Članek analizira proces intersemioze s pomočjo na novo razvitega analitičnega orodja Vokalurlinie na primeru arije »Tacea la notte placida« iz Verdijeve opere Trubadur (Il trovatore) v slovenskem ...prevodu Antona Štritofa. Avtor na podlagi novih ugotovitev vzajemnega učinkovanja besedila in glasbe predstavi nove prevajalske rešitve, ki se bolj kot obstoječi Štritofov prevod opirajo na celovit »pripovedni tok« opere kot multimodalne umetniške konfiguracije.
U opusu Luke Bekavca Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku: studije, ruševine (2017) izdvaja se s obzirom na odmak od romanesknoga žanra i utvrđivanje djela kao zbirke kratkih pripovjednih proza. ...Međutim, da nije riječ o konvencionalnoj zbirci kratkih priča u kojoj obuhvaćeni tekstovi funkcioniraju posve autonomno, govore, među ostalim, titularni, ponavljajući motiv, pripovjedačka instancija, vizualni i dizajnerski izbori, koji više od drugih pripovjednih elemenata rade na multimodalnoj koheziji. S obzirom na to da je knjiga specifičnoga formata, dizajna i tipografsko- kompozicijske izvedbe, u obzir se uzimaju metodološki alati multimodalne stilistike kako bi se otkrilo i interpretiralo kako se u zbirci razvija multimodalna kohezija.
Luka Bekavac’s oeuvre Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku: studije, ruševine (2017) stands out due to its departure from the genre of the novel and the establishment of the text as a collection of short stories. However, that this is not a conventional collection of short stories in which the texts function completely autonomously, is notable by, among other things, the titular, recurring motif, the narrator, the visual and design choices, which contribute more than other narrative elements to multimodal cohesion. Considering the specific format, design, and typographic-compositional layout of the book, this paper uses the methodological tools of multimodal stylistics to explore and interpret how multimodal cohesion develops in the collection.
U radu je prikazana uloga metaforičke terminologije u glazbenome obrazovanju zbog značaja koji u glazbenome doživljaju imaju emocije i pokret. Metaforička glazbena terminologija prati interpretativno ...sazrijevanje učenika: dok pojam skerco na mlađemu uzrastu odgovara šali, na starijemu uzrastu postaje vic na silu ili sve samo ne šala. Na početnome uzrastu za pojedine glazbene termine mogu se upotrebljavati izvanglazbeni verbalni simboli – metafore: puls je Čiča Gliša, dur Sunce, mol kiša, sekvenca stepenice, talasasta melodijska kontura leptir, dvodelni metar vojnik, trodelni balerina, a pojam stakata postaje multimodalna metafora pokreta, slike i zvuka. Multimodalno iskustvo odlučujuće je u procesu glazbenoga obrazovanja jer podrazumijeva integraciju pokreta, zvuka, slike i verbalnih metafora. Na taj se način glazbeni doživljaj opisuje i interpretacija dočarava kretanjem u smjeru od emotivnoga doživljaja zvuka do njegove kognitivne obrade. Multimodalni pristup doprinosi razvoju asocijativnoga mišljenja, tj. većemu udjelu osobnoga odnosa u asociranju na glazbene pojmove, čime se postiže bolje razumijevanje glazbe i proširuju perspektive u glazbenoj pedagogiji.
Razvoj društva utemeljenog na znanju zahtijeva prilagodbu obrazovnih sustava koja podrazumijeva promjene u procesu učenja, kao i nove uloge učenika i nastavnika. Pri tome misli se na razvoj škole ...koja aktivno učenje i cjelovit razvoj djeteta stavlja u prvi plan. Navedeno implicira nove pristupe učenju i poučavanju, što uključuje multimodalno okruženje za učenje koje podrazumijeva različite putove dolaženja do spoznaje - kombinacijom riječi, slika, zvukova, gesta, pokreta, različitih osjetila, a orijentirano je na sveobuhvatni pristup aktivnome učenju. Nastavni proces koji obuhvaća aktivno učenje u multimodalnom okruženju naglasak stavlja na promijenjenu ulogu nastavnika koji usmjerava učenika prema samoreguliranom učenju. Stoga je cilj ovoga rada iz perspektive nastavnika ispitati zastupljenost multimodalnih okruženja za učenje kao poticaja aktivnome učenju. U istraživanju su sudjelovali nastavnici osnovnih škola na području grada Osijeka. Rezultati istraživanja ukazuju na tendenciju promjene nastavne prakse prema aktivnom učenju i multimodalnosti te na potrebu daljnjeg usavršavanja nastavnika u tome području.
