Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Slovenska obala: naše morje je čisto, kopališče, izjave dr. Gorazd PRETNAR, Zavod za zdravstveno varstvo ...Koper, kopalci, potapljači, podvodni posnetki, Marjan MAKUC, potapljač, Potapljaško društvo SubNet Piran, zunanjost Morske biološke postaje – Nacionalni inštitut za biologijo, izjava dr. Patricija MOZETIČ, Morska biološka postaja Piran, delo laboratoriju, rakovica.- Original language summary:
Slovenska obala: opravljene mikrobiološke analize čistosti našega morja.- Slovene Coast: The microbiological analyses of the Adriatic Sea are completed.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu je istražena mikrobiološka kvaliteta mekih (n = 7), polutvrdih (n = 9) i tvrdih sireva (n = 20) na hrvatskom tržištu, podrijetlom iz uvoza i domaće proizvodnje. Određivan je broj enterokoka, ...stafilokoka, bakterija mliječne kiseline, kvasaca i plijesni, aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija, Escherichia coli te Listeria monocytogenes. Broj bakterija mliječne kiseline kretao se od 6 do 7 log CFU/g, enterokoka 3,5 – 4,5 log CFU/g i koagulaza-negativnih stafilokoka 3,5 log CFU/g. Broj kvasaca i plijesni podjednak je u polutvrdim i tvrdim sirevima (3 log CFU/g), dok je u mekim sirevima taj broj veći za 3 log. Dva uzorka (1 meki i 1 tvrdi sir) pokazala su povećan broj E. coli (5,5 %). Enterobakterije su bile prisutne u tri polutvrda sira (33,3 %), 5 tvrdih sireva (25 %) te 5 mekih sireva s plijesni (71,4 %) što može upućivati na lošu kvalitetu korištene sirovine, propuste u pasterizaciji mlijeka za sirenje ili na sekundarnu kontaminaciju. Broj L. monocytogenes bio je ispod 100 CFU/g u svim uzorcima sira uzorkovanih na tržištu. Rezultati pokazuju dobru mikrobiološku kvalitetu sireva na tržištu s obzirom na patogenu mikrofloru, no nalaz bakterija indikatora onečišćenja upućuje na propuste u higijenskoj praksi proizvodnje ili distribucije.
Pneumonije u dječjoj dobi Ahel, Vladimir; Rožmanić, Vojko
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
01/2005, Letnik:
14, Številka:
1_ARI
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Pneumonije i sada imaju velik udio u pobolu
i smrtnosti djece osobito u zemljama u razvoju. Spektar
kliničkih slika je od blage do za život opasne infekcije. Rizik
od nastanka teških infekcija ...osobito je velik u dojenačkoj i
predškolskoj dobi. Na osnovi kliničkih znakova, laboratorijske
i radiološke obrade vrlo je teško razlučiti bakterijsku od
virusne pneumonije. Posljednjih godina diljem svijeta sve
češće se opisuju rezistentni uzročnici na antibiotike. U
ovom preglednom radu, na osnovi recentne literature iznose
se današnje spoznaje o uzročnicima pneumonije u djece,
kao i o mogućnostima liječenja.
Želučani je rak četvrti po učestalosti karcinom u svijetu i drugi po učestalosti uzrok mortaliteta izazvanog malignim bolestima. Iako je etiologija tog karcinoma multifaktorska, infekcija ...Helicobacterom pyloriizrazito je povezana sa želučanom karcinogenezom. Na karcinogenezu utječu i neki čimbenici okoliša, kao i genska raznolikost, koji mogu dovesti do različitih upalnih odgovora te time utjecati na klinički ishod bolesti. Kronični gastritis izazvan infekcijom Helicobacterom pylori najjači je poznati čimbenik rizika od razvoja adenokarcinoma distalnog dijela želuca premda učinak bakterijske eradikacije na samu karcinogenezu ostaje zasad nedovoljno istražen. Iako se čini da eradikacija infekcije Helicobacterom pylori smanjuje rizik od nastanka želučanog karcinoma, više novijih terapijskih pokušaja prevencije nastanka tog tumora eradikacijom infekcijeHelicobacterom pylori postiglo je razočaravajuće rezultate. U pokušaju razjašnjenja tog problema u populacijama s visokim rizikom istraživači su započeli provoditi prospektivne randomizirane, dvostruko slijepe populacijske studije. Rezultati prethodnih studija upozorili su na važnost dugotrajnog i pomnog praćenja bolesnika nakon provedene eradikacijske terapije. Čini se da je eradikacija infekcije u svrhu prevencije želučanog karcinoma djelotvorna samo onda kada se provede prije razvoja premalignih promjena/lezija: atrofije, metaplazije i displazije želučane sluznice. Osim toga, značajna učinkovitost izlječenja uočena u mlađih bolesnika sugerira potrebu provođenja eradikacije infekcije Helicobacterom pylori što je moguće ranije.
Infekcije mokraćnog sustava (IMS) jesu simptomatske,
asimptomatske, akutne (prve ili pojedinačne),
rekurentne, kronične, komplicirane i nekomplicirane. Klinički
simptomi cistitisa i leukociturija ...dovoljan su razlog za
počinjanje trodnevne empirijske antimikrobne terapije akutnoga
nekompliciranog cistitisa u mladih žena. Urinokultura se
mora učiniti prije počinjanja antimikrobne terapije u trudnica,
dijabetičara, rekurentnih IMS, pijelonefritisa i ako nije bilo
uspješnoga ranijeg liječenja. Liječiti treba sve simptomatske
IMS, a asimptomatsku bakteriuriju samo u trudnica, dijabetičara,
predškolske djece s abnormalnim urotraktom,
novorođenčadi i prije urološko-ginekoloških zahvata te kod
primalaca transplantiranog bubrega. Kod kompliciranih IMS
važno je utvrditi i pokušati ukloniti ili bar staviti pod kontrolu
čimbenike koji tu IMS čine kompliciranom. Za liječenje IMS
upotrebljavaju se fluorokinoloni, betalaktamski antibiotici,
aminoglikozidi, kotrimoksazol, nitrofurantoin i drugi. Cistitis
se može liječiti 3 ili 7 dana, asimptomatska bakteriurija 3-7
dana, nekomplicirani pijelonefritis 10-14 dana. Za kronične i
komplicirane IMS preporučuje se 7-14-dnevno liječenje samo
u relapsima i reinfektima, a u odabranih bolesnika viπe
tjedana do 6 mjeseci. Kemoprofilaksa rekurentnih nekompliciranih
IMS provodi se najmanje 6 mjeseci.
