Na primjeru grada Bihaća u zapadnoj Bosni i anonimnog srpskog elaborata iz 1939. može se potvrditi kontinuitet projekata i pokušaja stvaranja „velike Srbije“ na području današnje Republike Hrvatske i ...Bosne i Hercegovine, odnosno kontinuitet „velikosrpske“ politike. Jednako tako, na primjeru hrvatske pomoći Bihaću, mogu se istaknuti zasluge Hrvatske u obrani Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije početkom 1990-ih, posebice u spašavanju stanovništva na području bihaćke općine, uglavnom Bošnjaka-muslimana. Zbog snažne ofenzive srpskih snaga i izvjesne okupacije Bihaća, čime bi se realizirala i zamisao iz spomenutoga elaborata iz 1939. o srpskoj oblasti sa središtem u Bihaću, stanovništvu na tom području je krajem srpnja 1995. prijetila sudbina stanovništva Srebrenice, nad kojima su srpske snage nakon osvajanja toga grada 11. srpnja 1995. počinile genocid.
Autor analizira knjigu engleskog povjesničara R. Okeya o austrougarskoj vladavini u BiH i njegovu tezu o habsburškoj civilizacijskoj misiji kao sredstvu obuzdavanja balkanskih nacionalizama 19. ...stoljeća, ponajprije hrvatskog i srpskog. Naglašava Okeyevu naklonost političkim idejama Benjamina Kállaya i Istvana Búriana i ističe posebnosti njegove interpretacije metode i ciljeva srpske politike u BiH te političkog djelovanja vrhbosanskog nadbiskupa Josipa
Stadlera. Zaključuje da će Okeyeve teze u dijelu hrvatske i bosanskohercegovačke znanstvene javnosti izazvati različite reakcije.
Islamska religija i civilizacija u vremenu globalizacije čine sastavni dio svjetske povijesti i kulture te zahtijevaju da se o njima promišlja na integrirajući i konstruktivan način, na način ...dijaloškog izazova i suživota, a ne isključivo kao prijetnju ili suparništvo. Dapače, islam u mnogočemu danas može poslužiti kao svojevrsni hermeneutički ključ kojim bi se moglo nanovo iščitati i reinterpretirati zapadnu civilizaciju, suvremeno europsko društvo, kao i kršćansku misao. S tog polazišta autor promatra islam kroz trostruku paradigmu – povijesno-političku, socio-religijsku i teološku – po kojima bi Europi i kršćanstvu islam mogao pridonijeti u obnovljenom razmišljanju o sebi i drugima. Osobito se ističe važnost muslimana iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su pozvani postati svojevrstan paradigmatski most između Istoka i Zapada.
In this paper the author analyses the character of the Croatian positional policy in Bosnia and Herzegovina in the context of its (initial) positions regarding the size of the Croatian unit in a ...complexly organised Bosnia and Herzegovina as well as its subsequent influence in that area. Based on insight, the conclusion has been reached that due to pretensions against a number of Serbian and Bosnian ethnic spaces in Bosnia and Herzegovina, the mentioned positions could justifiably have been understood in a negative way, especially on the Serbian and Bosnian side. However, the Croatian policy for establishing an autonomous Croatian territorial unit in Bosnia and Herzegovina was mostly reduced to Croatian ethnic spaces and their protection, with a willingness, expressed at negotiations held under the auspices of the international community, to accept that the Croatian unit include even less territory than covered by Croatian ethnic spaces in Bosnia and Herzegovina.
