Cilj je rada opisati konstrukcijske i psihometrijske karakteristike upitnika "Suočavanje s negativnim ponašanjima na radnom mjestu" na uzorku policijskih službenika i službenica te utvrditi je li ...upitnik prikladan za korištenje u daljnjim istraživanjima. U istraživanju je korištena modificirana verzija upitnika Coping with bullying (Lee i Brotheridge, 2006). Istraživanje je provedeno na uzorku 209 policijskih službenika i službenica Policijske uprave splitsko-dalmatinske. U obradi podataka korištene su statističke analize deskriptivne statistike, faktorske analize i Spearmanov koeficijent korelacije. Rezultati su pokazali da policijski službenici pri suočavanju s negativnim ponašanjima na radnom mjestu najčešće koriste strategiju usmjerenost na smirivanje situacije i izbjegavanja problema (M = 2,43, SD = 0,88), zatim slijedi usmjerenost na aktivno rješavanje problema (M = 1,61, SD = 0,72) te usmjerenost na vlastite emocije i ublažavanje simptoma stresa (M = 1,56, SD = 0,63). Utvrđena je trofaktorska struktura upitnika, a pouzdanost ekstrahiranih subskala pokazala se zadovoljavajućom: (1) usmjerenost na vlastite emocije i olakšavanje simptoma stresa (sastoji se od 10 čestica, Cronbachov alfa = 0,83); (2) usmjerenost na smirivanje situacije i izbjegavanje problema (sastoji se od 8 čestica, Cronbachov alfa = 0,84); (3) usmjerenost na aktivno rješavanje problema (sastoji se od 5 čestica, Cronbachov alfa = 0,72). Rezultati su pokazali da je predložena verzija upitnika pouzdan instrument koji se može koristiti u daljnjim istraživanjima načina suočavanja s negativnim ponašanjima u okviru policijske profesije, ali i šire, čime se potiče daljnja primjena i razvoj upitnika.
The aim of this paper was to describe the constructive and psychometric characteristics of the questionnaire "Coping with negative workplace behaviours" on a sample of police officers and to determine whether this questionnaire is suitable for use in further research. A modified version of the scale "Coping with bullying" constructed by Lee and Brotheridge (2006) was used in this research. The research was conducted on a sample of 209 police officers of both genders in the Split-Dalmatia Police District. Descriptive statistics, factor analysis and Spearman coefficient was used in data analysis. The results showed that police officers in coping with negative workplace behaviours most often use the strategy of calming the situation and avoiding problems (M = 2.43, SD = 0.88), followed by active problem solving (M = 1.61, SD = 0.72) and focusing on their own emotions and relief of stress symptoms (M = 1.56, SD = 0.63). Psychometric characteristics and factor analysis showed the existence of a three-factor structure of the questionnaire with a good reliability of extracted subscales: (1) focus on own emotions and relief of stress symptoms (consisting of 10 items, Cronbach's alpha = 0.83), (2) focus on calming the situation and avoiding problems (consisting of 8 items, Cronbach's alpha = 0.84), and (3) focus on active problem solving (consisting of 5 items, Cronbach's alpha = 0.72). The results show that the proposed version of the scale is a reliable tool that can be used in future research of coping with negative behaviour in the workplace in the police profession and in the general population, which justifies further use and development of the questionnaire.
Cilj je rada istražiti zastupljenost, učestalost i oblike nasilja s kojima se susreću nastavnici zaposleni u osnovnim i srednjim školama (gimnazijama i strukovnim školama). U istraživanju je ...sudjelovalo 197 nastavnika iz osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Rad ukazuje na nužnost razvoja preventivnih programa, na suradnju između roditelja, učenika, nastavnika, sportskih klubova i ostalih udruga i grupa koji bi mogli pomoći u prevenciji nasilja u školama.
The aim of the research was to determine whether there is a statistically significant difference in perceived violence between primary school teachers and secondary school teachers, but also to examine teachers’ attitudes on whether (and which) media influence the spreading of false rumours about them. There participated in the research 197 primary and secondary schools teachers in the Republic of Croatia. Of the total number of respondents (N = 197), 127 teachers work in primary schools, and 70 teachers in secondary schools. The research showed that 71, 6% of the respondents experienced violence at school, and that teachers were exposed mostly to verbal violence, followed by emotional and electronic violence. The largest number of teachers met with various forms of violent behaviour several times a year (73.1%). The results of the variance analysis established that there is no statistically significant difference in the ordeal experienced by primary as opposed to secondary school teachers. Given the influence of the media, 88.8% of teachers believe that the media influence the spreading of false rumours about them, and 92.5% state that social networks are responsible. Four per cent experienced this from parents / guardians and then from students (42.4%).