Tijekom lockdowna uslijed pandemije bolesti COVID-19, putem društvenih mreža uvelike su se konzumirale slike (memovi, GIF-ovi, fotografije itd.). Svrha je istraživanja uspostaviti relevantan ...transmedijski komunikološki istraživački
model kojim se pomoću slika kontekstualno dokumentira određeni period (ožujak – lipanj 2020.). Metoda je vizualna semiotička analiza, kojom se ispituju pouzdanosti kodiranja između slika. Korpus čini 300 vizualnih reprezentacija odabranih prema njihovim istaknutim sudionicima metaforički zastupljenima u odnosu na „stvarnost“. S jedne strane, semantičko-osjetilna veza između slike i promatrača retorički se implicira poslovicom „Svako zlo za neko dobro“. S druge strane, multimodalni alati uspostavljaju humorni persuazivni koncept koji oblikuje publiku. Istaknute domene „ostati doma“ i „izići“ upućuju na određenije varijable, npr. obrazovanje ili turizam. Rezultati potvrđuju modalne prosudbe vezane uz konstrukt humora kao valjanog dokumenta pandemijske situacije. S obzirom na jedinstvena obilježja proizvedena u odnosu slika – poruka – primatelj, konsolidacija podataka predstavlja uporište za strategije i označitelje u funkciji a) predstavljanja i adaptiranja normi te b) postavljanja temelja za buduća istraživanja. Shodno tome, na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli provedena je anketa kojom se potvrđuju pozitivni stavovi studenata za korištenje slika u svrhu medijske edukacije. Strukturiranjem prethodnih spoznaja i novih rezultata, ovo istraživanje postaje modelom za daljnje narativne spoznaje. Jedan je primjer važno pitanje kako mediji utječu na oblikovanje stavova javnosti u vezi cijepljenja protiv koronavirusa.
U članku se iz perspektive socijalne semiotike analiziraju
diskurzivne konstrukcije sintagme "savršeni par".* U skladu s
naravi (socio)semioloških analiza, od već postojećih teorija
sastavljen je ...svojevrsni bricolage primjenjiv na analizu
skupljenoga korpusa. Iz područja socijalne semiotike preuzet
je pojam multimodalnosti i koncepcija značenja kao aktivnoga
i dinamičnoga djelovanja i konstantnoga redefiniranja
dostupnih semiotičkih sredstava. Iz područja nastranih studija
preuzete su dvije općenitije teze: teza o povijesnoj konstrukciji
heteroseksualnosti kao "prirodne", samorazumljive, poželjne i
društveno privilegirane kategorije te teza o nenormativnim
seksualnostima i identitetima kao nosiocima mogućih
subverzija i promjena. S pomoću ovako sastavljena modela
analizirano je šesnaest odgovora na pitanje "Kako biste opisali
'savršeni par'?" Rezultati analize pokazuju da su u korpusu
posvjedočeni multimodalni tekstovi koji su svoja cjelokupna
značenja konstruirali iz dvaju različitih semioloških sustava:
verbalnih i vizualnih. Nadalje, iz dostupnih su semioloških
sredstava konstruirana me|usobno suprotstavljena značenja:
na jednoj su strani posvjedočene stereotipne konstrukcije, dok
su se na drugoj strani nalazile konstrukcije koje su se
suprotstavljale dominantnim normama. Iz svega se
navedenoga može zaključiti da izme|u stereotipizirane slike
"savršenoga para" i društvene uvjetovanosti žudnje postoji
čvrsta veza i da raznolika semiološka sredstva podjednako
mogu funkcionirati kao moćno sredstvo društvene kontrole i
kao instrument iskazivanja otpora.
