Dronovi i male bespilotne letjelice korišteni su dosad u stvarnosti i medijskim opisima, nažalost, pretežno u ratnim situacijama kada su stradavali i nedužni civili. Ljudska kreativnost, istraživački ...i umjetnički duh pomaknuo je simboliku posredovanja i korištenja ove vrste tehnologije prema dosad nepoznatim mogućnostima. Premda korištenje dronova u civilne – komercijalne ili umjetničke – svrhe još uvijek nije do kraja definirano, medijske mogućnosti otkrivanja novih zračnih perspektiva, snimanja i fotografiranja šire se u praksi i na Internetu velikom brzinom. Uz nagli trend upoznavanja s tehnologijom dronova i bespilotnih letjelica, kao i digitalnog zapisa i pohranjivanja memorije svakodnevnih događanja, kao da ostaju zaboravljene i mogućnosti daljnje zloupotrebe i opasnosti. Odgovarajućim promišljanjem o budućnosti ovakve vrste kreativnosti medija kojoj valja dati i ljudsku dimenziju, moramo se zapitati se jesu li to normalni i očekivani produžeci Čovjeka ili njegovi novi zatvorski okviri?
Cilj ovog rada je istražiti u kojem smjeru bi se trebali razvijati masovni mediji da bi imali bolju budućnost. U radu se analizira što dominira u sadržajima masovnih medija u svijetu i je li ono što ...se piše, govori i prikazuje u masovnim medijima u skladu s Božjim zapovijedima. Na osnovi toga ukazat će se kakve korake bi trebali poduzeti zaposleni u masovnim medijima kako bi omogućili bolju budućnost i sebi i svojoj publici. U ovom radu se izvodi zaključak da je budućnost masovnih medija u pokajanju. U sadržajima masovnih medija dominiraju informacije o ratovima, ubojstvima, krađama, svađama, nemoralu, zlu. Kako bi masovni mediji postali mediji Dobrog i poveli svoje čitatelje, slušatelje i gladatelje k spasenju, trebali bi proći put pokajanja i očišćenja.
Nasilje je česta pojava u suvremenom društvu, problem s kojim se podjednako susreću i odrasli i djeca. Na pojavu vršnjačkog nasilja utječu sve promjene koje se događaju u političkim, socijalnim, ...znanstvenim, medijskim i obrazovnim strukturama u društvu. Međutim, ne možemo čekati popravljanje situacije u društvu da bismo se prihvatili rješavanja problema s nasiljem među mladima. U radu se analizira uloga i značenje medijskih kompetencija u radu školskih pedagoga. Poseban naglasak u radu usmjeren je na nužnost obrazovanja školskih pedagoga u stjecanju medijskih kompetencija u preduhitrenju i suzbijanju vršnjačkog nasilja.
Mediji i novinarstvo su u stalnoj neizvjesnosti uzrokovanoj utjecajem online zajednice. Izvjesna je promjena: kao načina distribucije sadržaja konzumentima, medijskog sadržaja i njegove produkcije. ...Promjene izazvane metamedijem – internetom mijenjaju poziciju medija na tržištu i osnovnu ulogu novinarstva. Kao odgovor na navedene izazove u SAD-u se još prije nekoliko godina počeo razvijati koncept „poduzetničkog novinarstva“ (entrepreneurial journalism) koji je još uvijek nedovoljno poznat u europskoj javnosti. Računala već pišu vijesti, a stručnjaci za umjetnu inteligenciju u kompaniji Google, predviđaju da će do 2029. računala biti pametnija od ljudi, da će u narednih 15 godina postajati sve inteligentnija i da će moći razumjeti što govorimo, učiti iz iskustva, šaliti se, pričati priče, pa čak i očijukaju. Novinarstvo još uvijek nije pronašlo obrise svog novog identiteta, ali ga dijelom određuju logika brzine, kratkotrajnosti, konkurencije i površnosti. Uloga urednika se drastično mijenja – urednik treba osmisliti viziju, kut promatranja i stvoriti okruženje različitih specijalista koji će zamišljeno provoditi to u djelo. Kako