Rad analizira i interpretira terenske zapise prikupljene u Vinišću 2017. godine. Zapisi obuhvaćaju opise obreda, ophoda, običaja, aktivnosti iz svakodnevnoga života, igara i praznovjerja koja su ...vladala među narodom. U skladu s važnosti pojedinih blagdana za zajednicu, detaljniji su zapisi o Badnjaku, Božiću, Silvestrovu, Uskrsu, organizaciji svadbi i praznovjerjima. Zapisi svjedoče o promjenama koje su nastupile u načinu proslavljanja pojedinih blagdana. U njima je moguće zapaziti zaborav u kojem polagano nestaju nekoć općepoznate pjesme, pozdravi, blagoslovi, ophodi, obredi, plesovi i vjerovanja.
Tradicijski vokalni izričaj crkvene i svjetovne namjene fenomen je koji još uvijek živi na području današnjega grada Solina, kao i većega dijela njegova okružja. Mada je dotično pjevanje – spontano, ...no svakako dobro „uigrano“ – tijekom prošloga stoljeća (a po svemu sudeći i ranije), dok je Solin bio još prigradsko mjesto/selo, figuriralo kao znatno izraženije pučko glazbeno činjenje te pojava tješnje povezana s identitetom domicilnoga stanovništva, i recentno njegovo stanje još uvijek nam nudi dovoljno etnomuzikološki relevantnih sadržaja koji se mogu sagledavati u svjetlu glazbeno-kulturnoga i društveno-vjerskoga (kon)teksta. Njegovi glavni predstavnici i stoljetnom praksom potvrđeni nositelji, Pučki pivači Gospe od Otoka, i danas izvode stare solinske pučke napjeve, crkvene (glagoljaške provenijencije) i svjetovne, jednoglasne, dvoglasne i troglasne, što su ih spontano naslijedili od svojih predšasnika.
U radu se obrađuju dva tradicijska kolendarska napjeva iz Solina: aktualan troglasni muški napjev Lipa grana od orija te onaj jednoglasni, upadljivo jednostavniji, Tri su kralja idrila, desetljećima već izvan uporabe, a koji su po prilici do 1970-ih godina pjevale skupine djece prigodom božićnoga čestitanja, navlastito pak ministranti dok su u pratnji župnika išli u blagoslov kuća. Na ovim dvama primjerima (koji su dakle nekada bili, ili još uvijek jesu neizostavnim dijelom solinskoga „božićevanja“) na sasvim se plastičan način dade ocrtati lokalna tradicijska vokalna izričajnost „u malom“, ali i osebujno preklapanje glazbenih sfera sakralnoga i profanoga kroz prizmu njihove pučke (re)interpretacije. Posredstvom šest obrada veće (i daleko poznatije) kolend(r)e ilustrira se i povezanost dotične vrste tradicijskoga izričaja s onim osmišljenim, skladanim, čime je i sam napjev Lipa grana od orija uzmogao ući u koncertne repertoare pojedinih (profesionalnih) vokalnih sastava u solinskome okružju, ali i izvan njega te tako dobiti veću diseminaciju i bolju javnu vidljivost.
U ovom članku predstavit ću jednu od metoda rada koja se može koristiti u obrazovanju, a riječ je o projektnom obliku nastavnog rada. Njime smo mi, učiteljice, željele oživiti i učiniti atraktivnijim ...sate koje naši učenici provedu tijekom produženog boravka. Na ugodan, zanimljiv i dinamičan način željele smo učenicima predstaviti povijest mjesta u kojem živimo, stare seoske običaje, povezanost ljudi s običajima i njihov utjecaj na razvoj samog mjesta. U projekt su bili uključeni učenici razredne nastave koji pohađaju program produženog boravka.
250 let star, ročno izdelan strešnik s cerkve Sv. Križa na Svetini, ki ga so ga poslikali člani Likovnega društva Laško, sta s strani Zveze kulturnih društev Možnar prejela tudi pritrkovalca Irena in ...Marko Zeme.
Vsem društvom, ki so sodelovali na letnem prikazu, se je Zveza Možnar zahvalila s 250 let starimi, ročno izdelanimi strešniki s cerkve Sv. Križa na Svetini, ki so jih poslikali člani Likovnega ...društva Laško.
Cilj je ovoga rada prikazati adventske običaje u narodnoj kulturi stanovnika Makarskoga primorja, kako one koji su se zadržali do današnjega vremena, tako i one koji su na žalost nestali. ...Proučavanjem adventskih običaja stanovnika Makarskoga primorja doznat ćemo više o načinu života stanovništva toga područja tijekom priprema i za vrijeme velikoga blagdana Božića. Riječ je o običajima koji su se u najvećoj mjeri prenosili s koljena na koljeno i tako ostali zapisani u kolektivnoj svijesti zajednice. Rad donosi pregled do sada objavljene literature o adventskim običajima u narodnoj kulturi Makarskoga primorja, pregled relevantnih zapisa objavljenih u listovima župa Makarskoga primorja. Dodatnu autentičnost prikaza adventskih običaja Makarskoga primorja daje terensko istraživanje, provedeno u razdoblju od 10. ožujka do 9. travnja 2018. godine, tijekom kojeg su prikupljeni i zapisani iskazi 12 kazivača (6 žena i 6 muškaraca).