U Hrvatskoj je već na popisu stanovništva 1948. začet statistički
fenomen "nacionalnog" rascjepa, tj. različitog izjašnjavanja nacionalne pripadnosti muslimanskoga stanovništva istoga etničkog ...podrijetla (Hrvati muslimani/neopredijeljeni muslimani). Ovaj će stariji statistički fenomen zbog prestanka popisivanja vjerske pripadnosti u jugoslavenskom razdoblju ostati prikriven, a ponovno će, i s novim obilježjima, izbiti na površinu u promijenjenim državno-pravnim okolnostima u hrvatskim popisima stanovništva 2001. i 2011. (Bošnjaci/Muslimani/Hrvati muslimani). U članku se objašnjava popisna i političko-nacionalna pozadina toga fenomena te se na temelju objavljenih i neobjavljenih statističkih izvora analiziraju demografska obilježja svake od triju skupina stanovništva u pravilu istoga etničkog podrijetla, ali različito iskazane nacionalne pripadnosti. Usporedna analiza promjena u nacionalnom izjašnjavanju i demografskim obilježjima između popisa 2001. i 2011. pokazuju postupno prerastanje "trojnoga (Bošnjaci/Muslimani/Hrvati muslimani) u dvojno nacionalno izjašnjavanje (Bošnjaci/Hrvati muslimani), čija će perspektiva i demografske značajke ovisiti, osim o popisnoj metodologiji, i o kretanju integracijsko-asimilacijskih procesa te o budućem demografskom, migracijskom i državno-političkom razvitku u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, koji se tek donekle nazire.
Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo „Gajret” osnovano je 1903. u Sarajevu. Prvotni cilj Društva bilo je pružanje pomoći đacima muslimanima. Poslije su se aktivnosti Društva proširile te su se ...osnivale knjižnice i čitaonice, organizirali tečajevi opismenjavanja, popularna predavanja, osnivali đački domovi i menze. Sve te aktivnosti imale su za cilj unapređivanje kulturnoga i prosvjetnoga položaja muslimanskoga stanovništva. Još jedna važna aktivnost Društva bila je i pokretanje glasila, odnosno časopisa istoga imena, „Gajret”. Preko toga glasila Društvo je upućivalo i poučavalo čitatelje o svemu onome što im je bilo potrebno za opstanak i napredak, a odvraćalo ih od svega što bi im bilo na štetu. Tako je Društvo u listu među ostalim donosilo i različite savjete kako odgajati djecu, kako se brinuti za obitelj, koje lijekove koristiti u slučaju različitih bolesti i dr. Ovaj će rad posebnu pozornost usmjeriti na odgojno-obrazovne sadržaje toga časopisa koji je izlazio od 1907. pa sve do početka Drugoga svjetskog rata.
Katoličku Crkvu u BiH potresali su brojni crkveni, politički i ljudski sukobi od 1908. do 1914. koji su se održavali u već kroničnu sukobu između nadbiskupa Stadlera i bosanskih franjevaca oko ...raspodjele i odstupanja župa, u osnivanju i podupiranju političkih društava: Hrvatske narodne zajednice (HNZ) te od 1910. i Hrvatske katoličke udruge (HKU). Kao dodatne i logične posljedice pojavit će se i sukobi franjevaca s dijecezanskim klerom i isusovcima. Hrvatska svjetovna inteligencija, koja se pojavljuje početkom 20. stoljeća u BiH i traži svoje prikladno mjesto u bh. društvu između dva već postojeća i suprotstavljena klerikalna pola i interesne sfere, nadbiskupa Stadlera i bh. franjevaca, odlučit će se većinom za franjevačku stranu. Cijeli sukob dobit će oblike kako unutarhrvatskoga tako i unutarkatoličkoga sukoba, koji će u studenom 1910. potaknuti Svetu Stolicu, nakon brojnih prispjelih pritužbi u Rim, na poduzimanje crkveno-pravnih mjera, blaže forme apostolske vizitacije, sa svrhom da utvrdi činjenično stanje, izmiri zavađene strane, zabrani međusobno napadanje i vrijeđanje preko javnoga tiska i anonimnih brošura te uspostavi nužno potrebnu ljudsku, vjersku i političku suradnju. Ovi vjerski, politički i svjetonazorski sukobi u BiH među katolicima Hrvatima, premda nose u sebi, bez sumnje, autohtone bh. obrise, nastale poslije uvođenjem redovite biskupske hijerarhije, istovremeno su manja ili veća varijanta brojnijih i dubljih rascjepa koji su bili prisutni u društvu i u Crkvi ostalih hrvatskih zemalja: Banske Hrvatske, Dalmacije i Istre te susjednih srednjoeuropskih zemalja.
