MORPHOLOGICAL VARIABILITY IN THE HISTORY OF STANDARDIZATION OF LANGUAGESummaryThe stable norms of morphological elements are formed in the contemporary Latvian literary language, though there exist ...parallel variants and new variants of words appear.The standardization of language tends mainly to reduce morphological variability by determinating the semantical or stylistical shades of variants. It is necessary to analyse the main tendencies which regulate the dynamics of variability in different periods of literary language development. We must take into account the national tendencies of variability development, as well as the influence of certain scholars and most well-known sources of codificated norms who played the greatest part in the changing of norms.In order to codify any variant we can study the grammatical system of the language in its historical development, the history of competing variants, the frequency of using them in fiction in different periods, and the history of codification. The analysis of experience of previous linguists may facilitate the codification of morphological variants in contemporary literary language.
Konstrukt turizma je prelomna oblika kapitalistične produkcije prostora, ki ustvarja nove urbane oblike. V številnih arhitekturnih in morfoloških študijah so analizirali različne modele, manjkajo pa ...primerjave njihovih značilnosti. Avtorji so v članku primerjali štiri vrste turizma, povezane z razvojem kapitalizma (vključno s predfordizmom, fordizmom in postfordizmom), in različne vrste turističnih mest. V povezavi z gospodarskimi, socialnimi in kulturnimi značilnostmi so analizirali njihovo arhitekturno ikoničnost, morfološke vzorce in prostorsko metriko. Izsledki kažejo, da predfordistični in fordistični konstrukti turizma, za katere je značilna visoka gostota zazidave, spodbujajo družbene odnose in povečujejo sposobnost ustvarjanja mesta, postfordistični konstrukti turizma z nizko gostoto zazidave pa povzročajo višje okoljske stroške (porast zasebnih zelenih in vodnih površin) in višje družbene stroške zaradi arhitekturne ikoničnosti. Avtorji so proučevali povezavo med arhitekturnimi in urbanističnimi spremenljivkami, ki bi jih bilo treba upoštevati pri načrtovanju turističnih destinacij v okviru kapitalistične produkcije turističnega prostora.
Urbanistične raziskave, opravljene na globalnem severu, kažejo, da je z vidika organizacije časa in prostora, vrednot in družbenih stikov tradicionalni polodprti stavbni blok nizke zazidave z ...mešanimi funkcijami najprivlačnejši morfološki tip stanovanjske gradnje v mestih. Avtorji v članku proučujejo, ali osnovne urbanistične hipoteze glede udobnosti bivanja na stanovanjskih območjih različnih morfoloških tipov veljajo tudi za ukrajinsko prestolnico. Primerjajo kakovost življenja ter analizirajo razlike v vedenjskih vzorcih in zaznavah prostora prebivalcev različnih tipov stanovanjskih območij, da bi opredelili glavne značilnosti najudobnejše oblike stanovanjske soseske. Na podlagi ankete in strokovnih ocen proučujejo zgodovino, delovna mesta, družbene, izobraževalne in kulturne storitve, okoljske kazalnike, stopnjo varnosti in sodelovanje javnosti v treh stanovanjskih soseskah v mestu: v Žuljanyju, Podilu in Rusanivki. Žuljany je naselje prostostoječih enostanovanjskih hiš, Podil je soseska s polodprtimi stavbnimi bloki nizke zazidave, Rusanivka pa je primer sovjetske modernistične visoke blokovske zazidave. Izsledki raziskave kažejo, da je na podlagi objektivnih kazalnikov in mnenj prebivalcev Rusanivka najudobnejše stanovanjsko območje v mestu, kar se ne ujema s splošno sprejetimi teorijami o najbolj zglednih in najprivlačnejših morfoloških tipih mestne stanovanjske gradnje. Privlačnost omenjene soseske je posledica njenih načrtovalskih in gradbenih značilnosti, zlasti osredotočenosti na človeka ter dobro premišljenega in celostnega načrtovalskega pristopa.
Članek prinaša novo razlago izolirane praslovanske besede *čьjь ‘čigav’. Leksem se razlaga s tematično izpeljavo (na *‑o‑) iz praindoevropskega *kʷi‑h₁ ‘s kom/čim’ (or. ed. h *kʷi‑ ‘kdo/kaj’), torej: ...pide. *kʷi‑h₁‑o ‘tak, ki je s kom/čim’ > ‘čigav’ > psl. *čьjь. Struktura izpeljanke je primerljiva z novo razlago pide. *h₂ep‑i ‘v vodi’ → *h₂ep‑i‑o‑ ‘tak, ki je v vodi’ > ved. ápiya‑ ‘isto’.
