Vrijeme adolescencije i mladosti posebno je životno razdoblje, kad svaki pojedinac prelazi iz faze djetinjstva u jedno novo razdoblje skrbi za sebe, u kojem dolazi do formacije identiteta. U tom ...razdoblju svaka osoba zbog novih iskustava nanovo formira osobnu ljestvicu vrednota, u koju se uključuje i područje religioznosti, s vlastitim vrednotama i normama ponašanja. Autori u prvom dijelu rada opisuju nekoliko vidova skrbi o sebi te religiozni život adolescenata i mladih. Drugi dio rada posvećen je formaciji (religioznog) identiteta pod genetsko-biološkim i socio-kulturnim uvjetovanostima. Treći dio rada govori o zadovoljstvu životom adolescenata i mladih prema istraživanima Heinera Keuppa i Viere Pirker. Zaključuje se kako adolescenti i mladi preko različitih dimenzija religioznosti postižu osjećaj zajedništva i pripadnosti, te kako im povezivanje vlastitog životnog iskustva sa sadržajima vjere donosi zadovoljstvo životom.
The time of adolescence and youth is a special period of life in which each individual passes from the phase of childhood to a new period of self-care in which identity formation occurs. During this period, because of new experiences, each person re-forms the personal scale of values, which includes the area of religiosity with its own values and norms of behavior. In the first part of the paper, the authors describe several aspects of self-care and the religious life of adolescents and young people. The second part of the paper is dedicated to the formation of (religious) identity under genetic-biological and socio-cultural conditions. The third part of the paper talks about the life satisfaction of adolescents and young people according to the research of Heiner Keupp and Viera Pirker. It is concluded that adolescents and young people through different dimensions of religiosity achieve a sense of community and belonging, and that connecting their own life experience with the contents of faith brings them life satisfaction.
Cilj projekta Razvoja kohortnog longitudinalnog istraživanja (ECDP), financiranog
u okviru OBZOR2020 programa Europske Komisije je razviti konkretne modele
nove europske istraživačke infrastrukture ...za koordinaciju budućeg velikog
europskog kohortnog 25 godišnjeg longitudinalnog istraživanja o dobrobiti djece
i mladih. ECDP projekt usmjeren je na uspostavljanje uspješne istraživačke infrastrukture
i budućeg EuroCohort istraživanja kroz: (a) razvijanje podrške među
ključnim donositeljima politika te nacionalnim agencijama zaduženima za financiranje
istraživačkih infrastruktura i anketnih prikupljanja podataka; (b) razvijanje
znanstveno izvrsnog nacrta budućeg longitudinalnog anketnog istraživanja ;
te (c) uspostavljanje stabilnog operativnog okvira koji jamči logističku opstojnost
budućeg EuroCohort istraživanja. Cilj jedne dionice projekta je oformiti savjetodavnu
grupu djece (CYPAG) te kroz fokusne grupe utvrditi dječju perspektivu o
dobrobiti, što im znači riječ “dobrobit”, što pod tim pojmom podrazumijevaju,
kao i njihovo razumijevanje etičkih pitanja u longitudinalnim istraživanjima dobrobiti
djece. S dvadesetak djece, starosti od 10 do 15 godina, predstavnicima različitih posebno angažiranih skupina djece u različitim područjima od tehničkih,
sportskih do prirodoslovnih i društvenih, odnosno djece uključene u nacionalne
i lokalne relevantne organizacije, djece iz vijeća učenika, djece iz dječjeg
gradskog vijeća, djece iz relevantnih nevladinih organizacija, te djece uključene
u sportske organizacije, održane su tri fokusne grupe. Dio djece pripada skupinama
kao što su: djeca iz manjinskih skupina, djeca rastavljenih roditelja, djeca
iz jednoroditeljskih obitelji, djeca iz udomiteljskih obitelji, djeca s poteškoćama,
djeca s kroničnim bolestima, te djeca koja žive u siromaštvu. Prikazani su rezultati
kvalitativnog istraživanja o tome kako djeca doživljavaju različite aspekte
dobrobiti i što smatraju najvažnijim čimbenicima koji utječu na njihovu dobrobit,
kako bi se prema njihovom mišljenju trebala izvoditi longitudinalna istraživanja
dobrobiti djece te kako uključiti djecu u longitudinalna istraživanja dobrobiti,
koja ih etička pitanja u provođenju longitudinalnih istraživanja s djecom najviše
brinu i kako bi ih oni riješili. Dobiveni rezultati pokazuju da djeca i mladi svojim
razumijevanjem dobrobiti te načinom naglašavanja važnosti vođenja računa o
privatnosti i pravima djece i mladih kao sudionika znanstvenih istraživanja mogu
značajno doprinijeti kvaliteti istraživanja dobrobiti, stoga ih je iznimno važno i
korisno uključiti aktivno u planiranje i provođenje longitudinalnog istraživanja
dobrobiti djece i mladih.
