Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Vabilo na Utrip domoznanstva: Lovsko društvo Vransko- All metadata published by Europeana are available free of restriction under ...the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Brnik: kozorogi iz Švice; letalo na pristajalni stezi, izkrcavanje tovora, raztovarjanje zabojev s tovornjakov, svobodni kozorogi izginejo v gozdu.
Včeraj je pristalo na letališču Brnik tovorno letalo Douglas s kaj čudnim tovorom. Zavod za gojitev divjadi "Triglav" z Bleda je uvozil iz Švice 9 kozorogov. Direktor tega zavoda, tovariš Ivan Fabijan nam je v razgovoru dejal, da bodo v juliju uvozili še 10 kozorogov iz Italije. Radi bi popestrili našo gorsko favno in so zato že naselili muflone in 21 svizcev, ki se dobro razvijajo. V naših krajih so v Srednjem veku kozoroge povsem iztrebili. Pred 68 leti so naselili novo kolonijo kozorogov, ki se danes zadržuje pod Ljubeljem, pred kratkim pa kolonijo 6-ih kozorogov v kamniški Bistrici. Čiste, avtohtone kozoroge najdemo danes samo v Italiji v Parco Nationale Grand Paradico in v švicarskih Alpah. Kozorogi se zadržujejo nad vegetacijsko mejo, zato naj vas naši posnetki ne zavedejo. Kozoroge, ki so jih včeraj zvozili, so spustili za nekaj časa v poraščen obor zato, da bi se umirili in pozabili na prvotno okolje in se prilagodili novim pogojem ter jih skrili pred radovednimi obiskovalci. Upajmo, da bo ta redka in lepa žival kmalu v večjem številu krasila naš čudovit gorski svet.- Information:- Reintroducing the Alpine ibex from Switzerland into the Slovene mountains.- Original language summary:
Naseljevanje kozorogov iz Švice v slovenskih gorah.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Autor u radu donosi životopis pravnika i upravnog činovnika Milana (Mile) Kramarića (Ogulin, 1864. - Zagreb, 1930.), pri čemu se s naročitom pozornošću prati Kramarićeva upravna i druga djelatnost u ...Đakovu u kojem je službovao u dva navrata (1891.-1892., 1908.-1917.), pri čemu je u svakom pogledu značajniji drugi boravak koji, pored ostaloga, pada u dramatično vrijeme svjetskoga rata. Kao rijetko koji upravni činovnik, Kramarić je u Đakovu susretan s gotovo pa općim uvažavanjem o čemu najzornije svjedoči iznimna, umjetnički izrađena diploma kojom su ga Đakovčani ispratili 1917. godine.
Autor ovoga rada proučava problematiku lova i lovstva na prostoru Civilne Hrvatske u razdoblju ranoga novog vijeka. U uvodnom dijelu rada čitatelj će biti upućen u problematiku samoga teksta te ...razloge njegova pisanja. Zatim će u glavnome dijelu rada biti iznesene informacije o samoj povijesti lova i o lovu na prostoru Hrvatske i Slavonije. U radu se, također, obrađuje tema vezana uz veleposjede i njihovu značajnu povezanost s lovom kao djelatnošću i razonodom. Donošenjem podataka o vrstama divljači, koje su obitavale u lovištima na prostoru Hrvatske i Slavonije te opisivanjem samih tehnika lova, oružja i njegove namjene, naglašava se važnost lova u razdoblju ranoga novog vijeka.
U ovom članku autori iznose svoj stav kojim nastoje prikazati da lovstvo nije u suprotnosti sa zaštitom prirode, naprotiv ono može biti, ako je ispravno shvaćeno i dakako ispravno provođeno, ...učinkovit djelatan čimbenik u očuvanju i zaštiti prirode. Ne nastojeći dati sveobuhvatno opravdanje lovstva, nastojimo prikazati neizostavnost lova kao značajnog čimbenika u povijesnom razvoju čovjeka, uvažavajući pri tome dio prigovora koji se upućuju lovu i lovstvu. Možemo reći da je lov jedan od osnovnih čimbenika čovjekova razvoja kako na biološkoj i evolucijskoj razini, tako i na duhovnom i kulturnom planu. Danas možemo reći da lovstvo ima značajke ne samo stručne, praktične, discipline nego i znanstvene značajke jer svoj objekt proučava temeljem bioloških znanja, poglavito šumarstva, veterinarske medicine, ekologije i sličnih znanosti u svojoj prirodoznanstvenoj specifičnosti. Opće je poznato da je i lov, bez obzira na motive, često puta bio instrument devastacije prirode. Suvremeni način života, u svojem ispravnom obliku omogućuje da čovjek, koristeći prirodne izvore, od prirode uzme višak koji ona pruža, a da pri tom ne ugrozi kolijevku svojeg postojanja, ali ni prirodnu cjelovitost. Tada, smatramo, on ne čini biološki, niti etički neprihvatljivu djelatnost. Suvremeno lovstvo nudi modus kojim lov nije ni instrumentalno, niti sadržajno element razaranja, nego je važna poluga očuvanja i zaštite prirode.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:- Information:- The village of Retje in Loški Potok: encounters with Tonček the bear in the vicinity of the ...village.- Original language summary:
Retje pri Loškem Potoku: srečanja z medvedkom Tončkom v bližini naselja.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->Naša sodelavca Tomaž Terček in Mirko Šuštar sta bila pred dnevi v osrčju gozdov kočevskega Roga. Zakaj sta se v tem zimskem času odpravila na takšno pot pa pripovedujeta v naslednjem reportažnem zapisu.- Information:- The beginning of a successful campaign for the reintroduction of the lynx from the Carpathian Mountains in Kočevje Woods; lynx in quarantine, statements by Lado Švigelj, the manager of the Rog Hunting Grounds; Ciril Štrumbelj, forestry engineer; and Janez Čop, biologist.- Original language summary:
Začetek uspešne akcije naseljevanja risov iz Karpatov v Kočevskem gozdu; risi v karanteni, izjave Lado Švigelj, direktor lovišča Rog, Ciril Štrumbelj, inženir gozdarstva, Janez Čop, biolog.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Na području Podravine i Prigorja od 1784. godine, kada su osnovane Đurđevačka i Križevačka imovna općina, postoji organizirano šumarstvo i gospodarenje najvećim nacionalnim blagom. Dakle, šumama ovog ...područja se sustavno brine punih 145 godina. U radu je predstavljen povijesni prikaz zakonskih propisa vezanih za šumarstvo promatranog područja te osnivanje i djelovanje Đurđevačke imovne općine i šumskih uprava/šumarija. Posebno je prikazano djelovanje kotarske šumarije u Goli od 1893. godine te razvoja lovišta Repaš od 1877. godine.
