The International Ocean Institute – Canada has compiled more than 80 insightful essays on the future of ocean governance and capacity development, based largely on themes of its Training Program at ...Dalhousie University in Canada, to honor the work of Elisabeth Mann Borgese (1918-2002).
Prispevek obravnava problematiko določanja kratkoročnih sprememb na flišnih klifih na slovenski obali s pomočjo dveh nizov podatkov letalskega lidarskega snemanja (z vmesnim razmikom treh let). ...Metoda se še razvija in se običajno uporablja v kombinaciji s terestričnim lidarjem. Na klifu med Fieso in Pacugom smo izvedli eksperimentalni poskus določanja kratkoročnih sprememb: največji delež razlik se je zgodil na steni klifa in abrazijski polici ter na osrednjem delu klifa, iz česar sklepamo, da je to najaktivnejši del klifa. Raziskava je pokazala, da je uporaba letalskih lidarskih posnetkov kljub določenim pomanjkljivostim lahko zelo uporaben pripomoček.
Plaže istočne obale Jadrana čine temelj turističke ponude Hrvatske, ali su pod iznimnim pritiskom turizma i klimatskih promjena. Za upravljanje obalom potrebni su podatci, a zasad izostaje i ...nacionalna strategija. Podatci o plažama prikupljeni su iz regionalnih programa svake županije, potom su prikupljeni podatci o postupku dohranjivanja obale putem ankete jedinica lokalne samouprave, a posebno su i analizirane snimke iz zraka za podatke o nasipavanju (tj. izgradnji) obale. Hrvatska ima 1904 pretežito male šljunčane plaže, provodi dohranu svake druge godine u malim količinama, a ujedno je i nasipala 27 % nove površine, sve pretežito za potrebe plaža, luka i turizma.
Lučka pristojba je pristojba za upotrebu obale, a prema odredbi čl. 48. st. 1. Zakona o morskim lukama pristojbu za upotrebu obale plaća brod koji koristi luku u svrhu ukrcavanja ili iskrcavanja ...putnika ili tereta. Pod “brodom” u smislu citiranog propisa smatra se brodar, kako je definiran u odredbi čl. 5. st. 1. toč. 32. Pomorskog zakonika.
Regulacijski plan povijesnog gradskog područja Mostar obuhvata najvažnije aspekte očuvanja i razvoja povijesnih gradskih zona. Odredbe Regulacijskog plana odnose se i na uporabu zemljišta i objekata, ...koja ima za cilj zaštititi i revitalizirati tradicionalni način uporabe kao i zaštititi prirodne karakteristike područja 8. S tim u svezi, unutar granica povijesnog gradskog područja Mostar postoji deset zona koje su podijeljene prema uporabi zemljišta i objekata a Zona 8 se odnosi na Neretvu kao zaštićenu obalnu zonu. Istraživanje je imalo za cilj definiranje uzroka i stanja raspadanja, oštećenja i stabilnosti stijena, zatim definiranje postojećeg stanja u pogledu geološke grade, te obilazak najkritičnijih dijelova, na kojima je neophodna sanacija.
Destruktivni procesi na obalama mora i spremnicima za vodu u Rusiji doveli su do značajnih gubitaka dragocjenih obalnih područja i do oštećenja brojnih gospodarskih objekata na tim područjima. U ...članku se razmatraju prostorni i vremenski obrasci razvoja određenih vrsta obala i vodenih površina u cjelini. Predlaže se algoritam (metodologija) za kvantitativnu procjenu rizika od abrazije kao glavnog alata za utvrđivanje potrebe kao i prioriteta preventivnih mjera. Kao dokaz poslužili su opći matematički modeli za izračun rizika od abrazije. Razmatraju se mogućnosti procjene rizika od abrazije s minimalnom količinom podataka za odabir lokacije novih spremnika. Navedeni su posebni primjeri procjene rizika od abrazije za mora i velike spremnike za vodu u Rusiji s prikazanim prioritetnim investicijskim ulaganjima iz saveznog proračuna. Pravodobna provedba mjera usmjerenih na smanjivanje gubitaka uzrokovanih uništenjem obala pridonijet će racionalnom i sigurnom korištenju obalnih područja.
