Straipsnyje aptariama viena iš eufemijos rūšių – politinė eufemizacija. Tirti pasirinktos 2013–2014 metų internetinėje žiniasklaidoje skelbtų straipsnių antraštės. Jos analizuojamos keliais pjūviais: ...pagal temas, pagal eufemizavimo būdą ir tikslą. Atliktas tyrimas pratęsia negausius eufemijos tyrinėjimus Lietuvoje, jis turėtų būti naudingas ir kalbotyros specialistams, ir stilistams ir komunikacijos specialistams, nes pasitelkiant politinius eufemizmus, maskuojant neigiamus kurių nors įvykių ar reiškinių aspektus formuojama viešoji nuomonė.
The article is devoted to the analysis of realizations of euphemization in political discourse. Its focus is on news article headlines. The language data under study have been collected from the ...Internet news websites published in 2013–2014. The aim of the paper is twofold: to give an overview of recent cases of euphemization in news headlines, and to define functions, purpose and means of euphemization. The most frequently euphemized topics this year have been found to be war, military actions in different countries, politics and economics. The analysis of the news article headlines has showed that one of the main purposes of euphemization of social problems and political issues is to veil and cover up the real names of such phenomena as military actions, massacre, preparation for war, rising prices, unsuitable behavior of various officials, conflicts between leading politicians, bad economic conditions. The sub-topics of euphemization are concerned with the criticism of the behaviour of government leaders, leading politicians who are claimed to have violated ethics, who are arrogant, corrupt and dishonest. The semantics of euphemisms is best reflected describing them according to the means of euphemization, which are generalization, conceptual metaphorization, choice of international terms, periphrasis, pronominalization and litotes. Political euphemisms are part and parcel of the world of diplomacy, international and internal policy; politically correct language is crucial in today’s mass media communication. It seeks to avoid conflict and antagonism, reduce panic and anxiety, and to disguise unpleasant news.
Cilj istraživanja bio je usporediti podatke o raširenosti
vršnjačkoga nasilničkog ponašanja kada se rabe različiti
pristupi (definicijski i ponašajni) i različite metode
prikupljanja podataka ...(samoprocjena, procjena vršnjaka,
nominacija vršnjaka, samonominacija). U radu su
uspoređivani podaci prikupljeni na dva nezavisna uzorka
osnovnoškolske djece iz dva slavonska grada. Raširenost
vršnjačkoga nasilja u oba je uzorka mjerena ponašajnim
pristupom primjenom metode samoprocjene. Učenici iz
prvog uzorka procijenili su još vlastita i nasilnička ponašanja
vršnjaka iz razreda koristeći definicijski pristup. Učenici iz
drugog uzorka još su na temelju zadane definicije
nasilničkoga ponašanja metodom nominacije i
samonominacije identificirali nasilna ponašanja kod sebe i/ili
suučenika. Rezultati indiciraju veće stope prevalencije
nasilničkoga ponašanja kada se ona utvrđuje definicijskim
nego ponašajnim pristupom, i to neovisno o metodi
procjene. Samoprocjene na temelju ponašajnoga pristupa i
nominacije vršnjaka na temelju definicijskoga pristupa
pokazale su podjednaku prevalenciju nasilničkoga
ponašanja, dok je nešto veća prevalencija dobivena kod
samonominacija uz pomoć definicijskoga pristupa.
Zaključeno je kako je u ispitivanju raširenosti vršnjačkoga
nasilja nužno rabiti multimetodski pristup.
Ivana Brlić-Mažuranić (1874 − 1938) bila je nominirana za Nobelovu nagradu za književnost četiri puta. Njezin opus uključuje dva sasvim iznimna i hvaljena djela dječje književnosti trajne ...vrijednosti, Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.) i Priče iz davnine (1916.). Spisateljicu je za Nobelovu nagradu 1931. i 1935. godine nominirao Gavro Manojlović, a 1937. i 1938. zajednički Gavro Manojlović i Albert Bazala, obojica profesori Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i, svaki u svoje vrijeme, predsjednici Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Njihovi su prijedlozi kojima se Ivana Brlić-Mažuranić kandidira za Nobelovu nagradu za književnost na njemačkome jeziku. Nominacijski dokumenti, uz formalne i općenite podatke o njezinu životu i pisanju, sadrže i studiju Gavre Manojlovića, napisanu već za prvu nominaciju 1931. Faksimile originalnih tekstova četiriju prijedloga i prvu inačicu Manojlovićeve studije, u obliku u kojemu su ti dokumenti zaprimljeni u Švedskoj akademiji, donosimo u ovome broju časopisa Libri & Liberi, popraćene hrvatskim prijevodom.
PDF
