Iako klasična proizvodnja bijelih vina podrazumijeva fermentaciju mošta, suvremeni trendovi podrazumijevaju proizvodnju bijelih vina uz maceraciju, odnosno fermentaciju masulja. Cilj ovog rada bio je ...utvrditi utjecaj duge maceracije grožđa na kakvoću vina 'Graševina'. Istraživanje je provedeno tijekom 2021. godine u vinogradima i vinskom podrumu Veleučilišta u Požegi u vinogorju Kutjevo. Nakon berbe, kontrolni uzorak vina proizveden je klasičnim postupkom proizvodnje bijelih vina, te su provedena dva tretmana duge maceracije u periodu od 3 mjeseca - jedan uz sulfitiranje tijekom primarne prerade a drugi bez sulfita. U vinima su analizirani osnovni parametri kakvoće, koncentracija jabučne i mliječne kiseline, optička gustoća pri 280 nm, ukupni fenoli i antioksidativna aktivnost DPPH metodom. Statistički značajna razlika zabilježena je kod ukupnih fenola, kao i antioksidativnoj aktivnosti, s najvećim vrijednostima u maceriranom uzorku uz primjenu SO2. Organoleptičko ocjenjivanje uzoraka proveli su certificirani ocjenjivači, metodom 100 bodova. Najveću prosječnu ocjenu od 87 bodova dobilo je vino proizvedeno dugom mareracijom grožđa uz redovito sulfitiranje. Kontrolni tretman slabije je ocijenjen, sa 72 boda. Vino proizvedeno dugom maceracijom bez korištenja sulfita ocjenjeno je sa 66 boda uz napomenu pojedinih ocjenjivača o izraženoj oksidaciji.
Utjecaj hladne maceracije na kakvoću vina Grk Jagatić Korenika, Ana-Marija; Batistić, Ivan; Jeromel, Ana
Glasnik Zaštite Bilja,
11/2017, Letnik:
40, Številka:
5
Paper, Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Hladna maceracija se sve više nameće kao jedan od uobičajenijih tehnoloških postupaka u proizvodnji bijelih vina čime se utječe na kompleksnost arome i punoću okusa vina. Područje uzgoja autohtone ...sorte ´Grk´ (Vitis vinifera L.) usko je vezano uz otok Korčulu pri čemu je najpoznatiji vinogradarski položaj u Lumbardi. Dosadašnja tehnologija proizvodnje bijelih vina na tom području bila je vezana isključivo uz postupak brze prerade ili uz tradicionalnu maceraciju u nekontroliranim uvjetima. Cilj ovoga rada je primjenom kontrolirane hladne maceracije i različitih selekcioniranih sojeva kvasaca definirati osnovna fizikalno-kemijska svojstva, aromatski profil te senzorna svojstva vina Grk. U istraživanju je korišteno grožđe sorte ´Grk´, berbe 2014. godine te komercijalni sojevi kvasaca Lalvin EC 1118 i Lalvin QA23. Neposredno nakon procesa runjenja i muljanja ohlađenoga grožđa, dobiveni masulj maceriran je na temperaturi od 10 °C u trajanju od 6 sati. Nakon procesa taloženja, moštovi su inokulirani selekcioniranim kvascima te je provedena alkoholna fermentacija u kontroliranim uvjetima. U dobivenim vinima je provedena osnovna fizikalno-kemijska analiza prema metodama OIV-a, analiza aromatskih spojeva uz pomoć plinske kromatografije te senzorno ocjenjivanje.
Mjereni su i uspoređeni učinci različitih postupaka maceracije izbojaka brnistre, radi upotrebe prirodnih vlakana u procesu dobivanja kompozitnih materijala. Uspoređeni su FTIR spektri nekih ...prirodnih vlakana, kao i FTIR spektri vlakana dobivenih različitim postupcima maceracije. U vlaknima brnistre određen je sadržaj celuloze, lignina, pentosana i pepela. Obavljene su SEM analize izbojka brnistre.