Jelen obični (Cervus elaphus L.) je u mnogim dijelovima svijeta važna ekološka vrsta i popularna divljač, te kao takva ima značajan izravan utjecaj na čovjeka. Istovremeno može imati štetne ...posljedice na okoliš, posebice na šumarstvo. Težina ovih posljedica ovisi o gustoći populacija jelena običnog, što zauzvrat u značajnom stupnju ovisi o kvaliteti staništa i prijašnjem upravljanju ovom vrstom. Oba čimbenika snažno odražavaju ljudske utjecaje. Ovo istraživanje proučava utjecaje određenih okolišnih i povijesnih čimbenika, posebice onih antropogenih, na raširenost i lokalne gustoće populacija jelena običnog. Područje istraživanja je Slovenija, zemljopisno, klimatski i krajobrazno izuzetno raznovrsna država. Jelen obični je u povijesti istrijebljen i reintroduciran prije 100 godina na nekoliko mjesta, a također je i spontano imigrirao iz Mađarske (Slika 1). Danas je proširen na 60% površine države, ali nije još dosegao sva pogodna staništa zbog sporog širenja. Analiza je obuhvatila nezavisne varijable širokog raspona okolišnih varijabli i varijable “troškovna udaljenost”, koja prikazuje “težinu” disperzije jelena običnog od mjesta reintrodukcije, odnosno imigracije. Procjene lokalnih gustoća jelena običnog (zavisna varijabla) su dobivene pomoću dvije metode: podaci o izvršenim odstrjelnim kvotama i metodom brojanja izmeta. Vrijednosti varijabli su pripremljene na relativno finoj prostornoj rezoluciji (imajući na umu površinu cijelog područja) od 1 km2. U skladu s teorijom o višestrukom izboru staništa, zavisnost jelena običnog o okolišu je analizirana na dvije razine: 1) globalni doseg jelena običnog (nazočnost/nenazočnost) i 2) gustoće lokalnih populacija unutar područja raširenosti. Na obje razine je provedena bivarijatna (korelacija) i multivarijatna (regresija) analiza. Nazočnost jelena običnog je najvjerojatnija u blizini mjesta reintrodukcije, odnosno imigracije, što ističe važnost varijable “troškovna udaljenost”, te u velikim šumskim kompleksima, što ukazuje na pozitivan utjecaj udjela šume i veličinu šumske plohe te negativan utjecaj gustoće ruba šume (Tablica 1, Tablica 2). Ove varijable također utječu na gustoću populacije, koja raste s padom udaljenosti od hranilišta i pozitivno je vezana s udjelom sastojina u kojima dominira obična smreka. Korelacija također ukazuje na pozitivnu ovisnost s udjelom mladih sastojina (Tablica 1, Tablica 3). Troškovna udaljenost od mjesta reintrodukcije te udio i kontinuitet šume prikazuje ljudske intervencije u povijesti (nekadašnje upravljanje jelenom običnim i korištenje prostora od strane čovjeka). Poznavanje utjecaja ovih čimbenika na jelena običnog je stoga važno za razumijevanje prošlosti i predviđanje buduće dinamike populacije. Stanište jelena običnog u Sloveniji još uvijek nije u potpunosti nastanjeno i širenje se nastavlja. Stoga se očekuje kontinuirano širenje jelena običnog, imajući na umu da brzina ovisi o načinima upravljanja prostorom. Stanje je slično i u većini drugih europskih zemalja. Još je važnije poznavati utjecaje mjera u današnjem lovstvu i šumarstvu koje, mogu biti prilagođene s ciljem postizanja željenih utjecaja. Neke ustaljene prakse upravljanja često ostvaruju utjecaje suprotne željenima,i u budućnosti bi trebale biti ponovno razmatrane. U budućnosti bi više pozornosti trebalo posvetiti izboru mjesta na kojem bi se postavila hranilišta za jelensku divljač, a na nekim područjima bi se intenzitet prihranjivanja jelenske divljači trebao reducirati. Udio mladih stabala u šumama Slovenije je prenizak; stoga bi ili trebalo proširiti područja obnove šumskih sastojina ili osnovati krmne površine za divljač (remize). Upravljanje odnosima između šume i divljači zahtjeva suradnju djelatnika u lovstvu i djelatnika u šumarstvu. Metoda primijenjena u našem istraživanju također bi mogla biti korištena za poboljšanje bonitiranja lovišta za jelensku divljač, jer su procjene utjecaja pojedinih okolišnih čimbenika na kvalitetu staništa jelena običnog temeljene na kvantitativnoj analizi.
PDF