Provedeno je istraživanje u cilju vrjednovanja pojmova kojima razni pojedinci i zajednice označuju ukupnost predmeta interesa konzervatorsko-restauratorske i muzejske struke. Članak je prilog ...aktualnoj raspravi unutar strukovne zajednice u nas. U toj raspravi koriste se podatci za koje ovo istraživanje nalazi da nisu uvijek točni ili znanstveno argumentirani. Istražena je geneza nastanka pojma „kulturno dobro“ i kontekstualizirana u raspravu o pojmovima „spomenik kulture“, „kulturno dobro“ i „kulturna baština“. Upozorava se na koliziju značenja pojma „kulturna baština“ u nas sa značenjem koje je definirao UNESCO 1982. godine, čime se otkriva da dio nesporazuma u odnosu na dokumente UNESCO-a u nas potječe od te kolizije. Na temelju komparativnog istraživanja predlažu se moguće opcije za nadvladavanje uočenih problema. Ovo istraživanje je aktualno i u kontekstu rasprave o „problematičnoj“ europskoj normi Očuvanje kulturnog dobra – Osnovno nazivlje i definicije EN 15898:2011 u smislu rasprave u cilju izrade poboljšane verzije norme.
Sedamdesete godine dvadesetog stoljeća kreirale su nov odnos muzeja i društva, ponajprije kroz formu eko-muzeja. U međuvremenu se društvo, kontekst u kojem muzeji djeluju, značajno promijenilo. ...Eko-muzeji i pokret nove muzeologije su, iako izvorno odgovarajući na potrebe ondašnjeg trenutka, svojim konceptom teritorija, baštine, identiteta i razvoja, te (lokalne) zajednice kao osnovnog nositelja procesa, anticipirali mnoga suvremena teorijska i praktična promišljanja. U međuvremenu
su tradicionalni (klasični) muzeji preuzeli dio iskustva ekomuzeja
dok su i sami eko-muzeji evoluirali i stvorili nove oblike pojavnosti.
Namjera je rada kritički sagledati razvoj i inovacije eko-muzeja
i nove muzeologije, te pokazati primjenljivost i upotrebljivost ovog koncepata u današnjim, promijenjenim društvenim okolnostima.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Obrazlažući poveznicu između muzeja i zdravlja stanovništva, autor se oslanja na dva argumenta: prvo, da je pojava javnih muzeja u 19. stoljeću bila dijelom pokreta širokih razmjera usmjerenoga na ...poboljšanje javnoga zdravlja i blagostanja te drugo, da postoje značajni dokazi, prema statistikama o javnom zdravlju, prema kojima posjet muzeju doista ima stvaran učinak na zdravlje ljudi.
Muzejski predmet temeljna je sastavnica muzejskoga zbirnog fonda, bez obzira unutar koje se zbirke nalazi, čuva i istražuje. Njegova je temeljna odrednica da je izdvojen iz primarnoga ili arheološkog ...konteksta i prenesen u muzeološki kontekst, unutar kojega nema više temeljne ni sekundarne uporabne funkcije, odnosno više ne služi svrsi za koju je načinjen, već preuzima informacijsku i komunikacijsku funkciju svojstvenu muzeološkom kontekstu.
Muzeologija predstavlja i predmet teorije i opsežnu metodologiju za
praktičnu primjenu. Ukazuje se na to da je muzej kao suvremena
ustanova poseban i uvelike se razlikuje od drugih ustanova - arhiva,
...biblioteka i baza podataka - koje se također bave baštinom. Nakon
kratkog opisa obilježja muzeologije i njezina mjesta unutar sustava
znanosti iznosi se strukturirani okvir koji pomaže p r i analizi i
razumijevanju njezine složene i uvelike međuovisne prirode.
Naglašava se potreba istraživanja i obrazovanja u muzeologiji na
akademskoj razini, i naposljetku, iznosi se nekoliko primjera njezine
primjene u svakodnevnoj praksi.