bismo imali veće efekte po oglašivače, od novinara i urednika se očekuje da se ne ponašaju izolirano u odnosu na medijski biznis i da poznaju mehanizme o kojima ovisi hoće li se i kako oglašivači pojaviti u sklopu online medija. Poštujući uređivački integritet, novinari su ti koji bi trebali utjecati na veći angažman čitatelja. Nova profesija u medijskoj sferi je priređivač sadržaja (Content Curation), gdje su od velike koristi novinarska i urednička iskustva. Kompjuterski posredovana komunikacija zamjenjuje stvarnu komunikaciju, a mediji više ne reprezentiraju stvarnost već je kreiraju. U takvim uvjetima mediji više nisu određeni svojim monopolskim ili oligopolskim statusom, već je njihova pozicija na tržištu određena kreiranjem vlastitog identiteta u online okruženju bez granica. Klasični mediji su i dalje u procesu traženja efikasnih poslovnih modela i modela zarade koji će zamijeniti modele koji više ne funkcioniraju. U narednih nekoliko godina kreiranje sadržaja kao oblast bit će okosnica formiranja budžeta kompanija za tri zavisna područja – mediji, marketing i PR. Ignoriranje promjena u medijima i novinarstvu koje se u razvijenom dijelu svijeta pokreću samo znači da neki mediji neće preživjeti, da će neki novinari ostati bez posla ili postati priređivači sadržaja. Promjene kao stalan modus vivendi i u Srbiji i regiji su vidljive kroz promjene u načinu korištenja medija, ali i kroz promjenu strukture mesijskog sadržaja, što je tema istraživanja provedenog za potrebe ovog rada. Za predviđanje budućnosti medija i novinarstva potrebne su činjenice u čijem je odsustvu moguće osloniti se na promišljanja i iskustva razvijenih medijskih zajednica. Jedno je sasvim izvjesno: novinarstvo i mediji neće funkcionirati na način kako je to bilo dosada.
Radiotelevizija postaje važan sudionik na slobodnom tržištu. U novonastalim prilikama su se karakteristike javne televizije, koja je u počecima bila vrlo ukrućena i nekomercijalna, promijenile. Čini ...se da se komercijalne mreže i javna radiotelevizija ponašaju kao dva sasvim drugačija modela društva, no slični principi njihovog
djelovanja sužavaju prazninu između njih. Činjenica je da se uloga i pozicija televizije kao institucije u našem društvu mijenja. Komercijalizacija je najznačajniji trend svih javnih radiotelevizija u Europi. Javne i komercijalne radiotelevizije se bore za jednakeciljeve. U članku sam željela objasniti nužnost novog radiotelevizijskog modela u Europi.
Upravo tako bio bi predstavljen hibridni model radiotelevizije kao jedan od mogućih oblika radiotelevizije u Europi.
Glavna metoda istraživanja je recenzija relevantne literature i opsežna studija radiotelevizijskog
modela. Analiziram i konstrukciju regularnosti i povijesne prilike
u Europi. Sudeći po opsežnoj studiji rezultat bi mogao donijeti odgovore na pitanje, dali je moguće realizirati ekonomski uspjeh ispunjavajući istovremeno i zahtjeve javnosti.
Rezultati bi pomogli predložiti primjerene pristupe programskom upravljanju u Europi gdje je nova konstrukcija regularnosti obračunala ekonomske pobude svih javnih medija te promjene u tehnološkom razvoju. Komercijalne aktivnosti javnih medija su samo odgovor na agresivne zahtjeve tržišta. Očito je da će promjene medijske okoline značajno promijeniti trenutni status
javne radiotelevizije i komercijalnih medija. Moguće rješenje možemo vidjeti u novim pristupima upravljanju koji oblikuju novi hibridni model javne radiotelevizije, gdje medijska institucija može istovremeno uspješno zadovoljiti kulturološke i ekonomske dimenzije društva.
