Postojeće strategije, ciljevi i mjere za povećanje konkurentnosti, rasta i zaposlenosti u malom gospodarstvu u Hrvatskoj i Europskoj uniji dijelom se temelje na makroekonomskoj paradigmi da je ...nematerijalni ljudski kapital (znanje, vještine i iskustvo) najznačajniji čimbenik konkurentnosti poslovnih organizacija. Industrija i gospodarstava koji u međudjelovanju s drugim unutarnjim čimbenicima konkurentnosti (drugim oblicima kapitala i organizacijskim sposobnostima) i vanjskim čimbenicima konkurentnosti (npr. zakonodavni i institucionalni okvir, pristup financiranju i sl.) dovode do gospodarskog rasta, zaposlenosti i kakvoće života građana kao krajnjih ishoda konkurentnosti. Međutim, novija istraživanja i spoznaje pokazuju da je nematerijalni psihološki kapital (samoučinkovitost, nada, optimizam i psihološka otpornost), kao najnoviji oblik kapitala ili resursa, značajniji unutarnji resursni čimbenik konkurentnosti poslovnih organizacija u odnosu prema tradicionalnim oblicima kapitala (ekonomski, ljudski i socijalni kapital). Kako bi se pridonijelo razumijevanju značaja i uloge psihološkog kapitala kao nove paradigme za povećanje konkurentnosti poslovnih organizacija, industrija i gospodarstava, time i za povećanje njezinih krajnjih ishoda, posebice u malom gospodarstvu u Hrvatskoj i Europskoj uniji, u radu se prikazuje koncept i dosadašnji ishodi istraživanja psihološkog kapitala, njegov odnos prema poznatijim oblicima kapitala (ekonomskom, ljudskom i socijalnom kapitalu), konkurentnosti, konkurentskoj prednosti i ishodima konkurentnosti. Prijedlozi mjera za europske i hrvatske tvorce ekonomskih politika za malo gospodarstvo zaključuju ovaj rad.
U radu se istražuje sektor malog gospodarstva, odnosno malo i srednje poduzetništvo Republike Hrvatske. Poseban osvrt daje se na obilježja malog gospodarstva zemalja s kojima graniči, a koje su već ...pridružene članice Europske unije te kao takve posluju na jedinstvenom europskom tržištu: Republika Slovenija, Republika Mađarska i Republika Italija. Analizirani su pokazatelji: broj registriranih malih i srednjih poduzeća, broj zaposlenih, prihod poduzeća te ostvarena dodana vrijednost. Komparacijom navedenih podataka uočeno je da Republika Hrvatska znatno zaostaje za navedenim zemljama Europske unije. Istaknute su i sličnosti sektora malog gospodarstva Republike Hrvatske s onim u spomenutim zemljama te nužnost što hitnijeg prilagođavanja naše zemlje zahtjevima Europske unije. Posebno je naglašeno postizanje stupnja konkurentnosti malih poduzeća u Republici Hrvatskoj kako bi bila što spremnija na oštro nadmetanje u okviru jedinstvenog tržišta Europske unije. Jedna od bitnijih stavki zasigurno je svijest kreatora gospodarske politike o važnosti ovog sektora te poticanje razvoja konkretnim mjerama.
Svrha ovoga rada jest dokazati kako pojavom interneta, ali i drugih oblika alternativnog pristupa globalnome tržištu, izvoz više nije privilegija samo „velikih“, već je šansa i za mala i srednja ...poduzeća. Na čemu se, zapravo, zasnivaju očekivanja da upravo mala i srednja poduzeća stvore konkurentnost svojih proizvoda ili usluga koja će omogućiti jačanje izvozne orijentiranosti? Očekivanja su ponajprije zasnovana na primjeni strategije pristupa suvremenome potrošaču koji očekuje individualni pristup, inovativni proizvod, originalnost usluge, ali i mogućih novih strategija pristupa globalnome tržištu. U tom se smislu polazi od hipoteze da je za mala i srednja poduzeća, pored interneta, strategija pronalaženja poslovnih partnera u susjednim zemljama još uvijek najlakši, najčešći i najjeftiniji način internacionalizacije. Primarnim i sekundarnim izvorima podataka koristilo se radi potvrde ili osporavanja navedene hipoteze. Empirijsko istraživanje provedeno je metodom slučajnoga uzorka u okviru 500 malih i 500 srednjih poduzeća Republike Hrvatske, a od sekundarnih se izvora koristilo podacima FINE, Hrvatske gospodarske komore i Državnoga zavoda za statistiku.
U radu se istražuje sektor malog gospodarstva, odnosno malo i srednje poduzetništvo Republike Hrvatske. Poseban osvrt daje se na obilježja malog gospodarstva zemalja s kojima graniči, a koje su već ...pridružene članice Europske unije te kao takve posluju na jedinstvenom europskom tržištu: Republika Slovenija, Republika Mađarska i Republika Italija. Analizirani su pokazatelji: broj registriranih malih i srednjih poduzeća, broj zaposlenih, prihod poduzeća te ostvarena dodana vrijednost. Komparacijom navedenih podataka uočeno je da Republika Hrvatska znatno zaostaje za navedenim zemljama Europske unije. Istaknute su i sličnosti sektora malog gospodarstva Republike Hrvatske s onim u spomenutim zemljama te nužnost što hitnijeg prilagođavanja naše zemlje zahtjevima Europske unije. Posebno je naglašeno postizanje stupnja konkurentnosti malih poduzeća u Republici Hrvatskoj kako bi bila što spremnija na oštro nadmetanje u okviru jedinstvenog tržišta Europske unije. Jedna od bitnijih stavki zasigurno je svijest kreatora gospodarske politike o važnosti ovog sektora te poticanje razvoja konkretnim mjerama.
This paper aims at researching into the small business sector, regarding small and medium-sized entrepreneurship in Croatia. Specially reviewed are the characteristics of small businesses in the Croatian border states, which are already associated members of the European Union and as such operate on the single European Union market: Slovenia, Hungary and Italy. The following indicators – the number of registered small and medium-sized enterprises, the number of employees, the revenue and value added in small and medium-sized enterprises - are analyzed. The comparison of the mentioned data reveals that Croatia is behind these European Union states. Similarities of the small business sector in Croatia with those in the mentioned states are preeminent, as well as the necessity of an urgent adaption of our state to the European Union requirements. Particularly emphasized is the achievement of a better competitivness degree of small enterprises in Croatia to make them more capable for strongly competition on the single European Union market. One of the most important item is surely the awareness of economic policy makers about the importance of this sector, as well as the encouragment of development with concrete measures.
