Prazgodovinska naselbina na prostoru današnje Ljubljane je bila zgrajena na stičišču pomembnih prometnic in je delovala kot trgovsko središče že od kulture žarnih grobišč. Življenje v njej ...je potekalo od 13. do 5. st. pr. n. št., pri čemer je od sredine 8. in v 7. st. pr. n. št. opazen drastičen upad v poselitvi, kar se odraža tudi v majhnem številu grobov. Notranja struktura naselbine, odkrite na Tribuni (predel Prul), nam priča o premišljeni, dobro načrtovani ter strnjeni poselitvi. V njej se zrcalijo zametki urbanih elementov, sploh upoštevajoč domnevo, da je akropola stala na strateško pomembnem Grajskem hribu in da je bilo na Tribuni »spodnje mesto« večjega naselbinskega areala, v katerem so živeli in ustvarjali obrtniki (rokodelci) in trgovci. Ob reki Ljubljanici bi smeli pričakovati predel z gospodarskimi objekti oz. delavnicami ter pristan, na območju Poljan pa zaradi rodovitnih evtričnih rjavih tal polja, na katerih so uspevale kultivirane rastline.
Automatska detekcija objekata u moru na slikama nadzornih ili panoramskih kamera otvara mogućnost automatskog praćenja prometa, detekcije neovlaštenoga kretanja, opasnosti ili onečišćenja. U ovom ...radu analiziraju se performanse modela temeljenih na arhitekturi YOLOv7 za zadatak detekcije plovila i plutača na takvim slikama. Modeli su naučeni na vlastitom skupu podataka različitih pomorskih scena izrađenom za tu svrhu, korištenjem prijenosa učenja s modela naučenih na općenitim slikama. Također, ispitane su dvije varijante rukovanja ulazom u mrežu, te je korištenje strategije rezanja ulazne slike značajno poboljšalo rezultate detekcije posebno malih objekata u odnosu na osnovni model.
Bosna i Hercegovina ima pretežno brdsko-planinsku konfiguraciju terena, bogata je razvijenom hidrografskom mrežom. Pri projektiranju i izgradnji mreža šumskih cesta učestala je pojava presijecanja ...stalnih ili povremenih vodotoka pa je zato prijeko potrebno planirati i graditi vodopropusne objekte.Najrizičnija su mjesta, kada je u pitanju negativan utjecaj vodotoka na erozijske procese, upravo točke presijecanja šumske ceste rijekama i brdsko-planinskim vodotocima. Da bi se smanjio postotak neupotrebljivosti primarne mreže šumske transportne infrastrukture, treba pristupiti kvalitetnim rješenjima odvodnje površinskih voda i izgradnji prelazaka preko postojećih planinskih vodotoka. Vodna je erozija jedna od mogućih pojava, koja može nastati na kolničkoj konstrukciji, ako na odgovarajući način nije riješeno pitanje odvodnje površinskih i oborinskih voda.Procjena erozijskih procesa prilikom provođenja istraživanja utjecaja hidrografske mreže na primarnu mrežu šumske transportne infrastrukture obavlja se na osnovi terenskoga snimanja stanja vodopropusnih objekata i kolničke konstrukcije u njezinoj neposrednoj blizini.Prilikom istraživanja nisu analizirani tehnički elementi šumskih cesta (osim erodiranosti kolničke konstrukcije), aktivnosti su usmjerene na vodopropusne objekte, odnosno njihovo stanje i eventualni utjecaj na erodiranje kolničke konstrukcije. Istraživanja su provedena u GJ »Neretvica« u okviru ŠPP »Konjičko«.Analizirano je ukupno 129 različitih vodopropusnih objekata, od kojih su 16 mostova, 73 cijevna betonska propusta i 40 drugih tipova objekata. U okviru provedene analize vodopropusnih objekata obrađena je oštećenost i funkcionalnost vodopropusnih objekata te erodiranost kolničke konstrukcije u njezinoj neposrednoj blizini.
Water permeable structures on strip roads play a very important role in regulating the flow of surface water and rainwater. Although the
forestry operative of B&H does not use patterns that can be used to
correctly determine the dimensions of water-permeable structures, most often the selection of the dimensions of the structure that can ensure the smooth flow of water is done experientially.
Previous analyses show that investments in forest road infrastructure are insufficient (Sokolović and Bajrić 2011, 2013) and that this is the most common reason for the poor condition of forest road infrastructure. Erosion is a common occurrence on all unpaved roads, especially in heavy rain events and on steep slopes (Wang et al. 2021). Poor technical solutions, along with irregular maintenance of water-permeable structures, are a common cause of intensification of erosive processes and destruction of the road structure.