Prema redefiniranom poimanju, multimodalnost predstavlja integrirani sustav koji čine verbalni/govorni i neverbalni/vizualni modalitet komunikacije (Sandler, 2022). Jedan od empirijski najmanje ...istraženih neverbalnih modaliteta svakako su koverbalne geste, spontani pokreti tijela koji prenose značenje komplementarno ili izomorfno govoru koji prate. U ovom radu ispituje se odnos koverbalnih ikoničkih gesta i govora iz psiholingvističke perspektive. Primjenom eksperimentalne metode i paradigme usmjeravanja (engl. priming) analiziran je utjecaj koverbalnih ikoničkih gesta na brzinu i točnost procesiranja visokofrekventnih i visokopredočivih sintagmi u materinskom i prvom stranom jeziku. Usporedbom dobivenih rezultata utvrđeno je da kod naprednih govornika stranog jezika semantički podudarne koverbalne ikoničke geste nemaju očekivani facilitacijski efekt na brzinu i točnost procesiranja govora, to jest ispitanici brže procesiraju jednomodalnu poruku emitiranu isključivo auditivno, kako u hrvatskom tako i u engleskom jeziku. Zaključci o dobivenim rezultatima protumačeni su u okviru niske komunikacijske vrijednosti koverbalnih gesta izomorfnih s govorom te u sklopu zajedničkog osnovnog znanja (Holler i Stevens, 2007).
Vizualno oblikovanje uz slike, ilustracije i crteže uključuje i tipografiju, koja se vrlo često smatra ”slabim kodom“ jer nema ustaljenih, čvrstih sveza tipografskih elemenata s odgovarajućim ...značenjima. Tipografija se može promatrati kao zaseban sustav znakova, bez obzira što su značenja koja se temelje na tipografskom oblikovanju u velikoj mjeri uvjetovana kontekstom i načinom na koji su međusobno povezani tekst, slike i ostale vrste znakova koje se rabe u pojedinim tekstovima. Cilj je rada na korpusu medijskih tekstnih vrsta iz hrvatskog i engleskog jezika analizirati i prikazati suodnos pojedinih tekstnih vrsta i njihova tipografskog oblikovanja. Ovim se radom želi doprinijeti rasvjetljavanju nedovoljno istraženog područja suodnosa
tekstnih vrsta i tipografskoga oblikovanja koje otvara prostor za čitav niz interdisciplinarnih istraživanja, primjerice prevođenje tipografski generiranih značenja, tumačenje tipografski generiranih značenja iz perspektive primatelja itd.
Šaljivi memi naoružani riječima i slikama postali su oružje „masovnoga poremećajaˮ u ekstremnim krizama. To poziva na ispitivanje načina na koji memi koji detaljno opisuju rusko-ukrajinsku vojnu ...krizu koriste jezično-vizualne igre riječi kao strateško oruđe informacijskoga rata za suprotstavljanje Putinovoj vojnoj agresiji i ofenzivnoj propagandi. Ovaj članak predlaže interdisciplinarni predložak za analizu igre riječi oslanjajući se na multimodalnu društvenu semiotiku, kognitivnu lingvistiku, kritičku analizu diskursa i analizu kriznoga komuniciranja. Podatci prikupljeni za istraživanje sadržavaju 87 primjera mema o rusko-ukrajinskom ratu koji koriste jezično-vizualne igre riječi sa šest slučajeva opisanih u radu. Jezično-vizualne igre riječi klasificirane su u skladu s tradicionalnim mehanizmima igre riječima (homonimija, polisemija i paronimija) za koje se čini da su primjenjivi i na tipologiju multimodalnih znakova. Rezultati istraživanja otkrivaju kognitivne i semiotičke pokretače igre riječi kao i njihov potencijal da posluže kao alat za generiranje javne reakcije na rusku vojnu agresiju u Ukrajini i postizanje zadanih ciljeva kriznoga komuniciranja.
PDF
