Sv. Nikola bio je biskup u Miri u Maloj Aziji. Za njega je vezano više
legendâ. Umro je 6. prosinca 327. Pokopan je u Miri. Zbog turskih osvajanja
tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari gdje ...su njegove relikvije
i danas. Zaštitnik je djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata,
ljekarnika, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika, bolesnika,
umirućih. Štovanje sv. Nikole iznimno je rašireno u pravoslavnih vjernika.
Zaštitnik je Rusije.
Blagdan sv. Nikole u katoličkoj tradicijskoj baštini karakteriziraju: darivanje
djece, slavlje s procesijama, molitve, nikolinjski ophodi – sv. Nikola
u biskupskome ornatu s palicom i krampus (đavao) s košarom, lancima,
šibom i slično obilaze domove kako bi nagradili dobru, a kaznili zločestu
djecu. U čast sv. Nikoli Hrvati su sagradili mnogobrojna zavjetna svetišta.
Pretkršćanskoga je podrijetla običaj spaljivanja barke na blagdan sv.
Nikole.
Pripisano: In lethania sermo (85b–86a), In lethania iterum (86a–86b), Pridiga (86b–88a), Vita sanctorum martirum Hermachorae et Fortunati (94a–101a), Vita sancti Udalrici episcopi (102a–105a), ...Legenda sancti Oswaldi regis Angliae (105a–110b), Sermo de dedicatione (110b–114b), De altaribus. De novo sacerdote (114b–118b), Historia de sanctis (119a–147b), Dominica in adventu (148a–224b), De sancto Martino sermo (225b–227b), De animabus sermo (228a– 229b), Sermo de animabus (229b–230a), Sermo alius de animabus (230a–231b), Sermo de animabus (231b–235a), De sancta Elizabet (235b–237a), De sancta Katherina (237b–240b), Confessio generalis slovensko (245b–246a), Confessio generalis slovensko (246b), Začetek velikonočne himne v slovenščini, popis nedelj in praznikov od velike noči do telovega, opombe k biblijskim citatom ter sedem poslovenjenih latinskih izrazov (247a), Invokacija sv. Duha slovensko, Czestyena bodi kralewa mati te mylosti slovensko in zapisi v latinščini (247b).Vezava: Kodeks obstaja iz treh kasneje skupaj uvezanih delov. Lesene, z usnjem prevlečene sočasne platnice. Gumb na sprednjih platnicah in sklep sta odpadla. Napis na sprednji platnici v gotski minuskuli 15. stol. Notranje strani platnic obložene s 4 pergamentnimi listi, popisanimi v knjižni minuskuli 12. stol. z besedilom cerkvenega oficija (z neumami), besedilom, ki slavi Marijo, in drugimi noticami.Pisava: Gotska knjižna kurziva z elemeti gotske minuskule, en stolpec. Prva roka f. 1r-44v; druga roka f. 45r-84v, 184r-187r, 190r-194v, 200r-224v, 247v (slovensko besedilo), slovenske glose na f. 183v, 184r, 217v in 220v ter besedilo na listu vloženem med f. 149r-150r; tretja roka f. 94r-147v; četrta roka f. 195r-199v, peta roka f. 85v-89r, 187v-188r, 225v-247r (slovensko besedilo na f. 245v-247r).(Katalog rokopisov; Kos-Stele 1931, str. 43.)
Što je euharistijska misna molitva (kanon), koji su obredi u nju uključeni, kako obični vjernici sudjeluju u toj molitvi, problemi stvaralaštva na tom području, pitanja su i teme o kojima autor ...raspravlja u članku.
