U radu su prikazani rezultati analize sadržaja na temu zlostavljanja djece provedene na 489 članaka objavljenih u tri hrvatske dnevne novine u razdoblju od dvije godine (od 1. siječnja 2018. do 31. ...prosinca 2019.). Ciljevi su bili istražiti način na koji je zlostavljanje djece prikazano u novinama, izvještavaju li novinari na senzacionalistički način, koliko često otkrivaju identitet žrtve i koriste li druge ugrožavajuće prakse. Takoðer se željelo utvrditi prediktore korištenja ugrožavajućih praksi. Rezultati su pokazali da su djeca žrtve zlostavljanja u novinskim člancima podjednako bile muške i ženske osobe te da je fokus uglavnom bio na žrtvama fizičkog i seksualnog zlostavljanja, dok su emocionalno zlostavljanje i zanemarivanje bili gotovo nevidljivi. Identitet žrtava otkriven je u 64,6% članaka (iako uglavnom neizravno). Čak 78,5% članaka isticalo je barem jednu pozadinsku informaciju o žrtvi, 24,7% članaka sadržavalo je informacije kojima se žrtva okrivljava, dok je 74,2% članaka sadržavalo detalje o zlostavljanju, što je praksa koja bi mogla dovesti do ponovne traumatizacije žrtava. Identitet djeteta najčešće se otkriva u tekstovima objavljenim na naslovnicama novina, u slučajevima obiteljskog zlostavljanja te u slučajevima kada su počinitelji bili djetetu poznate osobe.
Rad je posvećen analizi medijske reprezentacije psihoterapije u Hrvatskoj, pr¬venstveno njezinim nedostatnim prikazom te implikacijama nepostojanja ade¬kvatnog govora o psihoterapiji u hrvatskom ...javnom medijskom prostoru. Raz¬matra se diskurz samopomoći koji je zamijenio psihoterapijski diskurz, te se propituju razlozi koji su doveli do velikog tržišnog uspjeha knjiga za samopo¬moć. Analiziraju se tragovi reprezentacije psihoterapije kroz prikaz manifesta¬cije Tjedan psihologije te kroz djelovanje udruge Savez psihoterapijskih ud¬ruga Hrvatske (SPUH). Osim tržišnog uspjeha knjiga za samopomoć, razlozi za nepostojanje reprezentacije psihoterapije traže se i unutar same psihotera¬pijske struke, tj. u postavkama psihoanalitičke psihoterapije čiji setting prido¬nosi tajnovitosti i nevidljivosti psihoterapije. Potom se analiziraju dva medij¬ska primjera dekonstrukcije psihoterapije, serija Na terapiji i film Projekcije, koji dekonstruiraju hijerarhijsku opreku terapeut/klijent te koji detroniziraju i ogoljuju figure psihoterapeuta. Na taj način, obrćući uloge između terapeuta i pacijenta u spomenutim medijskim primjerima, terapeuti su oni koji su za¬pravo na psihoterapiji. Također se analizira gotovo paradoksalna situacija u kojoj je, s jedne strane, hrvatski medijski prostor svjedokom avangardnih i progresivnih medijskih tekstova o psihoterapiji, dok s druge strane ne postoji sustavno informiranje o psihoterapiji. Na kraju rada se ukazuje na potrebu o vidljivom, jasnom i odgovornom diskursu o psihoterapiji, čime bi hrvatski me¬dijski prostor bio obogaćen važnim segmentom brige o mentalnom zdravlju.
U članku želimo prikazati kako su slovenski mediji predstavili
novi režim slovenskih granica, koji vrijedi od prosinca 2007.
Kritična diskurzivna analiza novinarskih članaka, koje su
objavili svi ...vodeći slovenski mediji od početka prosinca
2007. do kraja siječnja 2008., pokazuje da u svim
analiziranim medijima nije bilo jedne jedine homogene
reprezentacije granice. Utvrdili smo četiri temeljna diskurza:
diskurz bezgraničnosti, diskurz željezne zavjese, diskurz
schengenske tvrđave i diskurz svakodnevnih problema. Svi su
diskurzi fragmentirani i ujedno zanemaruju politički i
socijalni kontekst. Posljednji diskurz (diskurz svakodnevnih
problema) najčešće se pojavljuje u regionalnim medijima i
predstavlja jedini diskurz koji na kritičan način predstavlja
nov režim na schengenskoj granici. Elitni slovenski mediji
temeljito su promijenili dominantnu reprezentaciju slovenskih
granica. Nekadašnju "željeznu granicu" rekonfigurirali su u
"bezgraničnost", a nekadašnju "bezgraničnost" u "tvrđavu" i "problematičnu granicu". Ujedno su reproducirali jasnu
podjelu: na jednoj su strani Europa / Europljani i Slovenija /
Slovenci, a na drugoj su strani regija i ljudi iza južne
schengenske granice.
