The paper aims to explain the importance of the family as a factor in the leading micro-and macro-level origin theories of delinquency and to determine the roles they assign to it in explaining the ...aetiology of such behaviour. The analysis showed that micro-level origin theories emphasise the family role of upbringing and socialization as particularly important, shaping both the conformist and the antisocial patterns of behaviour, while macro-level origin theories find the main causes of deviance in the structural characteristics of society and recognise the family as a mediating factor between society and the child. The analysis also identified the shortcomings of the studied theories. Because they are based on research conducted in the United States and Western European countries, they cannot be fully applied in explaining the aetiology of delinquency in all societies. In addition, micro-level origin theories do not take into account the characteristics of society that can influence the choice of parenting methods, the development of their parenting style and their decision as to which values they will pass on to children, while macro-level origin theories do not question in what way deviant behaviour is influenced by the characteristics of societies whose economic, legal and cultural systems have been unstable for decades, or those whose social systems have collapsed and not yet been re-established. Based on this analysis, it can be concluded that despite the important role that parents have in the adoption/prevention of antisocial behaviour, the framework in which they will perform this role is determined by the characteristics of society.
Posljednjih godina, uloga paketne dostave u urbanim područjima kontinuirano raste, prvenstveno zbog ubrzanog rasta online kupovine, a navedeno nije zaobišlo niti hrvatsko tržište. Pristupanjem ...Hrvatske Europskoj uniji, tržište poštanskih usluga se liberaliziralo te
su se stvorili preduvjeti za proširenje postojeće ponude usluga, porast
konkurencije kao i povećanje količine prenesenih paketa. Na tržištu paketne distribucije u Republici Hrvatskoj djeluju gotovo svi svjetski poznati pružatelji usluga. Uzevši u obzir kako upravo mladi korisnici u najvećoj mjeri koriste informacijske tehnologije, a samim time i kupovinu putem iste, nameće se potreba istraživanja njihova zadovoljstva
kvalitetom usluga paketnih dostavljača na području Republike Hrvatske. Cilj ovog rada je, na temelju provedenog primarnog istraživanja, ispitati zadovoljstvo mladih korisnika uslugama paketnih dostavljača u Republici Hrvatskoj. Pouzdanost usluge i poštivanje roka dostave potvrđeni su kao najvažniji čimbenici koji determiniraju zadovoljstvo mladog korisnika kvalitetom cjelokupne usluge. Ispitanici su kao najmanje važno istaknuli prepoznatljivost imena poduzeća koje im pruža usluge paketne distribucije. Poduzeća koja posluju na ovom tržištu moraju poboljšati dostupnost informacija, brzinu i sigurnost dostave paketa, ali i ulagati u daljnju modernizaciju.
In the last years, the role of parcel delivery in urban areas has been continuously growing, first and foremost because of the intense importance online commerce is gaining. This is also true of the Croatian
market. With the Croatian accession to the European Union, postal services market has liberalized which has created suitable preconditions
for the existing services, growth of competition and more packages to be delivered. Almost all world-renown service providers are present on the Croatian parcel distribution market. Bearing in mind that mostly younger population uses information technologies, and therein shop online, their satisfaction with the services provided by the parcel delivery companies in Croatia should be investigated. Therefore, the purpose of this research paper is, based on the primary research, to explore how well young users are satisfied with the package delivery services in Croatia. Reliability and punctuality have been confirmed as the most significant factors that determine the level of satisfaction of the
young users with the quality of the overall service. The research also suggests that recognition of the company’s name is the least important element. Companies that operate on this market have to improve information availability, work on providing safe and timely delivery and
invest in further modernization.
U ovom članku autor zauzima sociogeneracijsku perspektivu kako bi rekonstruirao biografije mladih u smislu socijalizacije za korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u madridskoj ...regiji. Pri tome se oslanja na Bourdieuev pristup, koji uključuje dvije povezane dimenzije toga procesa: materijalnu domestikaciju IKT-a u svakodnevnim aktivnostima i distinktivnu digitalnu pismenost internaliziranu kao dispozicije prema praksi. Analiza je, na uzorku od trideset dubinskih (in-depth) intervjua strukturiranom po rodu, dobi, obrazovanju i načinu pristupa digitalnim sadržajima, utvrdila postojanje četiri idealna tehnobiografska puta (T1 – protehnološki korisnici, T2 – praktični korisnici, T3 – mobilni korisnici, T4 – profesionalni korisnici) koji predstavljaju distinktivne oblike usvajanja digitalnih tehnologija u praksi.