Na kraju prvoga dijela ovog opširnijeg istraživanja, autor prilaže 19 dokumenata na talijanskom, latinskom i njemačkom jeziku, koji su prethodili pohodu i koji rasvjetljuju još dublje uzroke, početak i značenje apostolskoga pohoda Katoličkoj Crkvi u BiH. Za vrijeme apostolskoga pohoda nastat će brojni i važni drugi dokumenti na hrvatskom, latinskom, talijanskom, njemačkom i francuskom jeziku, koji će biti uzeti u obzir i po mogućnosti biti objavljeni u drugom dijelu ovog istraživanja. Izvori koji osvjetljuju ovaj važan događaj u Katoličkoj Crkvi u BiH u razdoblju od 1908. do 1914. veoma su brojni i pohranjeni su u tri različita fonda Vatikanskog Apostolskog arhiva. Osim Vatikanskog arhiva važan arhivski materijal čuvaju arhivski fondovi Zajedničkoga ministarstva financija u Beču i Zemaljske vlade u Sarajevu, danas pohranjeni u Arhivu BiH u Sarajevu, fondovi Ministarstva vanjskih poslova u Političkom arhivu Dvorskog i Državnog arhiva u Beču. Arhivski fondovi vjerskih institucija: Vrhbosanske nadbiskupije, Banjolučke i Mostarske biskupije, Franjevačkih provincija u Sarajevu i Mostaru, Družbe Isusove i Družbe sestara Služavki maloga Isusa u Zagrebu, premda bogati po sadržaju nisu, na žalost, još dovoljno prilagođeni standardnim potrebama istraživača.
Vicevi o gluposti druga su najčešća, najproširenija i najdugovječnija vrsta viceva, odmah poslije seksualnih. Njima se skupina kazivača omeđuje i legitimira kao ona koja nije glupa, glupost se ili ...koja druga nepoželjna osobina prišiva drugoj skupini. Mete viceva o gluposti univerzalno pokazuju jasno utvrdive zemljopisne, društvene, kulturne, vjerske i jezične odlike. One su kazivaču najbliži tuđinac ili najudaljeniji našinac. H. Bergson i S. Freud naslutili su to prije 100 godina, a razradio je u svojim brojnim radovima Ch. Davies. U radu se pokazuje da Bosanci, odnosno upravo Bošnjaci, muslimani, ispunjavaju sve te odlike i jednostavno su idealan kandidat za hrvatske viceve o gluposti. Kao i svi vicevi o gluposti tako i hrvatski više govore o kazivaču negoli o meti.
Na temelju kadijskih sidžila i franjevačkih ljetopisa nastoji se prikazati život kršćana i muslimana u jednom turbulentnom razdoblju obilježenom političkim krizama, nemirima i općom nesigurnosti. ...Napadi, ubojstva i razna druga nasilja bila su dio životne svakodnevice, a kršćanima je položaj dodatno otežavao pritisak vladajućih slojeva, koji su često zlorabili svoj položaj i djelovali izvan okvira svojih ovlasti. Pokušaji vlasti da zaštite raju od nasilja samo su privremeno zaustavljali nasilnike, kojih nije bilo pošteđeno ni muslimansko stanovništvo. Unatoč nepovoljnim političkim okolnostima, društvenim i vjerskim razlikama, muslimani i kršćani pomagali su jedni drugima, zajedno se družili i surađivali.
Autor raspravlja o odnosu Pavelića i ustaške organizacije prema bosansko-hercegovačkim muslimanima, koje smatraju Hrvatima. Nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske ustaški režim posvećuje im veliku ...pozornost. No, kad su četnička pobuna i partizanski pokret Bosnu i Hercegovinu pretvorili u područje krvavog razračunavanja, muslimansko je stanovništvo sve nezadovoljnije, uočavaj ući da ih ustaške vlasti dovoljno ne zaštićuju. Muslimanski uglednici u svojim rezolucijama traže učinkovitiju zaštitu, a posebnim memorandumom obraćaju se i Hitleru.
PDF
