Prijevremeni porođaj jedan je od vodećih svjetskih zdravstvenih problema i prioriteta. Iako postoje standardizirani globalni indikatori za optimizaciju sakupljanja i izvještavanja podataka, oni su ...još uvijek neprimjereni za međunarodnu usporedbu. Ovim kratkim preglednim člankom prikazane su aktualne spoznaje i kontroverze vezane uz definiciju, epidemiologiju te uzroke prijevremenog porođaja, utemeljene na najnovijim rezultatima opažajnih i pokusnih istraživanja te sustavnih pregleda i metaanaliza.
Preterm birth is a major public health issue and one of the most important clinical problems. Although standard global indicators for monitoring and reporting of the data exist, at the moment they are inadequate for international comparisons. This mini-review gives an overview of the current knowledge and controversies regarding the definition, epidemiology and causes of preterm birth, based on the most recent findings of observational and experimental studies, systematic reviews and meta-analyses.
Koža je multifunkcionalan organ. Ima zaštitnu, regulacijsku i senzornu funkciju. Koža vrlo nedonošenog novorođenčeta nepotpuno je razvijena i smanjene funkcionalnosti, stoga je treba shvatiti kao ...nezreli organ koji zahtijeva posebnu njegu i liječenje. Primjerena prevencija i kompenzacija gubitaka vode i topline obvezna je kao i očuvanje integriteta kože a time i cijelog organizma.
U suvremenom konceptu neonatologije sve je više pitanja na koja se, bez suradnje s drugim prirodnim i društvenim znanostima, teško mogu dati odgovori na stručno-medicinskoj, etičkoj, socijalnoj, ...kulturološkoj i filozofskoj razini. Granica održivosti života definirana je kao najraniji stadij fetalne zrelosti (između 22. i 26. tjedna trudnoće) kada postoji razumna, možda ne velika, vjerojatnost izvanmaterničnog preživljavanja. Ta su djeca izložena značajnom riziku smrti ili preživljavanja s kroničnim medicinskim stanjima, uključujući trajni invaliditet, što često zahtijeva složenu i izazovnu medicinsku skrb, pa se donošenje odluka mora temeljiti na kliničkim i etičkim razmatranjima. Granice održivosti ovise o nizu uvjeta, a posebice o dostupnosti i kvaliteti liječenja u jedinicama neonatalne intenzivne skrbi. Smanjenjem gestacijske dobi povećava se stopa smrtnosti i pobola djece, kao i njihovo preživljavanje do otpusta kući. Razvojem tehnologije spušta se granica preživljavanja, a time raste obveza liječnika da svakom djetetu pruži jednaku i pravednu skrb, imajući u vidu da granicu održivosti nije moguće definirati, prije svega zbog velike varijabilnosti u obilježjima fetalnog razvoja. Buduće studije za predviđanje modela održivosti života trebaju uzeti u obzir kvalitetnije savjetovanje obitelji na temelju niza individualnih razlika, a ne samo gestacijske dobi. Na medicinskom timu skore budućnosti ostaje težnja da se „mentalitet spašavanja“ pretvori u kreativni proces, omogućen tehnološkim napretkom, osobito mogućnostima utero-placentarne fiziologije. Stoga se postavlja pitanje hoće li se i u budućnosti nastaviti trend smanjivanja granice preživljavanja, te hoće li ona i u kojoj mjeri, osim medicinske opravdanosti imati i pozitivnu etičku opravdanost.
PDF