U članku se na temelju terenskoga anketnog istraživanja provedenog nakon predsjedničkih izbora 2019/2020, te uoči parlamentarnih izbora 2020. analizira odnos dobi i biračkog ponašanja u Hrvatskoj. ...Pri tome se rad smješta na sjecište između istraživačkih tradicija sociologije mladih i analize društvenih rascjepa i biračkoga ponašanja. Na temelju modela multinominalne logističke regresije testira se odnos prediktora izvedenih iz dimenzija: religija i etika, povijest, stranke, vrijednosti, povjerenje i socioekonomski status, te dobne skupine. Provedeno istraživanje pokazuje kako postoji podudarnost prediktivnih modela za parlamentarne i predsjedničke izbore. Nadalje, pokazuje se kako se biračko ponašanje u Hrvatskoj uvelike grupira u dvije dobne skupine, od kojih jednu čine oni između 18 i 46 godina, a drugu oni od 47 do 99. Mlađu skupinu karakteriziraju niže razine autoritarnosti, niža razina povjerenja u tradicionalne medije, te manje povjerenja u efikasnost izvršne vlasti. Obiteljsko naslijeđe partizanskog pokreta pojedinačno je najznačajnija varijabla, no značajno raste s dobi. Kod školskog vjeronauka primjetan je socijalizacijski efekt, te ga tako mlađe dobne skupine više prihvaćaju od starijih, premda značajnih razlika u religioznosti kao prediktoru dobnih skupina nema. Pored toga, nisu utvrđene statistički značajne razlike među kohortama na ljestvici liberalno-konzervativno. Zaključno se može reći kako rad pokazuje stanovito naziranje dobnoga jaza u biračkome ponašanju, poglavito s obzirom na temeljni društveni rascjep u Hrvatskoj, baziran na povijesno-identitetskim razlikama, koji kod mlađih naraštaja značajno blijedi.
Tema ovoga rada je politički interes kod studenata, odnosno kako i u kojoj mjeri studenti iskazuju interes za politiku i za političko djelovanje u bosanskohercegovačkom društvu. U tu svrhu provedeno ...je anketno istraživanje „Studenti i politika” u siječnju i veljači 2019. godine na uzorku od 371 studenta Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Dobiveni kvantitativni podaci prikazani su frekvencijama i postocima u domeni deskriptivnih statističkih postupaka i primjenom hi-kvadrat testa. Istraživanje je provedeno u okviru teorijskog pristupa Almonda i Verbe, pomoću tri dimenzije: odnos prema politici i to kao interes ljudi za politiku i informacije o političkim aktivnostima; zatim stavovi kojima izražavaju podršku različitim modelima demokratskoga političkog poretka; i, na kraju, vrednovanje političkih postignuća kao povjerenje ispitanika u institucije. Kvantitativnom analizom dobivenih rezultata navedenog istraživanja utvrđeno je kako studenti prate trend niskog interesa za politiku mladih u BiH, ali imaju i poseban demokratski potencijal.
Važnost je romantičnih odnosa u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi neupitna. Dok turbulencije na romantičnome planu mogu utjecati na mentalno zdravlje, problemi s potonjim mogu se odraziti na ...romantičnu kompetentnost adolescenata. Model individualnih razlika predlaže da navedenu povezanost moderiraju individualne karakteristike pojedinca, uključujući relacijske aspekte samopoimanja. Budući da su istraživanja navedenih konstrukata u hrvatskim znanstvenim krugovima još uvijek nedovoljno zastupljena, cilj je ovoga pilot-istraživanja bio ispitati doprinose spola, dobi te relacijskih aspekata samopoimanja u objašnjenju emocionalnoga distresa. Istraživanje je provedeno u proljeće 2021. godine putem online-upitnika. Prigodni su uzorak sačinjavale 194 mlade osobe u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, a prosječna je dob sudionika bila 19 godina. Žene su sačinjavale 78 % uzorka, a 62 % sudionika u trenutku provedbe istraživanja bilo je u romantičnoj vezi. Osim odgovora na demografska pitanja i pitanja o uključenosti u romantične odnose, sudionici su ispunili skraćenu verziju Skale depresivnosti, anksioznosti i stresa te Upitnik za procjenu odnosa. Da bismo testirali postavljene hipoteze, provedena je hijerarhijska regresijska analiza. Rezultati su razmotreni s polazišta teorije sociometra te pokazuju da veća relacijska depresivnost mladih previda veću izraženost simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. Pritom uključenost u romantične odnose ima značajnu moderatorsku ulogu pa mladi koji su u vezi imaju izraženije probleme mentalnoga zdravlja kada je njihovo relacijsko samopouzdanje nisko, a relacijska depresivnost izraženija. Dobiveni nalazi pružaju smjernice za buduća istraživanja, ali i sugeriraju mogućnost promocije mentalnoga zdravlja jačanjem interpersonalnih kompetencija u adolescenciji.