U razdoblju od 2016. do 2018. proveli smo etnografsko istraživanje mladih pripadnika ultras grupe White Stones u Varaždinu. Na temelju prikupljenih podataka analizirali smo društveni aktivizam ove ...grupe vezan za djelovanje AMF kluba NK Varteks s ciljem utvrđivanja percepcije svoga kluba naspram sličnih primjera u Europi te prisutnosti stigmatizacije ove grupe mladih. Za razliku od europskoga konteksta, u ovom slučaju otpor komercijalizaciji nogometa prisutan je implicitno, dok je otpor kriminalu i korupciji ključni uzrok društvenoga aktivizma ultrasa. Pritom ultrasi osjećaju pripadnost AMF pokretu, a njihova stigmatizacija je djelomično prisutna.
Primjenjujući sociološku perspektivu, ovaj se rad bavi analizom rizičnih ponašanja i njihovom povezanošću s nekim sociodemografskim obilježjima mladih u Hrvatskoj. Pritom se koriste dva teorijska ...pristupa. Prvi je klasni, odnosno socioekonomski pristup koji položaj u društvenoj strukturi smatra važnom odrednicom odabira ponašanja. Drugim se pristupom rizična ponašanja promatraju u kontekstu sociokulturnih faktora, specifično rodne dimenzije. Oba pristupa se nastoji teorijski približiti korištenjem Bourdieuova koncepta habitusa. Rezultati empirijskog istraživanja mladih ukazuju na konzistentnu prisutnost rodnih razlika pri čemu se one mogu pripisati kulturi muškosti koja rodno odreðuje rizična ponašanja poput pušenja, pijenja alkohola i konzumacije lakih droga te ostalih oblika devijantnih ponašanja. Socioekonomski status je značajno povezan s konzumacijom alkohola i nekim devijacijama u ponašanju, ali ta je povezanost različitog predznaka. Socioekonomski status značajno je pozitivno povezan s iskustvom konzumacije alkohola i s iskustvom (auto)destruktivnih ponašanja, dok je negativno i značajno povezan s ponašanjima koja se mogu označiti devijantnima u kontekstu školovanja. Ovaj rad temelji se na kvantitativnom istraživanju mladih provedenom 2018. godine na uzorku od 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina iz cijele Hrvatske.
The paper explores the linguistic and stylistic peculiarities of the recently published young adult novel Između Between, thematising the particularly complex topic of suicide, to determine which ...linguistic and stylistic means construct the world of the novel and how it communicates with young readers. Oral elements of a colloquial style and intertextuality (quotations) are singled out as the main stylistic features. The analysis shows that the novel approaches the young reader primarily by introducing oral elements, noticeably at the syntactic and lexical levels, and to a lesser extent at the morphological level. The means and tools for achieving intertextuality are reflected in the storyline-compositional level and in the portrayal of the characters; they appeal not only to musical, literary and film role models with which young people identify but also to the literary heritage that is most commonly not the focus of their interest. This is approached affirmatively, as a dynamic treasury or open canon, by establishing a quotation dialogue. These and other notable linguistic and stylistic features make this contemporary problem novel suitable for a young audience, for which it is intended.