Rad istražuje ulogu, svojstva i etičke implikacije prikrivenog oglašavanja u današnjim medijima. Objašnjava se temeljna razlika između prikrivenog i klasičnog oglašavanja i razlažu temeljni razlozi ...sve većeg korištenja prikrivenog oglašavanja te ukazuje na nužnost njegova razlikovanja u informativnim od onog u zabavnim medijskim sadržajima. Posebno se osvrće na situaciju u Republici Hrvatskoj i daje pregled nazočnosti prikrivenog oglašavanja u hrvatskim medijima. Primjenom kriterija istinitosti, normativne postavke svake komunikacije, dolazimo do spoznaje etičke neopravdanosti prakse takvog oglašavanja. U radu se objašnjavaju i svojstva zakonske regulative prikrivenog oglašavanja u svijetu i RH te analiziraju razlozi učestalog kršenja te regulative
U ranim devedesetim godinama dvostruki prijenosni sustav u mladoj državi u srcu Europe omogućio je razvitak emitiranja televizijskih programa na razinikoju gledatelji do tada nisu mogli ni sanjati. ...Komercijalno emitiranje televizijskog programa prevladalo je u pet i pol milijunskoj zemlji. Privatno emitiranje steklo je nadmoć nad
više od četrdeset godina starim državnim TV emitiranjem koje je poslano na statističke margine. Povjerenje prema prvoj - i kasnije drugim privatnim televizijama – raslo je brže od broja publike. Ravnatelji s utjecajem na zakonodavce, menadžeri su koji određuju vrijeme prijenosa programa iz tjedna u tjedan. To je nazvano kao
pronalaženje optimalnog vremena temeljenog na željama publike. Rezultat je današnji veliki kaos televizije za gledatelje, koji , radi nepredvidljivih promjena u emitiranju televizijskog programa
prestaju biti zainteresirani. Već dugi niz godina najgledaniji kanal je pao na razinu podcijenjenog rivala i radi panike, počeli su raditi još više fatalnih promjena. Sve u ime publike i izvrsnih koje daju tzv. People-metri. S istim problemom se također sučeljavaju i druge post-komunističke zemlje, kao npr. drugi dio bivše Čehoslovačke,
Češka Republika. Rad se usredotočuje na analizu i evaluaciju slovačke televizije sfere (dijelom u odnosu na češku televiziju), koja čini se, nakon dvadeset godina dualnog emitiranja, okuplja
pravu medijsku konkurenciju. No, ne sviđa se to svima.
Porast nasilja među mladima jedan je od najvećih problema suvremenog društva. Mnogi stručnjaci smatraju da odgovornost za to snose obitelj, škola i mediji. Digitalna generacija provodi većinu
...slobodnog vremena na internetu i usvaja vrijednosti koje joj nameću mediji. Prema mjerilima suvremenog društva osoba je uspješna ako je slavna, bez obzira na to kako je stekla slavu, stoga je razumljivo da mladi ljudi, željni publiciteta, na različite načine pokušavaju privući pažnju. Jedan od najbržih načina da se stekne slava i dokaže vlastita ‘originalnost’ jest objava snimki nasilničkog ponašanja na internetskim servisima kao što je YouTube. Internet je donio neograničenu izloženost neprimjerenim sadržajima i tako pridonio porastu nasilja među mladima, prije svega preko industrije videoigara. Osim toga internet je potaknuo i razvoj novog tipa nasilja (cyberbullying).
Pojava globalne produkcije i informacijskih mreža, uspon iznimno velikih nacionalnih, nadnacionalnih i multinacionalnih medijskih organizacija, kao i njihov utjecaj na globalne trendove, te razvoj ...tehnologije i prisutnost sofisticiranih informacijskih puteva koji omogućavaju trenutni prijenos informacija – sve to konvergira te čini kontrolu protoka informacija gotovo nemogućom. Ipak, u mladim demokracijama, kao što je Nigerija, moć regulacije pristupa informacijama prepuštena je državi te se redovito koristi kako bi se uskratio pristup informacijama te onemogućila sloboda medija i sloboda govora. Ovaj rad ispituje što je prethodilo cenzuri, to analizira u svjetlu šireg povijesnog konteksta i suvremene unutarnjopolitičke dinamike te predviđa moguće implikacije na uspostavljanje transparentnosti javnog medijskog servisa u Nigeriji putem borbe za slobodu informiranja. Istraživanje se temelji na kvalitativnim doktrinarnim i empirijskim metodama korištenim u pravnim istraživanjima.
Kako mediji sve češće manipuliraju informacijama i zloupotrebljavaju
informacije, potrebna nam je medijska pedagogija, ali i (novi) školski kurikulum koji sadržava upute i metodičke prijedloge kako ...djecu 'uvježbati' kritičkom promišljanju svijeta oko sebe, tako i kritičkom procesuiranju informacija koje provode (novi) mediji.
Odgojno-obrazovne ustanove trebaju imati prepoznatljiv oblik 'učenja' za kritičko mišljenje. U Republici Hrvatskoj, osim nekih udruga, pojedinca i programa, organizirano učenje za kritičko mišljenje ne postoji. Dva su, manje-više uspješna, pokušaja da se u srednje škole uvede nekakav oblik poticanja na kritičko mišljenje. S
jedne strane tu su školski debatni klubovi, a s druge strane izborni nastavni predmet Etika. Sigurno je kako je to malo, jer uvježbavanje za kritično mišljenje mora početi od prvih razreda osnovne škole, naravno uz kvalitetan nastavak u srednjoj školi.