Cilj rada jest dobiti uvid u potrebe mladih koji su izašli iz alternativne skrbi. Istraživanje je provedeno u Zagrebu na uzorku od šesnaestero mladih. Potrebe sudionika su: potreba za povezanošću s ...drugima, formalnom podrškom, autonomijom, stambena i financijska pomoć, zaposlenje, učenje praktičnih vještina, informiranje mladih i pravo na olakšice. Istraživanjem je ispitano i na koji način se sudionici suočavaju s problemima: pozitivnim samouputama i kontrolom situacije, distrakcijom, traženjem socijalne podrške bliskih osoba, traženjem stručne podrške i izbjegavanjem suočavanja s problemima. Rezultati istraživanja se u mnogim područjima slažu s ranije provedenim istraživanjima u Hrvatskoj i svijetu, a najviše u području nezadovoljenih ili nedovoljno zadovoljenih egzistencijalnih potreba: dostatnim financijama, adekvatnim stanovanjem i stalnim i sigurnim zaposlenjem. Prostora za olakšavanjem i poboljšanjem života mladih nakon izlaska iz skrbi vidimo u unapređenju usluge posttretmana, socijalnog mentorstva te djelovanju Plana izlaska iz skrbi u izradi, kao i u praktičnoj primjeni.
The main aim of this paper is to gain insight into the needs of youth who have left alternative care in the social welfare system. The study was conducted in Zagreb on a sample of sixteen young people. The needs of the study participants are: the need for contact with others, formal support, autonomy, housing and financial support, employment, learning practical skills, access to information, and the right to benefits such as (financial) relief. It has also been examined how participants cope with problems: positive self-direction and control of the situation, distraction, seeking social support from significant others, seeking professional support, and avoiding problems. The results of this research are consistent with previous research in Croatia and around the world in many areas, especially in the area of unsatisfied or insufficiently satisfied existential needs: sufficient financial resources, adequate housing, and a stable and secure job. Opportunities to facilitate and improve the lives of young people after leaving alternative care are seen in the improvement of post-treatment services, social mentoring, and the creation of the "Plan for leaving alternative care" and its practical implementation.
Članak predstavlja rezultate anketnog istraživanja provedenog na uzorku mladih volontera iz cijele Hrvatske (N = 314). Istraživanje je bilo namijenjeno mladima u dobi od 15 do 34 godine koji su u ...prethodna 24 mjeseca sudjelovali u najmanje jednoj volonterskoj aktivnosti. Svrha je ovog rada ispitati povezanost izmeðu volonterske motivacije, vrijednosnih orijentacija i političke participacije mladih. U istraživanju je primijenjena skala volonterske motivacije koja se temelji na funkcionalističkom pristupu volontiranju. Kako bi se ispitala struktura volonterske motivacije, korištena je faktorska analiza kojom su utvrðene četiri latentne dimenzije: razumijevanje i pomaganje, samozaštita i osobni razvoj, karijera te društveni odnosi. Vrijednosti se razmatraju suprotstavljanjem tradicionalnih i modernih orijentacija definiranih kroz postmaterijalizam, europske vrijednosti, solidarnost i religioznost. U radu je korištena regresijska analiza, u kojoj su indeksi volonterske motivacije predstavljali kriterijske varijable, dok su kao prediktorske varijable korišteni sociodemografski indikatori, vrijednosne orijentacije i indeks političke participacije. Prema dobivenim rezultatima, europske vrijednosti i solidarnost s ranjivim društvenim skupinama značajan su prediktor motiva razumijevanja i pomaganja, dok se politička participacija nije pokazala značajnom. S druge strane, društvene odnose kao motiv za volontiranje bolje objašnjava blok sociodemografskih prediktora, dok se iz skupa vrijednosnih orijentacija izdvaja pohaðanje vjerskih obreda kao jedini značajan prediktor.