Istražena je simentalska mliječna krava, u dobi od sedam godina, kod koje je u anamnezi istaknut iscjedak neugodna mirisa iz stidnice. Za vrijeme posljednjeg teljenja plod je uginuo u maternici i ...djelomično je uklonjen, dok su preostali njegovi dijelovi ostali u maternici sljedećih 14 mjeseci. Ginekološkim pregledom potvrđen je otvoren cerviks. Transrektalnom palpacijom i ultrazvukom otkriveno je opsežno proširenje, zadebljanje i napetost maternice te prisutnost raspadnutih dijelova ploda. Pokušaj vađenja ploda injekcijom prostaglandina bio je neuspješan stoga se histerektomija radila nisko na lijevom boku pod kranijalnom epiduralnom anestezijom i lokalnom infiltrirajućom anestezijom. Uklonjene su kosti ploda kao i preostali patološki sadržaj. Nakon zahvata, krava je dobila na tjelesnoj masi te je mogla biti upućena u klaonicu sa svrhom ekonomskog iskorištenja. Zaključeno je da histerektomija na lijevom boku može biti korisna pri uklanjanju maceriranih plodova kod krava.
U radu su ispitani optimalni uvjeti za ekstrakciju bučinog ulja u vodenom mediju nakon maceracije sjemenki, te je uspoređena kakvoća dobivenog ulja s onom hladno prešanog bučinog ulja. Pulpa ...oljuštenih bučinih koštica macerirana je pomoću 2 %-tne smjese komercijalnih pektinolitičkih, celulolitičkih i proteolitičkih enzima (Rohapect® UF, Rohament® CL i Colorase® 7089). Postupak je optimiran pomoću metode odzivnih površina primjenom Box- -Behnkenovog plana. Utvrđeno je da je maksimalni prinos ulja od 72,64 % postignut prethodnom obradom enzimima pri optimalnim uvjetima: pH-vrijednost od 4,7; temperatura od 54 °C i vrijeme maceracije od 15,4 h. Na prinos ulja najviše je (više od 73 % ukupne varijacije) utjecala pH-vrijednost medija. Ulje dobiveno ekstrakcijom u vodenom mediju bilo je bogatije sterolima, skvalenima i tokoferolima, te je sadržavalo neznatno više karotenoida nego hladno prešano ulje, ali je imalo slabiju oksidacijsku stabilnost i kraće (za otprilike 30 %) indukcijsko vrijeme.
Rok berbe je važan čimbenik u proizvodnji crnih vina visoke kakvoće, prvenstveno zbog značajnog utjecaja na polifenolnu zrelost grožđa. Međutim, tehnologija prerade grožđa, također, ima važnu ulogu. ...Klasičnom se metodom prerade, koja podrazumijeva istovremeno protjecanje maceracije i alkoholne fermentacije, obično proizvode vina s većom koncentracijom polifenolnih spojeva, posebice flavanola, koji mogu utjecati i na izraženiju gorčinu i astringentnost. Primjenom se postupka hladne maceracije masulja moguproizvesti vina s više antocijana, koji pridonosi intenzitetu boje te izraženije arome uslijed bolje ekstrakcije sortnih aroma i prekursora arome. Istovremeno, zbog nižih temperatura, dolazi do manje ekstrakcije grubih flavanola.
Primarni je cilj i svrha ovog istraživanja bilo utvrditi utjecaj roka berbe i temperature maceracije na polifenolni sastav grožđa i kakvoću vina sorte Frankovka u proizvodnim uvjetima vinogradarske podregije Podunavlje, vinogorja Srijem. Istraživanje je provedeno 2011. godine, pri čemu su analizirani ukupni fenoli, flavonoidi, flavanoli i antocijani, sastav pojedinačnih organskih kiselina te osnovni kemijski sastav vina. Različiti su rokovi berbe utjecali na sastav i koncentraciju polifenolnih spojeva. U grožđu su Frankovke iz drugog roka berbe (5.10.) izmjerene veće koncentracije ukupnih polifenola i antocijana. Utvrđeno je da su rok berbe i tip maceracije utjecali na razlike u osnovnom kemijskom sastavu vina te koncentracijama fenolnih spojeva. U vinima je prvog roka berbe (20.09.) utvrđen veći sadržaj ekstrakta bez šećera, pepela, FAN-a i ukupne kiselosti, kao i vrijednosti ukupnih polifenola, ukupnih antocijana i ukupnih flavanola u odnosu na drugi rok berbe, neovisno o provedenom tipu maceracije. U vinima dobivenim klasičnom metodom utvrđena je veća koncentracija vinske kiseline. Prema većem se sadržaju ukupnih antocijana izdvojilo vino hladne maceracije iz prvog roka berbe.
