U ovom radu predstavljena je keramička figurica iz srednjeg neolitika pronađena u špilji Pupićina peć u sjeveroistočnoj Istri. Figurica je najvjerojatnije antropomorfna, a sačuvane su samo noge i ...donji dio trupa. Ovo je jedina do sada objavljena neolitička figurica iz Istre i jedna od malobrojnih s hrvatske obale i zaleđa koje su ovdje također detaljnije opisane. Najbliže tipološke paralele za figuricu iz Pupićine peći mogu se pronaći u Bugarskoj, u obliku kamenih figurica/privjesaka M-formi, te u obliku figurica žena/žaba iz Grčke, Makedonije i Turske. Na kraju se diskutira o funkciju i značenju figurica općenito, te su navedene neke spekulacije o značenju figurice iz Pupićine peći.
U radu su predstavljene tipološke i stilske karakteristike keramičkih nalaza ranog neolitika iz Konjevrata. Riječ je o keramičkim nalazima otkrivenim na nalazištu ranog neolitika smještenom ...neposredno uz crkvu sv. Ivana, na mjestu današnjeg groblja u Konjevratima. Istraživanja pod vodstvom M. Menđušića provedena su 1988. – 1990. i 1998. godine. Keramički materijal pohranjen je u Muzeju grada Šibenika, a pripada tipičnom repertoaru kulture impresso keramike. Na temelju stilsko-tipološke analize i radiokarbonskih datuma moguće ga je pripisati samom početku ranog neolitika istočnog Jadrana.
U radu su obrađeni i prezentirani arheološki ostatci prikupljeni prilikom novih istraživanja neolitičkog nalazišta u Pokrovniku. Prikupljena arheološka građa važna je u kontekstu daljnjeg proučavanja ...karaktera i dinamike razvoja neolitičkih zajednica istočnog Jadrana, posebno prijelaza iz ranog u srednji neolitik. Uz stilsko-tipološke srodnosti dviju zastupljenih kultura, u radu je poseban naglasak stavljen na pojedinačne keramičke i ukrasne predmete koji upotpunjuju kulturnu sliku neolitika istočnog Jadrana.
Članak donosi pregled glavnih nalazišta i spoznaja u proučavanju prapovijesnih razdoblja na području Hrvatskoga zagorja. Najstarije kamene izrađevine, datirane u stariji paleolitik, iz Punikvi su ...kraj Ivanca, a na Hušnjakovu brijegu u Krapini i u špilji Vindiji otkriveni su ostatci vrste Homo neanderthalensis iz srednjega paleolitika. Iako postoje mnogobrojni slučajni nalazi kamenoga oruđa i oružja iz razdoblja neolitika, jedino istraživanja na području Budinščine upućuju na moguće postojanje neolitičkoga sojeničkoga naselja. Za poznavanje naseljenosti u eneolitiku važna su naselja lasinjske kulture na području Cerja Tužnoga i Cerja Novoga te nalazi keramike tipa Višnjica retz-gajarske kulture. Kraj ranoga i srednje brončano doba obilježeni su nalazištima skupine s litzenskom keramikom (Vindija, Velika pećina i dr.). Kasno brončano doba obilježila je kultura polja sa žarama kojoj pripadaju bogate ostave s oružjem, oruđem i nakitom. Iz istoga su razdoblja i mnoge visinske utvrde poput Židovskoga grada, Kuklja, Želimora, Staroga grada u Krapini i dr. Željeznom dobu pripadaju ostatci arhitekture te različitih keramičkih i metalnih predmeta otkriveni u Svetom Križu i svetištu Majke Božje Gorske u Loboru.
U radu se donose rezultati sustavnog arheološkog istraživanja eponimnog lokaliteta Sopot u svjetlu istraživanja koja je 1957. proveo S. Dimitrijević. Osim arheoloških, u radu se donose rezultati ...geofizičkih, arheobotaničkih, arheozooloških i radiokarbonskih analiza.