Odgoj za vrednote u školi Maltar Okun, Tanja
Život i škola,
12/2019, Letnik:
65, Številka:
1-2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Mladi su u današnje doba materijalizma slabo upoznati s moralnim kategorijama i etičkim vrijednostima pa bi, po svemu sudeći, odgojnu krizu u kojoj se upravo nalazimo uvelike smanjilo promicanje ...vrijednosti
(vrednota) kod mlađih generacija, napose u odgojno-obrazovnim ustanovama. U članku se raspravlja o samom pojmu vrijednosti te klasifikaciji spomenutog pojma, o mladima danas te značajnoj ulozi učitelja i škole u promicanju vrijednosti. Spomenuta je zadaća škole, a posebice učitelja, zauzimanje vodećih uloga u promicanju općeljudskih vrijednosti koje on ostvaruje posebno planiranim programima i aktivnostima, primjerima koje bira, a ponajviše svojim ponašanjem. Dobar
odgojitelj treba djelovati na racionalnu, emocionalnu i voljnu sferu svakog odgajanika kako bi on usvojio navike moralnog ponašanja i djelovanja. Svjesni smo da bez vrijednosno usmjerenih mladih generacija ne možemo očekivati zdravo, savjesno i moralno društvo pa time ni napredak za našu zemlju.
Nowadays, in the age of materialism, young people are insufficiently acquainted with moral categories and ethical values. Therefore, the education crisis we have found ourselves in would be greatly reduced if values were better promoted in younger generations, mostly in educational institutions. The paper discusses the very concept of values
and its classification, young people today, and the significance of the
role the teachers and school have in promoting values. The task that schools have, and especially teachers, is to take the leading role in promoting universal human values (such as love, liberty, welfare, honesty, sincerity, peace, etc.) through specially designed curricula, activities and examples, but above all, by setting an example by their own behaviour. A good teacher should have impact on the rational and emotional dimension, and willingness of each student, so they could acquire the patterns of moral behaviour and actions. We are well aware that without value-oriented young generations we can neither expect healthy, conscientious and moral society, nor prosperity of our country.
Junge Menschen sind im heutigen Zeitalter des Materialismus nur unzureichend mit moralischen Kategorien und ethischen Werten vertraut. Aller Wahrscheinlichkeit nach würde die Erziehungskrise, die wir derzeit
erleben, durch die Förderung der Werten in jüngeren Generationen, insbesondere in Bildungseinrichtungen, stark gemindert werden. Der Artikel befasst sich mit der Definition und Klassifizierung des Begriffs
Werte, mit den jungen Menschen von heute und einer bedeutenden Rolle von Lehrern und Schulen bei der Förderung von Werten. Diese Aufgabe der Schule, insbesondere der Lehrer, besteht darin, die allgemeinen Werte, die er mit speziell geplanten Programmen und Aktivitäten, den von ihm gewählten Entscheidungen und vor allem mit seinem Verhalten erreicht, zu
fördern. Ein guter Pädagoge muss zur rationalen, emotionalen und willentlichen Ebene eines jeden Lernenden durchdringen, um ihm die Gewohnheiten moralischen Verhaltens und Handelns nahe zu bringen. Wir sind uns bewusst, dass es ohne eine werteorientierte junge Generation keine gesunde, gewissenhafte und moralische Gesellschaft geben kann und wir damit keinen Fortschritt für unser Land erwarten können.
Cilj ovog rada je bio da se ispita u kojoj mjeri relativna starost ima uticaj na eksplozivnu snagu, brzinu i agilnost mladih fudbalera uzrasta U13 i U14. Istraživanje je provedeno na uzorku 60 mladih ...fudbalera rođenih 2001. i 2002. godine. Unutar obe starosne grupe igrači su podijeljeni u dvije kategorije prema relativnoj starosti, odnosno prema tome da li su rođeni u prvoj ili drugoj polovini godine. Izvršena su antropometrijska mjerenja i mjerenja za procjenu eksplozivne snage, brzine i agilnosti pomoću testova: skok u dalj iz mjesta, vertikalni skok, sprint na 30 metara sa prolaznim vremenom na 10 metara, cik-cak trčanje bez lopte i Ajaksov test 5x10m. Pronađene su statistički značajne razlike u tjelesnoj visini i težini, kao i u testovima za procjenu eksplozivne snage u uzorku ispitanika uzrasta U13. U uzrastu U14 pronađene su razlike u testovima za procjenu eksplozivne snage i brzine sprinta, dok nije bilo statistički značajnih razlika u antropometrijskim varijablama. Prema dobijenim rezultatima, može se reći da je relativna starost važan faktor koji dovodi do pojave razlika u rezultatima ispitivanja motoričkih sposobnosti mladih fudbalera uzrasta U13 i U14. Zbog toga se efekat relativne starosti mora uzeti u obzir prilikom procjene sposobnosti i selekcije mladih fudbalera u periodu adolescencije.
PDF