The aim of this research was to investigate if the crown exposure of some conifers influenced to needle properties. The leaf morphological traits of sixty-six trees of nine conifers: Atlas cedar, ...Austrian pine, Blue spruce, Douglas fir, European spruce, European yew, Serbian spruce, Silver fir, and White fir, from six Belgrade parks, were analyzed. Five needles were measured from each of the four main crown exposures. Length, width, area and perimeter of needles were investigated. Species, parks in which they were found, as well as crown exposures, differed mostly in needle length and needle width. Correlations between measured needle traits were determined by linear regression analysis. Strong positive correlations were found between the length, perimeter, and area of needles. The differences among the species in terms of light requirement determine species for individual planting as light-loving or partial shade species (Atlas cedar, European spruce, Serbian spruce, Blue spruce, Austrian pine and Douglas fir), or for group planting as shade-loving species (Silver fir, White fir and European yew).
Analizirano je 66 stabala devet vrsta četinjača: atlaskog cedra, crnog bora, bodljikave smreke, duglazije, obične smreke, šumske tise, Pančićeve omorike, koloradske jele i obične jele, iz šest beogradskih parkova. Analizirano je pet iglica sa svake od četiri glavne ekspozicije krošnje. Ispitivana je duljina, širina, površina i opseg iglica. Vrste, parkovi u kojima su pronađene, kao i ekspozicije njihovih kruna, razlikovali su se po duljini i širini iglica. Korelacije između izmjerenih svojstava iglica određene su linearnom regresijskom analizom. Utvrđene su jake pozitivne korelacije između duljine, opsega i površine iglica. Razlike među vrstama u zahtjevima za svjetlom određuju vrste za pojedinačnu sadnju kao vrste koje vole svjetlo ili polusjenu (atlaski cedar, obična smreka, Pančićeva omorika, bodljikava smreka, crni bor i duglazija) ili za grupnu sadnju kao sjenoljubne vrste (obična jela, dugoigličava jela i šumska tisa).
Današnje krave za mužnju selektirane su s obzirom na zdravlje i prilagođenost vimena strojnoj ili robotiziranoj mužnji. Budući da sisne čaše robot postavlja automatski, ključne su eksterijerne ...osobine vimena. Morfološki adekvatno vime, koje ima dobar omjer prednjih i stražnjih četvrti, odgovarajući oblik, veličinu i položaj sisa, preduvjet je dobroga zdravstvenog stanja krave i njezine prilagođenosti robotiziranoj mužnji. Prednost robotizirane mužnje ogleda se u individualnome pristupu svakoj kravi i mogućnosti analize velikoga seta podataka koji se svakodnevno prikupljaju po svakoj mužnji. Razvijaju se nove uzgojne vrijednosti, poput RZ Robota, koje kombiniraju svojstva koja su od velikoga značenja u selekciji bikova na farmama koje se koriste robotima za mužnju. Kako se broj robota za mužnju svake godine povećava, radi se na njihovu unaprjeđenju, pa se današnji modeli robota, koji se mogu pronaći na tržištu, vješto suočavaju s izazovima nepravilnosti vimena te su vrlo opremljeni. Njihovo unaprjeđenje najviše se ogleda u uspješnosti stvaranja nove hibridne ruke s jako puno pozitivnih karakteristika u ostvarenju pravilne mužnje, pri čemu se pazi na dobrobit i zdravlje krava.
The present-day milking cows are selected with regard to the health and adaptability of the udder to a machine or robotic milking. Since the teat cups are placed automatically by a robot, the exterior features of the udder are crucial. A morphologically adequate udder, which has a good ratio of forequarters and hindquarters and an appropriate shape, size, and position of the teats, is a prerequisite for the cow’s good health and its adaptability to robotic milking. The advantage of robotic milking is reflected in an individual approach to each cow and a possibility to analyze a large set of data, collected daily after each milking. The new breeding values, such as the RZ Robot, are being developed, which combine the traits that are of great importance in the selection of bulls on farms that use the milking robots. As a number of milking robots increases every year, a work has been done to improve them, and the current robotic models that can be found on the market skillfully face the challenges of udder irregularities and are well equipped. Their improvement is mostly reflected in the success of creation of a new hybrid hand, with a lot of positive characteristics in the achievement of proper milking while taking care of the cows’ well-being and health.