In the present study, a total of 129 water-permeable structures of various types were analyzed, of which 16 bridges, 73 concrete pipe culverts, and 40 ‘other’ types (improvised solutions of water-permeable structures, most often made of stone slabs). Bridges have the most efficient functionality, which allows water to flow freely through the flow profile. Also, concrete culverts of larger dimensions (Ø 80 and 100
cm) have better functionality than culverts of smaller dimensions (Ø 40
and 60 cm). Namely, in the case of specific small culverts, frequent partial blockages were observed, the maintenance of which was difficult due to the small dimensions of the culvert.
The worst functionality was observed with ‘other types’ of water-permeable structures, where collapses often occur, and as a result, they cannot be cleaned and have to be replaced instead. Of the total number of ‘other types’ of structures, 50% have difficult or disabled functionality, with 20% of the total number having disabled functionality. It is obvious that the choice of the type of water-permeable structures, as well as their dimensions, play a very important role when it comes to their future functionality.
Also, field research has determined the direct correlation between the functionality of water-permeable structures and the occurrence of erosive processes on the pavement structure in the immediate vicinity. That is, in the case of structures with impaired or disabled functionality, the water partially or completely overflows over
the pavement structure, whereby the surface rubs off the pavement and causes its erosion.
U ovom su članku razrađene sljedeće ideje i teze: (1) halucinator može pretraživati vlastite halucinacije, što često i čini, iz čega slijedi da
halucinacija, premda po naravi nefizička, ipak jest ...objekt, pretraživan
(ili barem pretraživ), (2) premda povlašten, halucinatorov pristup halucinaciji nije neutralan, nego selektivan, (3) premda kompetentan očevidac vlastite halucinacije, halucinator može u mnogom pogledu biti inkompetentan izvjestitelj o njezinu sadržaju, (4) izvještaj o halucinaciji (koliko god da je ona sama po svojoj naravi privatna) moguć
je zato što su javne kategorije pod koje ona biva u izvještaju podvedena, (5) izvještaji o halucinacijama mogu biti ciljani ili spontani, (6) glavna je svrha spontanih izvještaja o halucinaciji da izvijeste o situacijskom značenju halucinacije i o njezinu doživljaju, a
ne o njezinu pojavnom sadržaju, (7) naše razumijevanje spontanih izvještaja o halucinacijama omogućeno je, u prvom redu, kognitivnom empatijom, a ne imaginacijom.
In this paper, the following ideas and theses are elaborated: (1) hallucinations can be, and often are, scanned by the hallucinator, from which it follows that, although nonphysical by their nature, hallucinations nevertheless are objects being scanned (or at least being scannable). (2) Though privileged, the hallucinator’s access to his or her own hallucination is not neutral, but selective. (3) While being a competent ‘perceiver’ of his or her own hallucination, the hallucinator may in many respects be an incompetent reporter on its content. (4) What makes a report on a hallucination possible (despite the fact that the very hallucination is, by its nature, private) is the public nature of the categories under which it is subsumed within the report. (5) Reports on hallucinations may be directed or free. (6) The main object of free reports on hallucinations is to convey the situational meaning of the hallucination and the lived experience of it, rather than its phenomenal content. (7) It is primarily cognitive empathy (rather than imagination) that makes our understanding of free reports on hallucinations possible.
Kreiranje trodimenzijskih virtualnih modela postojećih objekata primjenjuje se u različitim područjima znanosti i prakse. Ovakvi 3D modeli se koriste u arhitekturi, građevinarstvu, urbanizmu, ...geologiji, strojarstvu, industriji video igara, filmskoj industriji, medicini, arheologiji, za sigurnost ljudi i dobara itd. Fotogrametrija kao metoda dobivanja podataka trodimenzijske prostorne strukture na osnovu dvodimenzijskih fotografija, zahvaljujući mnogobrojnim softverskim paketima koristi se za izradu 3D modela objekata i prostornih struktura. U ovom radu su analizirane zemaljska poluautomatska i automatska metoda fotogrametrije. Obje pomenute metode su u radu predstavljene kroz studiju slučaja izrade 3D modela Barutane iz doba otomanske imperije, koja se nalazi u Niškoj tvrđavi u Srbiji. Cilj rada je da se kroz studiju slučaja izrade virtualnog 3D modela Barutane provede analiza poluautomatske i automatske metode fotogrametrije i usporedi njihova preciznost.