Špilja Mala (Nova) pećina smještena je u planinskome području dalmatinskoga zaleđu koje predstavlja dodirnu zonu između istočne jadranske obale i unutrašnjosti. U arheološkim iskopavanjima u Maloj ...pećini istražen je rano- i kasnoneolitički špiljski lokalitet koji bi mogao biti ključan za bolje razumijevanje odnosa između obalnih zajednica te onih smještenih u zapadnobalkanskoj unutrašnjosti. U članku će biti predstavljeni nalazi i kontekstualni podaci prikupljeni u istraživanju iz 2016. godine, kao i rezultati njihove obrade provedene 2017. godine, koji uključuju keramičke i litičke nalaze te zooarheološke i arheobotaničke analize. Preliminarni dokazi ukazuju da špilja nije korištena kao nastamba duži vremenski period, već kao privremeno sklonište od strane zajednica koje su se kretale kroz okolne planine ili onih koje su posjećivale špilju u sklopu kratkotrajnih aktivnosti. Iskopavanja su također ukazala na moguću razliku u korištenju špilje u ranome neolitiku s tragovima naseobinskih, ali i potencijalnih ritualnih aktivnosti, u odnosu na kasni neolitik s isključivo pastoralnom funkcijom. Mala pećina je stoga iznimno važna za bolje razumijevanje odnosa između obale i zaleđa u razdoblju neolitika.
Harbor dues are dues payable for use of the coast. Under the legislation, the duesare payable by all ships using a harbor for the purpose of embarkation or loading anddisembarkation or unloading of ...passengers or cargo. In terms of law, the ship shall bedeemed to be the ship operator as defined under Article 5, paragraph 1, item 32 of theMaritime Code.
Lučka pristojba je pristojba za upotrebu obale, a prema odredbi čl. 48.st. 1. Zakona o morskim lukama pristojbu za upotrebu obale plaćabrod koji koristi luku u svrhu ukrcavanja ili iskrcavanja putnika ilitereta. Pod “brodom” u smislu citiranog propisa smatra se brodar, kakoje definiran u odredbi čl. 5. st. 1. toč. 32. Pomorskog zakonika.
Lučka pristojba je pristojba za upotrebu obale, a prema odredbi čl. 48.
st. 1. Zakona o morskim lukama pristojbu za upotrebu obale plaća
brod koji koristi luku u svrhu ukrcavanja ili iskrcavanja ...putnika ili
tereta. Pod “brodom” u smislu citiranog propisa smatra se brodar, kako
je definiran u odredbi čl. 5. st. 1. toč. 32. Pomorskog zakonika.
Geostrateški značaj Šibenika omogućio je razdoblje od nekoliko godina snažnijeg razvoja do početka gospodarske krize 1929. godine. U tom pogledu Šibenik je bio emporij za viškove roba i sirovina iz ...zaleđa države i dijela zemalja centralne Europe. Drvna građa, ugljen, boksit, aluminij, gips, cijanamid i drugi proizvodi kemijske industrije, kao i viškovi poljoprivrednih proizvoda (vino, ulje) bili su od velikog značaja za izvozne rezultate lučkog prometa. Nedostatak sveobuhvatne brige Kraljevine Jugoslavije za pomorsku tradiciju, značaj dalmatinskih luka i industriju općenito, prouzrokovao je da grad, unatoč velikim mogućnostima svoje infrastrukture, nije razvio složenije oblike lučko-prometnog gospodarstva. Strani kapital sudjelovao je većinom u iskorištavanju sirovinske baze ovog podneblja i nije utjecao na razvoj tehnologije koja bi omogućila znatnije unapređenje industrijske proizvodnje. Nepostojanje gospodarske strategije i političke nesuglasice različitih protagonista kao nositelja općeg razvoja bili su uzrokom samoodrživog razvoja i sporog trenda porasta općeg standarda i organizacije komunalnog sustava. Težački element grada i pokraj svih industrijsko-obrtničkih inovacija i napretka pretežno je pružao opći ton partikularnih interesa skromnog poljoprivrednog i prometno-trgovačkog razvoja. Od sredine 30-ih godina u tom pogledu Šibenik dijeli sudbinu čitave Dalmacije sve do početka Drugog svjetskog rata, 1941. godine. Pronađeni arhivski izvori, do sada nepoznati i neistraženi, omogućili su da se prvi put predstavi ova tematika za navedeno razdoblje u kojemu je Šibenik imao veoma značajnu ulogu. U razdoblju kada je Zadar bio izvan okvira matične države, Šibenik je preuzeo mnoge funkcije centra sjeverne Dalmacije i uz Split, koji je do 1941. godine doživio snažniji razvoj, bio je središte dobrog dijela prekomorskog izvoza i prometa kako prema Italiji i drugim sredozemnim zemljama, tako i prema V. Britaniji, Nizozemskoj, Njemačkoj i SAD-u.
PDF
