Na području današnje Slovenije tradicija organizirane zaštite kulturne
baštine traje već stoljeće i pol. Prvi su zakoni, kao i u drugim republikama tadašnje zajedničke države, doneseni krajem Drugoga ...svjetskog rata pa otada započinje izraziti razvoj djelatnosti. Prvi republički zakon dobili smo 1948. godine, nakon toga uslijedili su zakoni iz 1961., 1981., 1999. te posljednji iz 2008. godine. Zakon iz 1981. po prvi je puta ujedinio djelatnosti prirodne baštine, arhiva i knjižnica; u devedesetim godinama 20. stoljeća te su veze uglavnom oslabile. Zakonodavstvo je također bilo podloga za povezivanje zaštite spomeničke baštine i muzejske djelatnosti koje se realiziralo u različitim oblicima partnerske suradnje, kako na razini istraživanja tako i na cjelokupnom predstavljanju spomenika kulture. Poznat je velik broj kvalitetnih obnova arhitektonske baštine s ambijentalnim muzejskim postavom kao i niz uspješnih konzervatorskih akcija koje su buduću namjenu obnovljenog objekta povezale s muzejskim, galerijskim te, posredno, pedagoškim radom. Uz uspješne intervencije kojima je cilj zaštita kulturne baštine, institucionalni čuvari kulturne baštine susreću se i s trendom stihijskog
osuvremenjivanja povijesno važnih građevina, što u pravilu vodi
smanjivanju svijesti o potrebi za zaštitom kulturne baštine i promjeni
pozitivnog odnosa prema njoj.
Članak donosi povijesni pregled Galerije Ivana Meštrovića, od gradnje tadašnje Meštrovićeve vile, sadašnje Galerije, pa do recentnih muzeoloških događanja.