Pomoću UV/Vis spektrometrije, visokodjelotvorne tekućinske kromatografije, te kombinacijom plinske kromatografije i spektrometrije masa ispitan je fenolni i aromatski sastav reprezentativnih uzoraka ...bijelih vina sorte malvazija istarska (Vitis vinifera L.) proizvedenih nekonvencionalnom tehnologijom, koja obuhvaća produljenu maceraciju i dozrijevanje u drvenim bačvama. U usporedbi sa standardnim vinima, ispitani su uzorci imali veću koncentraciju suhog ekstrakta, mliječne kiseline, fenola, većine monoterpena, C13-norizoprenoida, metanola, viših alkohola, etil-acetata, estera razgranatog lanca i estera hidroksi i dikarboksilnih kiselina, etil-fenola, furana i acetala, zatim intenzivniju boju, veću antioksidacijsku aktivnost i hlapljivu kiselost, a manju koncentraciju jabučne kiseline, β-damascenona, masnih kiselina ravnog lanca, etilnih i acetatnih estera. Ocijenjeno je da je maceracija znatno utjecala na fenolni sastav, a dozrijevanje na sastav hlapljivih spojeva arome. Unatoč različitim godištima berbe i tehnološkim detaljima, ispitana su vina imala relativno homogeni sastav, te su predstavljala jasan i prepoznatljiv tip.
Većina hrvatskih vina od bijelih autohtonih sorata proizvodi se standardnom preradom grožđa, bez maceracije. Iako su crna vina poznata po bogatstvu fenolnim spojevima, što je posljedica i tehnologije ...proizvodnje, koncentracija navedenih spojeva u bijelim vinima također može biti značajna s obzirom na sortu i primijenjenu tehnologiju u proizvodnji vina. S obzirom na suvremene trendove istraživanja vina koja se temelje na proučavanju fenolnih spojeva koji blagotvorno djeluju na ljudsko zdravlje - cilj našeg istraživanja bio je pridonijeti spoznaji o vrijednosti autohtonih sorata koje su nedovoljno istražene u tom smislu. U istraživanju su korištene sorte Kraljevina, Škrlet, Malvazija, Pošip i Maraština. Vino svake sorte proizvedeno je standardnom tehnologijom za bijela vina (varijanta A) i hladnom maceracijom masulja od 6 sati na 10°C (varijanta B). Utjecaj hladne maceracije na osnovni kemijski sastav mošta i vina kao i koncentraciju ukupnih fenola i flavanola razlikovao se s obzirom na istraživanu sortu. Najveća koncentracija ukupnih fenola pronađena je u vinu sorte Škrlet, a najveće razlike između varijanti A i B zabilježene su kod vina Kraljevina, Škrlet i Malvazija. Senzorna analiza provedena je metodom 100 bodova, pri čemu su bolje ocijenjena vina Pošip, Škrlet i Maraština dobivena procesom hladne maceracije.
Vina Rajnskog rizlinga proizvedena standardnom tehnologijom za bijela vina te maceracijom masulja od 3 sata i maceracijom masulja od 6 sati analizirana su kako bi se utvrdile razlike u kemijskom ...sastavu i senzornim svojstvima. Kemijska analiza provedena je nakon fermentacije, a senzorno ocjenjivanje 3 mjeseca nakon fermentacije. Vina dobivena maceracijom masulja od 3 sata senzorno su ocijenjena najbolje dok su vina dobivena maceracijom od 6 sati te standardnom tehnologijom bila slabije kakvoće. Po kemijskom sastavu vina dobivena maceracijom masulja nisu se međusobno razlikovala, dok su vina dobivena standardnim postupkom proizvodnje za bijela vina imala niži ukupni ekstrakt, pepeo, hlapivu kiselost i ukupne fenole.
PDF
