a u Češkoj je relativno nov. Unaprijeđene komunikacijske vještine političara te zapošljavanje komunikacijskih stručnjaka u politici utječu na povjerenje – temeljnu komponentu u odnosu političara i novinara. Članak se temelji na saznanjima iz polustrukturiranih intervjua s 10 novinara i 11 političara iz različitih mjesta u Češkoj, kojima je cilj istražiti na koji način oni shvaćaju i održavaju razine međusobnog povjerenja. Najprije smo opisali ključne komponente povjerenja te objasnili zašto se povjerenje smatra ugroženijim u doba rofesionalizirane političke komunikacije nego što je bilo tijekom 1990-ih. Naposljetku zaključujemo članak istraživanjem triju najvažnijih prijetnji povjerenju koje su identificirali naši ispitanici.
Analiziraju se tradicionalne i nove forme sudjelovanja građana na lokalnoj razini. Tradicionalne forme participacije su referendum, građanska inicijativa, skupština svih građana, oblici ...submunicipalne samouprave i konzultativni zborovi građana. Važnije nove forme su neposredno biranje načelnika, njihov opoziv, jačanje lokalnog vodstva i nezavisni lokalni politički akteri. U radu se posebno analizira mjesna samouprava u komparativnoj perspektivi. Analizira se pet načina jačanja lokalne demokracije u Hrvatskoj: predstavništvo nacionalnih manjina, klasične forme direktne demokracije, neposredni izbor i opoziv načelnika, savjeti mladih i nezavisni lokalni politički akteri. Podaci iz istraživanja provedenog 2014. pokazuju da se u Hrvatskoj građanska inicijativa, lokalni referendum i mjesni zbor ne koriste često. Oblici mjesne samouprave nisu osnovani u jednoj trećini jedinica lokalne samouprave, vjerojatno zbog toga što su same te jedinice male, a razina decentralizacije niska.
Rad je usredotočen na vertikalnu europeizaciju odozgo prema dolje te raspravlja o učincima eurointegracije na javne politike koje oblikuju i provode poljske lokalne jedinice. Analitički okvir temelji ...se na konceptu razina europeizacije T. Börzell i T. Rissea, koji razlikuju apsorpciju, prilagodbu te transformaciju, te na Radaellijevom konceptu jednoslojnog i višeslojnog procesa učenja. Empirijski, uzima u obzir rezultate istraživačkih projekata o a) programima urbane regeneracije u poljskim gradovima, b) lokalnim javnim politikama predškolskog obrazovanja te c) lokalnim jedinicama koje koriste različite operativne programe financirane iz strukturnih fondova Europske unije. Raspravlja se o utjecaju europeizacije na upravne strukture, ciljeve lokalnih javnih politika te na stilove priprema i primjene javnih politika. Što se tiče utjecaja na stilove priprema javnih politika, analiziraju se učinci na strateško upravljanje i partnerski stil pripreme i primjene javnih politika te na ulogu javne rasprave. Zaključuje se da je apsorpcija najčešći oblik prilagodbe, ali katkad promjene koje su započele kao obična apsorpcija postupno evoluiraju u dublju transformaciju lokalne politike.
Lokalna samouprava u Poljskoj Crnković, Mateja
Hrvatska i komparativna javna uprava,
12/2010, Letnik:
10, Številka:
4
Paper
Odprti dostop
U radu se analiziraju komponente lokalne samouprave u
Poljskoj: teritorijalna struktura (s osvrtom na status glavnog
grada te na mjesnu samoupravu), lokalni poslovi, lokalna
politika (lokalna tijela ...te institucije neposredne demokra-
cije), suradnja teritorijalnih jedinica, centralno-lokalni od-
nosi te financiranje samouprave. Svaka od njih prikazana je
odvojeno. Naglašeni su procesi, trendovi i ključni momenti
decentralizacije.
Nove zemlje na području bivše Jugoslavije mogu se u pogledu neposrednog izbora lokalnih načelnika svrstati u tri grupe: predvodnici (Slovenija, Makedonija), »trkači olovnih nogu« (Bosna i ...Hercegovina, Kosovo, Crna Gora) i oklijevala ili »zakašnjeli« (Srbija, Hrvatska). Empirijsko je istraživanje percepcije uloga i stilova lokalnih vođa provedeno tijekom zime 2008. kad su neposredno
izabrani načelnici postojali u svim zemljama osim u Hrvatskoj. U Hrvatskoj su načelnici bili izabrani od lokalnih predstavničkih tijela. Konceptualni okvir razlikuje četiri uloge lokalnih vođa ili dimenzije lokalnog vodstva: političku (političar), upravnu i menadžersku (menadžer), interno orijentirano vodstvo (populist ili domaći radnik) te vodstvo usmjereno izvan lokalne samoupravne jedinice (graditelj mreže ili ministar vanjskih poslova). Istraživano je i šest karakteristika stila (participativni ili autoritarni stil; osobna autonomija ili ovisnost o političkoj stranci; orijentacija prema vlasti ili prema služenju; proaktivni ili reaktivni stil; vanjska ili unutarnja orijentacija; stil nalik onome u privatnom sektoru ili specifičan stil lokalnih političara). Na temelju rezultata istraživanja optimist bi zaključio da neposredni izbori načelnika na području bivše Jugoslavije dovode do očekivanih rezultata, ali nešto sporije nego što bi se moglo očekivati. Smjer razlika koje postoje između zemalja s neposredno izabranim načelnicima na jednoj strani i Hrvatske na drugoj u skladu je s očekivanjima. Pesimist bi zaključio da način izbora načelnika nije odlučan za njihovo stvarno političko djelovanje, u najmanju ruku u sadašnjoj fazi razvoja lokalnih političkih sustava.
Polazeći od različitih i multidisciplinarnih teorijskih pristupa (ponajprije od sociologijskih određenja društvenoga problema i problema grada, te politologijske teorije urbanoga režima) autor ...analizira odnos vodećih političara Splita prema recentnim problemima toga grada. Svoju analizu temelji na nalazima istraživanja provedenoga u veljači i ožujku 2002. godine metodom strukturiranoga intervjua na uzorku od dvadesetoro istaknutih lokalnih političara. Nalazi istraživanja prezentiraju da vodeći splitski političari društveno stanje toga grada ocjenjuju nepovoljnim i opterećenim brojnim problemima, od kojih su najizrazitiji: nezaposlenost, propadanje gradske privrede, prometna izolacija grada, socijalna ugroženost njegovih građana te urbanistička devastacija. Intervjuirani političari uglavnom misle da su ti i drugi problemi u velikoj mjeri uvjetovani stanjem u hrvatskome društvu odnosno ključnim činiteljima društvenoga konteksta (pretvorba vlasništva, ekonomska i svekolika društvena kriza, Domovinski rat …) samostalne Hrvatske. Analiza intervjua pokazuje da su političke napetosti i podjele u Splitu izrazite, te da su kao takve prepreka rješavanju problema grada. U mišljenjima i stavovima većine vodećih splitskih političara autor uočava, s jedne strane, znatnu sklonost elitističkom pa (tendencijski) i autoritarnom pristupu rješavanju tih problema, a s druge strane nedovoljnu spremnost za rješavanje problema grada kroz suradnju s drugim socijalnim akterima.