Dok se prava koja osobama s invaliditetom omogućavaju neovisan život sve više prepoznaju i dalje ostaje slabo istraženo područje roditeljstva osoba s invaliditetom (Dobrotić i sur. 2015). Također u ...Hrvatskoj gotovo ni nema istraživanja o djeci osoba s invaliditetom te o tome kako potrebe i poteškoće roditelja s invaliditetom utječu na roditeljstvo, obiteljsku dinamiku i odrastanje djece (Urbanc 2003). U međunarodnoj literaturi ova skupina djece i mladih prepoznata je pod nazivom mladi njegovatelji s obzirom na često dominantnu ulogu koju imaju u obitelji. Porastom vidljivosti ove skupine djece i promišljanjem njihovih potreba, kao i potreba njihovih obitelji, stvara se pretpostavka razvoja ciljanih oblika podrške tijekom njihova odrastanja o čemu će biti riječi u ovom izlaganju. Cilj provedenog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u perspektivu djece i roditelja s obzirom na specifična iskustva odrastanja i roditeljstva vezana uz invaliditet roditelja te perspektivu stručnjaka iz sustava socijalne skrbi, obrazovnog sustava te organizacija civilnog sektora, koji imaju iskustvo neposrednog rada s roditeljima s invaliditetom i njihovom djecom. S djecom (njih sedmero u dobi od 14 do 17 godina) te s njihovim roditeljima (šest majki i jedan otac) koji su osobe s različitim vrstama tjelesnog oštećenja provedeni su intervjui, dok su stručnjaci (njih petero) sudjelovali u fokusnoj grupi. Rezultati istraživanja pokazali su da roditelji i stručnjaci očekuju učinkovitiju podršku od različitih sustava (zdravstvenog, socijalnog, obrazovnog); veću financijsku podršku roditeljima, ali i praktičnu pomoć, neposredno nakon rođenja djeteta te kasnije, tijekom djetetova školovanja, kao i u nekim specifičnim situacijama (npr. nakon operacije, tijekom rehabilitacije, hospitalizacije itd).
Uvod: Debljina je globalni javnozdravstveni problem. Podatci SZO-a (2008.) govore o čak 1,4 milijardi odraslih ljudi koji imaju prekomjernu
tjelesnu masu, a oko 500 milijuna njih je pretilo. ...Nažalost, podatci SZO-a (2010.) govore i o 170 milijuna mladih koji imaju
prekomjernu tjelesnu masu te više od 42 milijuna djece mlađe od 5 godina koja su pretila.
Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi utjecaj prehrambenih navika i tjelesne aktivnosti na stanje uhranjenosti ispitanih učenika.
Ispitanici i metode: U istraživanju su primijenjena antropometrijska mjerenja tjelesne mase i visine. Stanje uhranjenosti je procijenjeno
temeljem položaja u centilnoj distribuciji tjelesne mase za tjelesnu visinu prema dobi i spolu (1.r.OŠ-a, 6.r.OŠ-a, 2.r.SŠ-a).
Za ispitavanje prehrambenih navika služili smo se upitnikom s pitanjima o broju i vrsti obroka, njihove učestalosti i okruženja u
kojem se uzimaju te o sadržaju. Istodobno su dobiveni i podatci o konzumaciji slatkiša/ slanaca, brze hrane, energetskih napitaka,
kave, alkohola te pušenje.
Sve analize su provedene uz programsku potporu statističkog paketa SPSS PC+, V.15.
Rezultati: Istraživanjem je obuhvaćeno 167-ero učenika (55,08% dječaka i 44,91% djevojčica). Većina je učenika normalno uhranjena
(64,07%), 20,95% njih je preuhranjeno, a 14,97% neishranjeno. Učenici OŠ-a su deblji u odnosu na učenike SŠ-a. Učenici 1.r.OŠ-a
imaju najčešće 5 obroka u danu, kao i oni koji su više tjelesno aktivni. Najčešće izbjegavani obrok je zajutrak. Utvrđeno je da oni koji
češće jedu povrće nisu preuhranjeni. Tjelesna aktivnost je najzastupljenija među učenicima 6.r.OŠ-a.
Zaključak: Stanje uhranjenosti naših ispitanika prati trend u RH. Prehrambene navike se mijenjaju s dobi ispitanika u negativnom
smislu, što je kao i tjelesna neaktivnost potencijalni prediktor pretilosti
U radu se analiziraju 134 javne politike cjeloživotnog učenja (CU) u devet zemalja uključenih u projekt 'Javne politike koje podržavaju mlade u njihovom životnom putu - Komparativna analiza ...cjeloživotnog učenja i uključivanja u obrazovanje i rad u Europi' (YOUNG_ADULLLT) koji je razvijen u okviru EU okvirnog programa za istraživanje i inovacije HORIZON 2020. Analiza javnih politika cjeloživotnog učenja se temelji na tri teorijska koncepta – kulturna politička ekonomija, teorija životnog puta i upravljanje. Ciljevi analize se odnose na utvrđivanje procedura formuliranja i implementacije politika CU u pojedinim državama, analizu njihovih specifičnih ciljeva i stupanj koordinacije obrazovnih politika, politika socijalne zaštite i tržišta rada. Analiza pokazuje razlike među zemljama s obzirom na navedene ciljeve koje su posljedica različitih društvenih i ekonomskih okolnosti. Procedure formuliranja politika kreću se od centraliziranih do decentraliziranih. Ciljevi javnih politika cjeloživotnog učenja su trostruki – obrazovni, ekonomski i socijalni, pri čemu njihova zastupljenost varira od zemlje do zemlje. Razine i mehanizmi koordinacije cjeloživotnog učenja također nisu istovjetni te su prepoznate razlike među zemljama s obzirom na centralno upravljani lokalizam, laissez faire i demokratski lokalizam.