Ovaj članak obrađuje problematiku stresa i zlostavljanja na radu s podacima istraživanja ovog fenomena koje je provedeno tijekom 2000. godine u članicama Europske unije. Istraživanje je bilo osnova ...za donošenje Okvirnog sporazuma koji se odnosi na stres prouzročen na radnom mjestu. Stresu i zlostavljanju na radu dana je posebna pozornost koje definiraju osnovna načela Zakona o radu kojima se zabranjuje diskriminacija na području radnih odnosa u Republici Hrvatskoj. Iz iznesenih konstatacija nedvojbeno proizlazi da stres nije bolest, ali izloženost stresu može prouzročiti bolest.
Stajalište autorice je da u Hrvatskoj pravog strateškog mobinga ima znatno manje nego u članicama Europske unije, i to prvenstveno iz razloga što je u Hrvatskoj jednostavnije otpustiti radnika nego što je to u zemljama Europske unije, kao i da mobing, odnosno zlostavljanje na radnom mjestu, dovodi do trajnog oštećenja zdravlja.
Problem istraživanja u ovom radu predstavlja mobing na radnom mjestu. Sukladno problemu, definiran je i predmet istraživanja ovog rada, a to je povezanost mobinga sa stresom i općim nezadovoljstvom u ...privatnom životu zaposlenika, što uzrokuje demotiviranost u obavljanju radnih zadatka u organizaciji. Kako bi dokazali postavljene hipoteze, autori su koristili primarne izvore podataka. Istraživački dio rada temelji se na odgovorima ispitanika, koje je koautorica ovog rada prikupila metodom ankete za potrebe izrade završnog rada. Ispitanici su u anketi, uz općenita pitanja o mobingu, odgovorili i na pitanja o utjecaju mobinga na njihov privatni životu te o utjecaju mobinga na uspješnost poslovanja organizacije. Uz primarne podatke iz ankete, autori rada koristili su i sekundarne izvore podataka kako bi produbili teorijske spoznaje o vrstama, fazama i posljedicama mobinga. Cilj ovog rada je dokazati da mobing na radnom mjestu uzrokuje nezadovoljstvo i stres u privatnim životima zaposlenika, što u konačnici može rezultirati niskom uspješnošću poslovanja organizacije.
Extended description:
Barcelona.- Els esterorotips a les aules evolucionen amb la societat i en són un reflex condicionats per la immigració, la sexualitat o les modes. De malnoms estereotipats n'hi ...ha de descriptius i divertits, però n'hi ha d'altres de despectius que fereixen sensibilitats i poden crear traumes. El reportatge constata aquesta realitat parlant amb professors i alumnes de l'IES Joan Corominas, del barri de Sants, on el 80% dels alumnes són immigrants. La diversitat cultural del centre permet comprovar els que han caigut en desús, quins es mantenen, i quins s'han introduït com a conseqüència dels canvis socials en els darrers anys. Des dels centres educatius s'intenta detectar i evitar els estereotips que poden condicionar negativament la vida personal i acadèmica dels estudiants.
Information:
Weekly report on current affairs and matters of social interest, explained through the personal experiences of program guests.
Production: Luna Lunae - Somos Som, TVC
Director: Ramon Pellicer, Francesc Buxeda
Channel: TV3
Length: 00.58.00 - 00.30.00
First transmission: 16/10/1998
Report on how high school students continue to use denigrating stereotyped names to label classmates.
Original language summary:
Reportatge sobre els malnoms estereotipats als Instituts d'Educació Secundària.
Zakonska normativa u hrvatskom pravu nedorečena je i po osnovi jasnoga pojmovnog određenja i zaštite od psihičkog zlostavljanja / ponižavanja, maltretiranja / radnika na radnom mjestu koje pravna ...doktrina i sudska praksa naziva mobingom i po osnovi odgovornosti za štete koje su nastale na radu i u vezi s radom. U radu se stoga ovi pravni odnosi analiziraju u kontekstu šire normative koja se na njih može primijeniti, te tako odgovoriti na otvorena pitanja u pravnoj doktrini i sudskoj praksi. Ujedno se prema rezultatima provedene analize sagledavaju de lege ferenda moguća rješenja.
The Croatian legal framework is still incomplete when it comes to the creation of a clear conceptual definition and related regulation on the protection from psychological abuse/humiliation, harassment of workers in the workplace (e.g. mobbing). It furthermore lacks a clear regulatory basis of liability for damages caused by mobbing at work and in work-related situations. Therefore, this paper analyzes these legal relations in the context of a broader framework that can be applied to them, and thus respond to the open questions in legal doctrine and case law. At the same time, according to the results of the conducted analysis, possible solutions are considered de lege ferenda.
