Extended description:
Information:
Exhibition of the history of education at the School Museum; education several decades ago- lessons of our grandfathers and grandmothers.
Original language summary:
...Razstava v Šolskem muzeju o šolstvu pred več desetletji – učne ure naših dedkov in babic.
Extended description:
Kobariško: študenti postavljajo muzej na prostem, vas Robidišče, delo mladih, ulice, hiše, izjave Lan FALEŽ, študent oblikovanja materialov, Zlatko JESENIK, Višja šola za ...lesarstvo in oblikovanje Maribor, Damjan ŠVARA, Višja šola za oblikovanje materialov in fotografijo Sežana, Anka BATIČ, študentka oblikovanja, Agustin GARCIA BENITO, Španija.
Extended description:
Kobariško: študenti postavljajo muzej na prostem, vas Robidišče, delo mladih, ulice, hiše, izjave Lan FALEŽ, študent oblikovanja materialov, Zlatko JESENIK, Višja šola za lesarstvo in oblikovanje Maribor, Damjan ŠVARA, Višja šola za oblikovanje materialov in fotografijo Sežana, Anka BATIČ, študentka oblikovanja, Agustin GARCIA BENITO, Španija.
Robidišče - students created an open-air museum.
Original language summary:
Robidišče - študenti so postavili muzej na prostem.
U radu se analizira uloga arhivske službe i arhivskoga zakonodavstva u funkcijizaštite arhivskoga i registraturnoga gradiva nastaloga radom ili u posjedu muzejskih ustanova kao njegovih stvaratelja i ...imatelja. U prvom se poglavlju prikazuju zakonodavni okvir i osnovna obilježja nadzorne politike državnih arhiva u odnosu namuzejske ustanove. Daje se pregled kategoriziranih muzejskih ustanova prema području ovlasti svih državnih arhiva u Hrvatskoj te se analizira njihova struktura s obziromna vrstu, djelokrug i osnivača. U drugom poglavlju nastoji se definirati dokumentacijske cjeline koje nastaju radom muzejskih ustanova te se daje prijedlog njihove hijerarhijske organizacije prema poslovnim funkcijama. U istom poglavlju analiziraju se i cjeline arhivskoga gradiva u posjedu muzejskih ustanova koje su strane provenijencije, tj. nastale djelovanjem drugih stvaratelja. U tom se kontekstu ukazuje na potrebu utvrđivanja i normiranja kriterija za razgraničenje arhivskoga gradiva između arhiva, knjižnica i muzeja kao baštinskih ustanova. U trećem poglavlju daje se pregled arhivskih fondova i zbirki muzejskih ustanova do sad preuzetih u državne arhive. U četvrtom poglavlju prikazuju i analiziraju se obveze muzejskih ustanova u svezi sa zaštitom arhivskoga i registraturnoga gradiva u njihovu posjedu, utvrđene arhivskim propisima te propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Premda se Banja Luka nalazi na seizmički aktivnom području, do potresa koji su je pogodili 26. i 27. listopada 1969. nikakve mjere dugoročne zaštite nisu se dosljedno provodile ni nakon potresa u ...Skoplju. Materijalna šteta bila je ogromna, a Muzej Bosanske krajine gotovo je uništen – od pet zgrada tri su potpuno srušene, a dvije teško oštećene. Odmah se pristupilo evakuaciji muzejske građe i dokumentacije, no dio arheološke građe kao i fotodokumentacija bili su uništeni, a Prirodoslovni odjel pretrpio je veliku štetu. Građa se selila, bila pohranjena na raznim adresama, a Muzej je za javnost ponovno otvoren trinaest godina nakon potresa, u zgradi sagrađenoj 1982. godine.
Ovaj opći pregled prikazuje dio napretka postignutog u ublažavanju seizmičke štete u muzejskim zbirkama. Sada je dostupan niz učinkovitih metoda koje, iako u početnoj fazi razvoja, predstavljaju ...obećavajući početak u dostizanju cilja zaštite svjetske baštine. Takav cilj ne samo da je u skladu s odgovornostima onih koji se brinu o zbirkama već je i na samom vrhu onoga što se naziva preventivnom zaštitom.
Katastrofalni potres koji je 15. travnja 1979. godine pogodio Crnu Goru prouzročio je velika razaranja u gradovima i naseljima na jadranskoj obali i u neposrednom zaleđu. Najveća oštećenja pretrpjeli ...su stari gradovi na obali u kojima se nalazio najveći broj zaštićenih nepokretnih spomenika kulture. Muzeji u Crnoj Gori, osnovani uglavnom početkom 20. stoljeća i nakon Drugoga svjetskog rata, smješteni su u adaptiranim zgradama sagrađenim u ranijim razdobljima koje nisu imale odgovarajuću konstruktivnu zaštitu. Sve muzejske zgrade pretrpjele su znatna oštećenja, kao i muzejski predmeti koji su bili izloženi ili pohranjeni. Nakon prvih popisa i izvještaja utvrđeno je da su oštećena ili uništena 1642 nepokretna kulturna dobra i više od 33 tisuće pokretnih kulturnih dobara. Nakon inventariziranja, privremenog smještaja i privremene zaštite nepokretnih i pokretnih spomenika kulture pristupilo se sanaciji i obnovi oštećenih objekata te konzervaciji i restauraciji pokretne kulturne baštine. U tijeku obnove oštećenih objekata primjenjuju se suvremeni standardi aseizmičke gradnje.
