Kao proizvođač duhana, Srbija raspolaže velikim količinama stabljika duhana koje ostaju nakon berbe listova. Jedna je od opcija za ovu vrstu biomase njezino izgaranje, ali se ono ne promiče u Srbiji ...jer još uvijek nisu istraženi njezini produkti izgaranja. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi elementarni sastav, sadržaj pepela i nikotina, ogrjevnu vrijednost i sastav plinovitih produkata pri izgaranju briketa od duhanskih stabljika i ustanoviti može li njihovo miješanje s drugim vrstama biomase, koje su dostupne u Srbiji, poboljšati njihov ekološki profil. Proizveli smo 11 različitih vrsta briketa: šest od čistih sirovina, uključujući stabljike berlej duhana, ostatke glava suncokreta, pšeničnu slamu, kukuruzni oklasak, sojinu slamu i bukovu piljevinu, a pet od mješavina stabljike duhana s ostalim navedenim sirovinama u odnosu 50:50. Utvrđeno je da svi briketi ispunjavaju ekološke kriterije u pogledu ograničenja emisije dušikova oksida (NOx), sumporova dioksida, ugljikova monoksida i ugljikova dioksida. Sadržaj nikotina u dimnim plinovima (<10 mg/kg) znatno je ispod maksimalne vrijednosti koju dopušta Europska unija. Prihvatljive su ogrjevne vrijednosti svih uzoraka biomase iako su ispod kriterija za specifikacije i klase čvrstih biogoriva (≥16,0 MJ/kg), osim za kukuruzni oklasak i bukovu piljevinu, kao i njihove mješavine sa stabljikama duhana. Naši nalazi stoga idu u prilog uporabi stabljika duhana kao održivoga biogoriva