Mobing (od engl. „mobbing“) kao pojava psihičkog i moralnog zlostavljanja zaposlenika predstavlja jedan od mogućih izvora stresa na radnom mjestu. Prva istraživanja mobinga, koja je devedesetih ...godina prošlog stoljeća provodio poznati njemački psiholog Heinz Leymann u Švedskoj, ukazala su na njegovu značajnu prisutnost u školama (14.1%) i drugim obrazovnim institucijama. U ovom će se radu razmotriti koja verbalna i neverbalna ponašanja ravnatelja učitelji doživljavaju i opisuju kao mobing. Iako pojava zlostavljanja učitelja nije tema koja dovoljno zaokuplja strane i domaće obrazovne stručnjake i praktičare, korisno je pojasniti što je mobing, koje su njegove faze, koje su štetne posljedice mobinga te dati pregled dosadašnjih istraživanja. Istraživanje o mobingu provedeno u hrvatskim školama nije utvrdilo da su ravnatelji primarni nasilnici, već su učitelji iskazali i najveće zadovoljstvo odnosom s pretpostavljenim. Ipak, hrvatskim ravnateljima dobro je znati koja ponašanja učitelji doživljavaju kao mobing u drugim državama jer danas, više nego ikad prije, školski reformski napori zahtijevaju zajedništvo i suradnički rad ravnatelja i učitelja na rješavanju obrazovnih problema u školi. Zaključno se postavljaju pitanja na koja treba tražiti odgovore u budućim istraživanjima kako bi se spriječila ili smanjila pojava zlostavljanja na radnom mjestu u školama i štetne posljedice koje takva pojava ima na zdravlje učitelja te efikasnost i efektivnost škole.
Jedna od definicija menadžmenta kaže da je to aktivnost usmjerena na postizanje određenih, unaprijed zacrtanih ciljeva pomoću aktivnosti drugih ljudi, a upravljanje je ljudskim resursima jedna od ...osnovnim funkcija svakog menadžera. S druge strane, mobing na radnom mjestu predstavlja značajan izvor stresa, a sukobi unutar organizacije uzrokuju gubitak vremena te ometaju i odvlače zaposlenike od produktivnog korištenja njihovog vremena. Istraživanja koja su se bavila svakodnevnom praksom menadžera pokazala su da menadžeri troše 42 % svoga vremena pokušavajući postići „pomirenje“ kada se dogodi sukob. Kako tu naravno nije riječ samo o trošenju vremena menadžera na rješavanje sukoba, već treba dodati i gubitak vremena zaposlenika koji su u sukobu, jasno je da je riječ o značajnim financijskim iznosima. Dodatno, ono što je vidljivo iz istraživanja o izloženosti o mobingu na radnom mjestu i izvan Hrvatske jest dominacija izloženosti okomitom mobingu, u prvom redu „bossingu“, gdje se radi o strateškom mobingu te neprijateljskom odnosu nadređene osobe prema zaposleniku na nižem položaju. Ako se ovome pridoda podatak da je nedostatak menadžerskih vještina glavni čimbenik koji doprinosi mobingu i to upravo prema mišljenju menadžera, vidljivo je da je riječ o izuzetno složenom problemu, koji ozbiljno ugrožava uspješno upravljanje. Cilj je ovog rada ukazati na važnost prepoznavanja mobinga na radnom mjestu kao značajnog čimbenika koji pored ostalih štetnih posljedica negativno utječe i na samo upravljanje organizacijom. Dodatno, cilj je rada povećanje opće svijesti o ovom sve raširenijem problemu čije posljedice svakako ne bi trebale biti zanemarene. Provedena sekundarna istraživanja pomoću metode apstrakcije, deskripcije, komparacije i klasifikacije pokazala su postojanje veze između postojanja mobinga na radnom mjestu i uspješnosti upravljanja organizacijom u smjeru da postojanje mobinga na radnom mjestu smanjuje uspješnost upravljanja organizacijom. Ova saznanja bi svakako trebala biti ugrađena u svakodnevnu praksu upravljanja, na način da se prilikom kreiranja politika i procedura, a naročito onih koje se tiču upravljanja ljudskim resursima, svakako implementira i dovoljan broj elemenata koji će omogućiti pravovremeno prepoznavanje postojanja mobinga na radnom mjestu, kao i procedure za uspješno rješavanje takvih slučajeva.
PDF