Špilja Mala (Nova) pećina smještena je u planinskome području dalmatinskoga zaleđu koje predstavlja dodirnu zonu između istočne jadranske obale i unutrašnjosti. U arheološkim iskopavanjima u Maloj ...pećini istražen je rano- i kasnoneolitički špiljski lokalitet koji bi mogao biti ključan za bolje razumijevanje odnosa između obalnih zajednica te onih smještenih u zapadnobalkanskoj unutrašnjosti. U članku će biti predstavljeni nalazi i kontekstualni podaci prikupljeni u istraživanju iz 2016. godine, kao i rezultati njihove obrade provedene 2017. godine, koji uključuju keramičke i litičke nalaze te zooarheološke i arheobotaničke analize. Preliminarni dokazi ukazuju da špilja nije korištena kao nastamba duži vremenski period, već kao privremeno sklonište od strane zajednica koje su se kretale kroz okolne planine ili onih koje su posjećivale špilju u sklopu kratkotrajnih aktivnosti. Iskopavanja su također ukazala na moguću razliku u korištenju špilje u ranome neolitiku s tragovima naseobinskih, ali i potencijalnih ritualnih aktivnosti, u odnosu na kasni neolitik s isključivo pastoralnom funkcijom. Mala pećina je stoga iznimno važna za bolje razumijevanje odnosa između obale i zaleđa u razdoblju neolitika.
Lokalitet Ilok ‒ Krstbajer/Ađanski kraj nalazi se u istočnom dijelu grada Iloka, oko 200 m udaljen od granice sa Srbijom. Prvi arheološki nalazi s lokaliteta zabilježeni su 1969. godine, a pronađeni ...su prigodom iskopa pijeska kod gradnje obiteljskih kuća. Za potrebe gradnje zaobilaznice oko Iloka 2011. godine na ovom položaju se ponovo vadi pijesak te se izravnava dio padine i stvara okomiti profil visine oko 7 m. Time se uništava i dio lokaliteta. Kako su iz gornjeg dijela profila virile ljudske kosti a ispod njih su se ocrtavali i prapovijesni objekti, Muzej grada Iloka je u suradnji s Institutom za arheologiju proveo zaštitna istraživanja lokaliteta. U tri sezone istraživanja (2015.–2017.) istražen je najugroženiji dio uz rub profila. Otvorene su četiri sonde, a ukupna istražena površina iznosi 85 m2. Pored 188 grobova koji se uglavnom mogu datirati u srednji vijek istražen je i dio sopotskog objekta.
Tijekom srpnja 2017. godine Institut za arheologiju iz Zagreba proveo je nastavak sustavnih arheoloških istraživanja na zemljištu Galovo u sjeveroistočnom dijelu Slavonskog Broda. Tom je prilikom ...istražena površina od 55 m2 na jugozapadnom rubnom dijelu dosadašnjeg iskopa koja se uglavnom poklapa s površinom snimljenom geofizičkim metodama 2016. godine. Djelomično su istražena dva veća jamska objekta i definiran veći broj ostataka drvenih stupova različitih dimenzija. Ustanovljeno je da su ova dva veća objekta znatno pliće ukopana od ostalih istraženih jamskih objekata na ovom nalazištu, a prema pokretnoj građi da je riječ o najmlađoj fazi naselja. Arheološka istraživanja su također potvrdila rezultate geofizičkih istraživanja provedenih 2016. godine.
Ovdje objavljen cjelovito i djelomično obrađen Spondylus gaederopus iz neolitičkog naselja Barice – Benkovac upotpunjuje
njegovu pojavu u neolitiku istočnog Jadrana koja je pak dio europskog ...spondylus-fenomena.
Navode se pojedini ključni problemi u vezi s neobrađenim i obrađenim spondylusom u istočnojadranskim zajednicama,
kao što su: a) početak njegove obrade u ranom neolitiku, koja je vjerojatna, ali arheološki još nedokazana u
impresso-zajednicama, gdje je školjka temelj keramičkog stila i kulturnog (arheološkog) identiteta; b) početak, dinamika i
putovi izvoza u unutrašnjost; c) njegova religijska i društvena uloga (simbolika). Mijenja li se ona udaljavanjem od njegovog
prirodnog ambijenta? Je li kontinentalni obrađeni spondylus doista bio kulturno slojevitiji i funkcionalniji nego na Sredozemlju?
Iako je u svom širenju spondylus primarno funkcionirao u pojedinačnoj kulturi, pa stoga ne postoji univerzalni model
koji bi “bez ostatka” objasnio europski spondylus- fenomen, postoji ipak stanovito “univerzalno” u sveukupnosti europskog
spondylus-fenomena. Ono pripada sferi simbolike, a ona je u vezi s Lijepim (nakit/kozmos), Svetim (božanskim) koje osigurava
Plodnost, ali uvijek u konkretnom društvenom kontekstu.
PDF
