The hot-deformation behavior of A356 aluminum alloy with a Sr modification was investigated using a Gleeble 1500 thermal simulator. The true stress-strain curves with a deformation temperature of ...300–500 °C and a strain rate of 0.01–5 s–1 were clarified. The activation energy of the A356 aluminum alloy with Sr modification was 221.474 kJ/mol. The influences of friction and temperature on the curves were investigated, and then the constitutive equation was established. The results show that the flow stress is obviously affected by temperature and strain rate. The experimental stress is lower than the theoretical stress, and the stress difference between the experimental and theoretical stress increases with the increasing strain. The maximum stress difference reaches 17.8 MPa when the sample deformed at 300 °C/5 s–1 with a reduction of 16 %. For all the deformation conditions the correlation coefficient is 0.99 and the average relative error is 4.8 %, which shows the good predictability of the current model. The developed constitutive equation can provide guidance for the study of the hot-deformation behavior of similar aluminum alloys.
U radu se daje opis postupka umrežavanja koji su autori primijenili u pripremi modela čelnika korištenih u analizi naprezanja primjenom računalnog programa ABAQUS. Opisani postupak uspješno je ...primijenjen kod umrežavanja tjemena čelnika s jednostrukim zahvatom. Taj dio uključuje jedan zub i dva dijela bočnih prostora zubi. Takav oblik mreže omogućava izgradnju modela koji uključuju bilo koji dio tjemena čelnika do cijelog zupčanika. Konstrukcija diskretnog područja omogućava smanjenje vremena izračuna. Specijalni računalni program razvijen opisanim postupkom potpuno je funkcionalni alat i omogućuje brzu pripremu mreža za različit niz parametara koji opisuju geometriju čelnika uključujući modifikacije uzdužnog profila zubi. Sve mreže predstavljene u ovom radu pripremljeni su s generatorom mreže koji su razvili autori.
Ispitivan je način priprave fotokatalitički aktivnog ZnO sloja taloženjem iz otopine. Slojevi bazičnog cinkova acetata (LBZA) uspješno su naneseni na podloge različitih morfologija, a prethodna ...hidroliza podloge pogoduje dobivanju debljih i čvršće vezanih slojeva. No postupak priprave znatno je osjetljiv na varijacije u uvjetima što čini prevlačenje većih površina zahtjevnijim. Reproducibilnost fotokatalitičke aktivnosti ZnO slojeva dobivenih žarenjem LBZA slaba je i varira do 50 %, bez jasne pravilnosti.
Preparation of photocatalytically active ZnO layer by chemical bath deposition was investigated. Layers of layered basic zinc acetate (LBZA) were successfully deposited on substrates of varying morphologies, and the substrate hydrolysis led to formation of thicker and better adhering layers. However, the process was quite sensitive to variations in conditions, which makes coating of larger surfaces more challenging. Photocatalytic activity of ZnO layers obtained from LBZA by calcining had poor reproducibility, varying up to 50 % without obvious regularity.
Opisan je novi sustav nomenklature (imenovanja) na osnovi podrijetla za polimere koji su kemijski modificirani. U tu je svrhu u ime polimera uvedena poveznica -mod-, npr. poli(A)-mod-(B). Sustav se ...primjenjuje u skladu s nomenklaturom polimera na osnovi podrijetla, ali predviđa, kada je to neizbježno, i imenovanje polimera na osnovi strukture. Sustav uključuje: (1) modifikaciju konstitucijske jedinice u drugu jedinicu poznate strukture; (2) općenitiju modifikaciju konstitucijske jedinice kojom nastaje bilo koja od više mogućih struktura. Uveden je i novi simbol, ~>, za uporabu pri grafičkom prikazivanju strukture modificiranih polimera.
In the present work, a performance of ASTM A439 Austenitic Ductile Iron type D5S at high temperature in the oxidizing environment was investigated. The obtained results revealed that exposure at ...temperatures 800?C, 850?C, and 900?C resulted in relatively high mass gain and an extensive oxide scale spallation from the samples? surfaces during cooling. However, the material exposed at 950?C revealed a better oxidation resistance and no oxide scale spallation. The material exposed at 1000?C showed the best oxidation resistance among the studied samples. The surfaces and cross-sectional investigation revealed that the material exposed at 950?C formed mostly Ni/Cr/Mn-mixed protective oxide scale and local formation of Fe-rich nodules. In comparison with the sample exposed at 1000?C, a smaller amount of Fe-rich nodules per area unit was observed and most of the surface was covered by Ni/Cr/Mn-mixed protective scale. The latter was explained by the change in the calculated diffusion coefficients in the alloy for Ni and Fe, namely up to 900?C the diffusion coefficient for Fe was much higher than for Ni, while above 900?C the diffusion coefficient for Ni becomes higher than for Fe. This phenomenon was correlated with a phase transformation from ?-Fe into ?-Fe resulting in the diffusion coefficient change.