S ciljem da se hrvatsku zastavu učiniti atraktivnom za strana plovila, hrvatski zakonodavac donio je dana 8. veljače 2019. g. Odluku o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika – ...kao dio reformskog paketa pomorskog zakonodavstva. Pored izmjena vezanih uz upisnik, konkretno njegovu digitalizaciju i objedinjavanje podataka, izmjene uključuju i normiranje ugovora o najmu jahte i brodice, zatim rješenja vezana za sprečavanje onečišćenja mora, kao i rješenja s područja pomorskog radnog prava. Međutim, izvršene su i određene izmjene pomorskopravne nomenklature među kojima je i uvođenje nove pravne kategorije autonomnog plovnog objekta. U ovom radu analizira se stoga položaj takvog objekta u okviru aktualnog pomorskog zakonodavstva Republike Hrvatske te se razmatra daljnji smjer kretanja u vidu de lege ferenda osobito kada su u pitanju autonomni brodovi. U radu se razmatra je li uvođenjem nove pravne kategorije Pomorski zakonik otvoreno prepoznao autonomne brodove i u kojem opsegu. Uz ovo, rad također uključuje uvođenje nove (dodatne) klasifikacije s obzirom na nova tehnološka dostignuća i trendove, a koja preporuka se nadograđuje direktno na postojeću pomorskopravnu nomenklaturu, nudeći prikladno nomotehničko rješenje u uređenju novih vrsta objekata uopće, bez zadiranja stanovitim zahvatima u postojeći sadržaj Pomorskog zakonika kako je koncipiran.
With the aim of making the Croatian flag attractive to foreign vessels, the Croatian legislator passed on February 8, 2019, a decision on the promulgation of the Act on Amendments to the Maritime Code as part of the Maritime Legislative Reform Package. In addition to amendments related to vessel registration, in particular its digitization and the unification of its data, the amendments include a statutory standardization of the yacht and recreational boat charter contracts, as well as solutions related to the prevention of pollution of the sea. The amendments include changes in the field of maritime labour law as well. However, the amendments also include certain changes to the maritime-legal nomenclature, including therein the introduction of a new legal category – the autonomous waterborne object. The aim of this paper is therefore to analyse the position of such an object within the current maritime legal system of the Republic of Croatia and to consider a further trend in view of de lege ferenda, especially when autonomous ships are concerned. The paper also examines whether or not did the introduction of the new legal category in the Croatian Maritime Code directly and openly recognised autonomous ships and to what extent. In addition to this, the paper offers a new (additional) classification with regards to technological advances and trends. The recommendation offered thereat is built directly upon the existing maritime-legal nomenclature providing likewise a suitable nomotechnical solution in regulating the new types of objects in general, without substantially interfering in the existing content of the Croatian Maritime Code as originally conceptualized.
The Estonian language makes a systematic distinction between total and partial objects on the basis of semantic and syntactic features: total objects occur in nominative or genitive, partial objects ...in partitive. However, in the case of the interrogative-relative pronoun mis ‘what’, the partitive mida in the expected partial object position can be replaced with the nominative mis. The aim of this paper is to determine which variables significantly affect this object case variation, how the variation differs between contemporary speech and archaic dialects and what might have possibly motivated the development of this variation. This study is based on the data in the Phonetic Corpus of Estonian Spontaneous Speech and the Corpus of Estonian Dialects. The results show that the variation is most affected by verb type, clause type, length of the following word and dialect. It is concluded that there might be multiple motivations behind this variation, mainly language contact (or a lack of it in certain areas), high usage frequency of the pronoun mis and the effect of the standardisation of language.
Kokkuvõte. Hanna Pook: Pronoomeni mis käände varieerumine objekti positsioonis spontaanses eesti keeles ja eesti murretes. Eesti keeles eristatakse täis- ja osasihitist mitmete semantiliste ja süntaktilise tunnuste põhjal; täissihitis on nominatiivis või genitiivis, osasihitis partitiivis. Relatiiv-interrogatiivpronoomeni mis puhul võib aga oodatud osasihitise positsioonis asendada partitiivi mida nominatiiviga mis. Selle artikli eesmärk on välja selgitada, millised tunnused mõjutavad oluliselt pronoomeni mis objekti käände varieerumist, kuidas see varieerumine erineb vanemates kohamurretes ja tänapäevases spontaanses kõnes ning mis on selle varieerumise võimalikud põhjused ja mõjurid. Analüüs põhineb eesti keele spontaanse kõne foneetilisel korpusel ja eesti murrete korpusel. Tulemused näitavad, et mis ja mida varieerumist osaobjekti positsioonis mõjutavad kõige enam verbitüüp, lausetüüp, järgneva sõna silpide arv ja murre. On tõenäoline, et pronoomeni mis käände varieerumine on korraga olnud mõjutatud mitmest tegurist, peamiselt keelekontaktidest (või kontaktivähesusest teatud piirkondades), pronoomeni mis suurest kasutussagedusest ja keele standardiseerimisest.
PDF