Ova egzegetska studija želi proučiti značenje Iz 56. Taj se tekst pojavljuje citiran i u sinoptičkim evanđeljima (usp. Mk 11,17//Mt 21,13//Lk 19,46). Da bismo ispravno razumjeli navod važno je znati ...da su pisci evanđelja citirajući ga imali pred očima njegov širi kontekst. Zato je prvi zadatak ograničavanje perikope kojoj pripada ovaj citat u TM i LXX. Komentari se redovito zaustavljaju na Iz 56, 8, tj. pokazuju da je cjelina Iz 56, 1-8. Praznina koju nalazimo u kodeksu B 19A (L) poslije r. 9 potiče na razmišljanje da bi cjelina trebala biti Iz 56, 1-9. Sam mikrokontekst ograničili smo prema liturgijskom čitanju na Iz 56, 6-9. Odatle izvornost i jedinstvenost ove studije. Na početku valja nam vidjeti izvorni TM Iz 56, 6-9 i njegovu egzegezu. Na temelju nje došli smo do ključnih motiva, a to su: tuđinci, gozba, pridruživanje i Dom molitve. Riječ je o tekstu koji se sluša u liturgiji. Evanđelisti pak koriste ne izvorni nego grčki tekst. Važno je uočiti svaki odmak od originala jer može promijeniti smisao koji onda ima presudni utjecaj na novozavjetni tekst. Na temelju ključnih motiva možemo zaključiti da je prema TM i LXX Iz 56, 6-9 Hram Dom molitve za sve narode. Jahve će skupiti raspršene Izraelce, ali i druge (poganske) narode. Svi su pozvani na gozbu koja ima slavljenički, ali ne žrtveni karakter.
Autor najprije donosi povijesni prikaz nastanka ovoga blagdana
koji u sebi od početaka slavi dva otajstva – Kristov svečani ulazak
u Jeruzalem i njegovu muku. Pokazuje kako je u rimskoj liturgiji
to ...u početku bila samo Nedjelja muke, te kako se poslije ophod s
grančicama s Istoka proširio po cijeloj Crkvi. U nastavku autor daje
prikaz razvitka blagdana Cvjetnice sve do posljednje liturgijske
re fo rme, d a b i p re d s t av i o d a n aš n j e o d re d b e o p ro s l av i to g a
blagdana prema trećem tipskom izdanju Misala iz 2002.
Na koncu se predstavlja svih sedam molitava koje M isal
donosi za ovaj dan: njihove izvore i njihovu teologiju. U molitvama
se zrcali vazmeno otajst vo K r istove smr ti na k r i žu i njegova
uskrsnuća i proslave. Isti molitveni tekstovi naglašavaju kako se
sve to dogodilo radi našega spasenja. Krist nas opravdava i uzima
u svoju nebesku slavu, u vječnu proslavu nebeskog Jeruzalema.
Autor opisuje dvije stare slavenske tiskovine iz hrvatskoga područja nedavno otkrivene u Biblioteci Bertoliana u Vicenzi: glagoljske Knižice krsta Šimuna Kožičića tiskane u Rijeci 1531., čiji je ...primjerak iz Vicenze treći dosad poznati, te ćirilsko izdanje Ofičje svete dieve Marie s Molitvama svete Brigite, poznato i kao Molitvenik tiskan u Veneciji 1571. Raspravlja se o identifikaciji jednoga od izdavača Molitvenika koji se potpisao kao Jakob’ de Barom’ te o odnosu te knjige i venecijanskoga izdanja Ofičja svete dieve Marie iz 1512., koje sadrži 15 molitava sv. Brigite.
Autor obrađuje četrnaest novih molitava vazmenoga vremena, koje se nalaze u novom tipskom izdanju Rimskoga misala iz 2002. godine. U prvom dijelu istražio je i naznačio izvore tih molitava, od kojih ...su tri novosastavljene, a ostalih jedanaest preuzeto je iz drevnih sakramentara. U drugom dijelu razlaže se nauk o Kristovom vazmenom otajstvu po kojem se vjernici spašavaju. Naglašava se "pozitivni" vid vazmenog otajstva: Kristovo uskrsnuće i proslava, a osobito se ističe Kristova velikosvećenička uloga, što u odnosu na prethodni misal predstavlja novinu. Vjernici se spašavaju po tome da uzimaju udjela u Kristovu vazmenom otajstvu. Oni su već zajedno s njime proslavljeni, što će se u potpunosti očitovati u blaženoj vječnosti. Ističe se također otajstvena snaga bogoslužnog slavlja. Ono ima tu moć da Kristovo spasenje učini stvarnim i djelatnim među vjernicima koji u tome slavlju sudjeluju.