Funkcijska struktura stavčne povedi je dvodelna: temelji na propoziciji kot slovarskem segmentu, sestavljenem iz endogenih leksemov, katerih izrazna podoba je skladno z njihovo leksemskostjo ...sekundarna, v ospredje stopa denotat, in modifikaciji kot slovničnem segmentu. V tem smislu je mogoče propozicijo razumeti kot vozlišče leksikalnega pomena na eni strani in potencialnega pomena stavčne povedi na drugi. - Besednovrstni status povedkovnika kot propozicijske sestavine ureja zloženi glagol kot refleks zloženega povedka.
Cilj istraživanja bio je procijeniti utjecaj termičke modifikacije smrekovine (Picea abies (L.) Karst.) na svojstvo upijanja vode. Bilježenjem količine vode što ju upiju drvni uzorci nakon njihova ...djelomičnog uranjanja može se, prema normi EN ISO 15148:2002, odrediti koeficijent upijanja vode. Termičkom modifikacijom drva mijenja se svojstvo upijanja vode u ovisnosti o površini presjeka drva. U radijalnome i tangencijalnom smjeru upijanje vode se smanjuje u modificiranog drva. Suprotno tomu, u uzdužnom se smjeru upijanje vode povećava.
Cilj je rada utvrditi koliko često i na koji način hrvatski menadžeri modificiraju rizik u poslovnim situacijama.
U radu su korišteni rezultati anketnog istraživanja koje je provedeno na uzorku ...menadžera
zaposlenih na srednjim i najvišim razinama menadžmenta u hrvatskim hotelskim poduzećima. Uzorak
čini 81 menadžer. Rabeći deskriptivnu statistiku, potvrđena je pretpostavka prema kojoj su menadžeri
skloniji modificiranju rizika nego jednostavnom odabiru između sigurne ili rizične alternative. Rezultati
jednofaktorske analize varijance sugeriraju postojanje povezanosti između menadžerove sklonosti
riziku i sklonosti modificiranju rizika. Menadžeri koji se odlučuju za rizičnu alternativu očekivano su
najskloniji riziku, menadžeri koji poduzimaju sigurnu akciju očekivano su najmanje skloni riziku, dok
su oni koji modificiraju rizik umjereno skloni riziku. Metodama deskriptivne statistike analizirana
je primjenjivost teorije očekivanog izbora u lokalnom okruženju. Rezultati sugeriraju da se hrvatski
menadžeri u hotelijerstvu ponašaju u skladu s obrascima ponašanja koje zagovara teorija očekivanog
izbora. Naime menadžeri izbjegavaju rizik u domeni dobitaka, a prihvaćaju ga u domeni gubitaka.
Objavljeni su radovi pokazali da se modifikacijom drva limunskom kiselinom poboljšava stabilnost dimenzija drva i njegova otpornost na djelovanje gljiva. Međutim, kemijska modifi kacija drva na neki ...način mijenja i mehanička svojstva drva. Tlačna je čvrstoća jedno od bitnih mehaničkih svojstava drva. Modificirano drvo sniženih vrijednosti tlačne čvrstoće ima ograničenu upotrebu. Cilj rada bio je pokazati učinak modifikacije drva limunskom kiselinom (CA) na tlačnu čvrstoću drva. Drvo jele (Abies alba Mill.) i bukve (Fagus sylvatica L.) impregnirano je limunskom kiselinom uz dodatak natrij-dihidrohen-hipofosfita (NaH2PO2) kao katalizatora. Dio impregniranih uzoraka zagrijavan je zajedno s kontrolnim uzrocima pri temperaturi od 140 °C deset sati, a drugi je dio 35 minuta bio izložen mikrovalovima. U radu je uspoređena prosječna čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima modificiranog drva zagrijavanoga različitim postupcima s odgovarajućom čvrstoćom nemodificiranoga drva. Prosječna čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima drva zadržana je i nakon modifikacije. Prosječna čvrstoća na tlak modificirane jelovine čak je i povećana u usporedbi s nemodificiranom. Rezultati upućuju na mogućnost primjene drva modificiranoga limunskom kiselinom i za one namjene u kojima je uz povećanu stabilnost dimenzija i trajnost drva važna i tlačna čvrstoća drva.
PDF
