Ovaj članak želi istražiti poimanje molitve u teologiji Hansa
Ursa von Balthasara. Najprije se promatra trojstveni aspekt molitve
(sva je njegova teologija zacrtana trinitarno) i oznake po kojima
se ...kršćanska molitva razlikuju od svake druge. Potom se
donosi njegovo promišljanje preduvjeta autentične molitve. Ovaj
prikaz završavamo opisom bitnih označnica konkretnih formi molitve
– meditacije i kontemplacije. U svemu tome autor se više
vodi pastoralno-praktičnim, negoli čisto teoretskim i apstraktnim
motivom promišljanja molitve.
Razmišljanje je pokazalo je da je molitva posljedica temeljne
datosti kršćanske objave: Bog je progovorio u svojoj Riječi-Logosu,
oslovio nas, te tako i nama otvorio prostor davanja odgovora u
molitvi. Ona je stoga ponajprije Božji čin – utemeljen u samom
Trojstvu – a tek potom čovjekov čin. Čovjek mu ispravno prilazi
stavom onih koje Isus proglašava «blaženima»: otvorenošću i
djetinjom jednostavnošću. Molitva je uvijek i nužno upućena na
djelovanje. Bog se zauzeo za svijet, nastavlja to činiti preko nas.
Kontemplacija i akcija se ne isključuju, nego prožimaju i nadopunjuju.
Pozivajući se na iskustvo i nauk sv. Terezije Avilske, autor želi izložiti njene relevantne misaone postavke u svezi kontemplativne molitve. Najprije se želi odgovoriti na pitanje: čemu uopće ...kontemplacija, je li ona nužno potrebna? Svetičino iskustvo pokazuje da je ona bila u njezinu životu izvor zrelijeg i kreposnijeg života te kao takva poželjna.
Potom se iznosi njeno shvaćanje kontemplacije, kao bitno iskustvene kategorije, u kojoj osoba doživljava aktivnu Božju prisutnost, što se reflektira na psihološkoj strukturi kao nadilaženje diskurzivne razumske aktivnosti i pojedinačnih čina volje, za vrijeme molitvenog procesa u jednu općenitu ljubavnu pozornost.
Na kontemplativnu su molitvu, doduše, pozvani svi. No, to što netko ne dolazi do tih molitvenih stupnjeva, nije ponajprije pitanje staleške pripadnosti, službe, djelatnosti, a još manje Božje darežljivosti; nego čovjekove velikodušnosti u hodu za Kristom. Premda sama kontemplacija može biti jačeg ili manjeg intenziteta.
I na koncu: što nam je činiti da se oraspoložimo za dar kontemplativne molitve? Postepeni rast u krepostima je prvi, nezamjenljiv i nužan uvjet, i ona ga pretpostavlja svakoj tehnici i metodi. Preporuča, ipak, vlastitu metodu sabranosti, koja se temelji na istini Božjeg nastanjenja u duši, a sastoji se u posvješćivanju i promatranju Boga u vlastitom središtu srca, zbog čega se brzo i s lakoćom dolazi do svijesti Božje prisutnosti i ulazi u intimni razgovor s njime.
Poznato je da su latinske misne molitve vrlo bogate teološkim i liturgijskim sadržajem, a uz to stilski vrlo sažete. Neka od njih su prava mala remek djela.
Sigurno se svaki ozbiljni svećenik iskreno razveselio kada je čuo da su naši Biskupi, na svojim konferencijama redigirali zajednički tekst molitava i istina. Čekali smo, istina, malko predugo, dok se ...konačno dala tiskati knjižica tih zajedničkih obrazaca.
Ima kod nas lijepi broj župa, osobito po selima, u kojima je svečana nedjeljna, blagdanska misa pravo euharistijsko slavlje. Kod mise su prisutni gotovo svi vjernici župske zajednice, svečanije su ...obučeni.
Članak govori o novim tekstovima koji prate "polaganje kruha i vina na oltar" Pravo bi dakle bilo da se mjesto "prikazanja" upotrebljava taj ili sličan izraz (možda donošenje)