Je li papa Franjo katolik? Matulić, Tonči
Nova prisutnost,
07/2021, Letnik:
XIX, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Članak je prošireno te izvorima i literaturom opremljeno predavanje pod naslovom »Je li papa Franjo katolik?«, održano 21. travnja 2021. godine na društvenim mrežama Hrvatskoga nadzemlja, službenog ...projekta Ureda za mlade Splitsko-makarske nadbiskupije. Autor u članku pokazuje i dokazuje da pitanje »Je li papa Frano katolik?« boluje od medijskog senzacionalizma, s jedne strane, i neutemeljenog i pretjeranog žara za obranom crkvenoga nauka i discipline od, ipak, etički opravdanoga, teološki neupitnoga i ekleziološki prihvatljivoga drukčijeg katoličkog stila i mentaliteta pape Franje, s druge strane. U tom smislu autor u članku predstavlja neke povijesne primjere, upućuje na crkvene učiteljske izvore, posebno na nauk Drugoga vatikanskog koncila, iznosi kritičke teološke analize i nudi prikladne teološke argumente pomoću kojih se razabiru prava narav i motivi zabrinutosti crkvenih kritičara pape Franje. Volja za »osvajanjem prostora Crkve« i čuvanjem statusa quo, ustrajavanje na plitkom uvjerenju »da se tako uvijek radilo«, okamenjeni mentalitet koji odbija poziv na obraćenje i misijsku preobrazbu crkvenih struktura i pastoralnog djelovanja otkrivaju se kao glavne zapreke u prihvaćanju drukčijeg stila, novih gestâ i nekih izjava pape Franje koji ga nedvosmisleno potvrđuju zrelim plodom koncilske obnove Crkve i istinskim darom Duha Svetoga Crkvi koja »u vlastitom krilu obuhvaća grješnike te je u isti mah i sveta i potrebna čišćenja – neprestano kroči putem pokore i obnove« (Lumen gentium, 8).
The article was expanded and equipped with sources and literature, a lecture entitled »is Pope Francis a Catholic«, held on April 21, 2021 on social networks of the Croatian Aboveground, the official project of the Youth Office of the Split-Makarska Archdiocese. In the article, the author shows and proves that the question »is Pope Francis a Catholic« on the one hand suffers from media sensationalism and on the other suffers from the unfounded and excessive zeal for the defence of ecclesiastical doctrine and discipline from, however, the ethically justified, theologically unquestionable and ecclesiologically acceptable different Catholic style and mentality of Pope Francis. In this sense, the author presents some historical examples, refers to church teaching sources, especially the teachings of the Second Vatican Council, presents critical theological analyzes and appropriate theological arguments to understand the true nature and motives of the concerns of church critics of Pope Francis. The will to »conquer the space of the Church« and preserve the status quo, the insistence on the shallow conviction »that so has always been done«, the petrified mentality that rejects the call to conversion and missionary transformation of church structures and pastoral action are revealed as major obstacles to embracing a different style, new gestures and some unexpected – critical – statements of Pope Francis which unequivocally confirm him as a ripe fruit of the conciliar renewal of the Church and a true gift of the Holy Spirit to the Church for the 21st century. In this sense the statement of the Second Vatican Council should be borne in mind: »While Christ, holy, innocent and undefiled (Heb. 7:26), knew nothing of sin (2 Cor. 5:21), but came to expiate only the sins of the people (Cf. Heb. 2:17), the Church, embracing in its bosom sinners, at the same time holy and always in need of being purified, always follows the way of penance and renewal« (Lumen gentium, 8).
PDF