In this study, three isolates of the potentially toxic diatom genus Pseudo-nitzschia were analysed for morphological and toxicological features. Cultures of Pseudo-nitzschia were established from ...seawater samples collected from the southern part of the Velebit Channel (central Adriatic Sea) during February 2019. All culture isolates were identified by scanning electron microscopy (SEM) as Pseudo-nitzschia calliantha. Domoic acid (DA) production was confirmed in all isolates analysed. The highest concentrations of cellular DA were found in early culture stages, with the lowest cell abundance, for all P. calliantha isolates. This study is the first to report DA production by P.calliantha isolated from the Adriatic Sea.
Ovim istraživanjem analizirane su morfološke i toksikološke osobine potencijalno toksičnog roda dijatomeja Pseudo-nitzschia. Tri stanične kulture Pseudo-nitzschia uspostavljene su iz uzoraka morske vode prikupljenih iz južnog dijela Velebitskog kanala (srednji Jadran) tijekom veljače 2019. Pretražnim elektronskim mikroskopom (SEM) utvrđeno je da sve izolirane kulture pripadaju vrsti Pseudo-nitzschia calliantha. Proizvodnja domoične kiseline (DA) potvrđena je za sve analizirane izolate. Najviše koncentracije stanične DA u svim izolatima vrste P. calliantha određene su u ranoj uzgojnoj fazi, s najmanjom brojnošću stanica. Ovo istraživanje je prva potvrda proizvodnje DA u kulturama vrste P. calliantha izoliranim iz Jadranskog mora.
Prikaz knjige Ive Lukežić, ZAJEDNIČKA POVIJEST HRVATSKIH NARJEČJA, 2. MORFOLOGIJA. Zagreb – Rijeka; Hrvatska sveučilišna naklada –
– Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra Čakavskog sabora ...Grobnišćine, 2015.
Važno je znati kako će klimatske promjene utjecati na pojedine šumske vrste, a pritom je jednako važno istraživati i mjeriti značajke biljaka koje je relativno lako kvantificirati, a koje su snažno ...povezane s cjelokupnim funkcioniranjem biljke. Iz toga je razloga provedeno istraživanje funkcionalnih značajki lišća na petogodišnjim sadnicama obične bukve (Fagus sylvatica L.) i hrasta kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) porijeklom iz dviju provenijencija čija se staništa odlikuju sličnim orografskim i edafskim, a različitim klimatskim značajkama, što je posebno izraženo u količini oborine. Prema tomu, jedna je provenijencija s područja Slavonskoga Broda koja raste na staništu s manjom količinom oborine (suha provenijencija), a druga s područja Karlovca koja uspijeva na staništu s većom količinom oborine (vlažna provenijencija). Na lišću biljaka iz tih provenijencija mjerena je površina lišća (LA), gustoća puči (SD), lisna masa izražena po površini (LMA) i sadržaj suhe tvari u lišću (LDMC). Provedeno istraživanje funkcionalnih značajki lišća potvrdilo je da je hrast kitnjak u odnosu na običnu bukvu bolje prilagođen na sušne stanišne uvjete pa se može pretpostaviti da će pod utjecajem globalnih klimatskih promjena biti kompetitivniji u odnosu na običnu bukvu. Međutim, obična je bukva pokazala veću fenotipsku plastičnost koja joj može omogućiti bolju prilagodbu na buduće suše stanišne uvjete. Nadalje, utvrđeni obrazac diferencijacije sušnije i vlažnije provenijencije, uzimajući u obzir obje vrste, pokazuje njihovu ekotipsku diferencijaciju. Pri razmatranju utjecaja klimatskih promjena na prirodne populacije tih dviju vrsta treba uzeti u obzir njihovu fenotipsku plastičnost, ali i uočenu funkcionalnu ekotipsku diferencijaciju.
It is important to know how certain species will be affected by climate change, and it is equally important to measure plant traits that are relatively easy to quantify and that are strongly related to the overall functioning of the plant. For this reason, we studied leaf functional traits on five-year-old common beech (Fagus sylvatica L.) and sessile oak (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) saplings originating from two mature mixed beech-oak provenances with similar orographic and edaphic conditions, but different climate, especially precipitation. One provenance is the area of Slavonski Brod (dry provenance) and the other is the area of Karlovac (wet provenance). We measured leaf area (LA), stomatal density (SD), leaf mass per area (LMA) and leaf dry matter content (LDMC). The research confirmed that, compared to common beech, sessile oak is better adapted to the drier habitat conditions, so it can be assumed that it will be more competitive due to global climate changes. However, common beech showed greater phenotypic plasticity that may allow it to better adapt to future drier habitat conditions. Furthermore, the established pattern of differentiation of drier and wetter provenance of both species indicates their ecotypic differentiation. When considering the impact of climate change on natural populations of these two species, their phenotypic plasticity, but also the observed functional ecotypic differentiation, should be considered.
PDF
