U ovom radu daje se prikaz provedenog anketnog istraživanja koje je za cilj imalo dobiti uvid u doživljaj i iskustva žrtava nasilja u obitelji smještenih u tri najveća skloništa za žrtve obiteljskog ...nasilja u Republici Hrvatskoj, i to od trenutka prijave nasilja do postupka na sudu (uključujući i njihovo iskustvo smještaja u skloništu). Novost koju donosi istraživanje jest uzorak koji je zatečen u skloništima za žrtve obiteljskog nasilja, gdje je teško ostvariti otvorenost za anketiranje zbog potrebe inzistiranja na tajnosti lokacije skloništa. Slijedom te činjenice kontakti skloništa s okolinom usmjereni su samo na službene osobe nadležnih
tijela u cilju ostvarenja prava djece i odraslih žrtava na smještaju. Nedostaci istraživanja ogledaju se u činjenici da se radi o malom uzorku i u djelu neodgovorenih pitanja, što remeti stabilnost dobivenih rezultata. U uvodnom dijelu rada navedena je svrha rada te je prikazan značaj efektivnog ostvarenja aktivne uloge žrtve u kaznenom i prekršajnom postupku, kao i djelotvornosti kontakta žrtve s drugim dionicima koji postupaju u slučajevima nasilja u obitelji. Taj značaj nije samo rezultat implementacije Direktive 2012/29/EU u hrvatsko zakonodavstvo i proklamacija iz Protokola o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji nego je u tom smjeru i odgovor judikature Europskog suda za ljudska prava. Potom rad iznosi rezultate pilotnog istraživanja kojima žrtve iskazuju što misle o pristupu dionika iz Protokola o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji prema njima kao žrtvama te o kvaliteti i korisnosti dobivenih informacija i pomoći iz navedenih institucija.
Cilj istraživanja razrađen je kroz tri istraživačka pitanja:
1. Kako žrtve procjenjuju jesu li dobile cjelovitu informaciju o svojim pravima unutar sustava pravosuđa i policije?
2. Kako žrtve procjenjuju jesu li pravovremeno obaviještene o ukidanju istražnog zatvora ili ukidanju mjera opreza i o drugim informacijama bitnim za sigurnost žrtve, koje joj trebaju pružiti policija i državno odvjetništvo?
3. Koji su prijedlozi za djelotvorniju i bržu pomoć od sustava iz pozicije žrtve obiteljskog nasilja? Za provedeno anketno istraživanje korištene su statističke metode za obradu podataka, i to: deskriptivna statistika i kategorijske varijable, koje su prikazane kao frekvencija dobivenih odgovora i postotak
odgovora za svaku pojedinu česticu. Opisni su odgovori postupkom kodiranja prevedeni u kategorije te je primijenjena analiza sadržaja.
Ukupno gledano, rezultati su u skladu s provedenim istraživanjima drugih autora, koji su također bili orijentirani na iskustva s različitim dionicima u sustavu iz perspektive žrtve obiteljskog nasilja. Rezultati još jednom potvrđuju da normativna prepoznatljivost nije garancija adekvatne provedbe u praksi.
Novim Zakonom o komunalnom redarstvu (Zakon o občinskem redarstvu) lokalne jedinice komunalnog redarstva u Sloveniji stekle su ovlasti slične onima koje ima policija. Iako se njihovo djelovanje u ...prvom redu odnosi na prekršaje, djelovanje prometnih redara može izravno utjecati i na kazneni postupak; na primjer, može rezultirati prikupljanjem dokaza relevantnih za kazneni postupak. Prema čl. 18. slovenskog Zakona o kaznenom postupku sud ne može temeljiti svoju odluku na dokazima koji su pribavljeni kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom, dokazima koji su pribavljeni protivno odredbama Zakona o kaznenom postupku za koje je predviđeno da se ne smiju uporabiti kod donošenja sudske odluke te onim dokazima za koje se doznalo na temelju nezakonitih dokaza. To pravilo treba uzeti u obzir i prilikom prosuđivanja dopustivosti dokaza koje je pribavilo komunalno redarstvo. Stoga neće biti dopušteni dokazi koji su pribavljeni kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom. Također, sud ne smije temeljiti svoju odluku na dokazima koji su pribavljeni protivno odredbama Zakona o kaznenom postupku i za koje je predviđeno da se ne smiju uporabiti kod donošenja sudske odluke. To, međutim, ne treba tumačiti tako da komunalno redarstvo prilikom prikupljanja dokaza treba slijediti odredbe Zakona o kaznenom postupku, već bi bilo dovoljno da su dokazi pribavljeni u skladu sa zakonom koji uređuje odnosnu materiju kao lex specialis. Nadalje, komunalno redarstvo ne bi se smjelo koristiti svojim ovlastima malae fidei, tj. s namjerom pronalaska dokaza kaznenog djela. Svi ti zahtjevi mogu se pronaći u odlukama Ustavnog suda Republike Slovenije te Vrhovnog suda. Posebno relevantna u pogledu neizravnog utjecaja komunalnog redarstva na kazneni postupak jest i doktrina o “plodovima otrovne voćke”.
Gledajući s poredbenog aspekta, pojedine zemlje imaju dugu i bogatu tradiciju lokalnog i/ili dobrovoljnog redarstva (Njemačka), dok su druge (Hrvatska) tek nedavno uvele komunalno redarstvo s ograničenim ovlastima. U svim slučajevima, međutim, uporaba tih ovlasti može rezultirati prikupljanjem dokaza koji mogu biti izravno ili neizravno relevantni za kazneni postupak. Kao i u Sloveniji, i u tim zemljama dopustivost takvih dokaza u kaznenom postupku ovisi o tome jesu li prikupljeni u skladu s ustavnim pravima, a ne prema strogo određenim standardima kaznenog postupka koji bi bili primjenljivi u tim parakaznenim postupcima.
U skladu sa svim navedenim, temeljna teza rada može biti potvrđena. Stroža zakonska pravila Zakona o kaznenom postupku ne moraju biti ispunjena u pogledu dopustivosti u kaznenom postupku dokaza koje je pribavilo komunalno redarstvo, međutim oni moraju biti prikupljeni u skladu s ustavnim pravima te posebnim zakonskim odredbama kojima je uređeno djelovanje tih tijela.
PDF
