The global financial crisis has given some troubled banks at that time a
frequently used epithet “too-big-tofail”, which tells how those banks became of systemic importance and their failure meant a ...real danger of the entire financial system collapsing so governments were saving them from bankruptcy with public money. This paper seeks the answer to the question whether there is something that banks can do which is not possible on the capital market? Is such attention paid to banks justified by their really special nature and do they actually perform some unique functions for which they cannot be replaced by other types of financial intermediaries? This article presents an overview of the research into whether banks are characterized by some specific features
versus all other types of intermediaries. The results of the research show that banks have a specific position
because of the services they provide - they facilitate payment transactions; they are a source of liquidity to all other economic entities and the channel of the monetary transmission mechanism; they improve efficiency of savings allocation through the transformation of maturity, risk and size of capital, thus affecting the formation
of the cost of capital; they participate in the creation of money, etc. At the end of this paper, it is concluded that the specialty of banks cannot be substituted by bonds on the capital market, but the possible replacement of existing money with its digital form and the introduction
of the direct monetary transmission mechanism could change the bank’s special status in the financial system.
Globalna financijska kriza pojedinim je bankama u teškoćama donijela u to vrijeme često korišteni epitet „toobig-to-fail“ koji govori o tome kako su one od sustavne važnosti i njihova bi propast
značila realnu opasnost od urušavanja cijelog financijskog sustava, radi čega su ih vlade spašavale od bankrota javnim novcem. Nameće se pitanje je li ovakva pažnja posvećena bankama opravdana njihovom stvarno
posebnom prirodom, tj. obavljaju li one doista jedinstvene funkcije radi kojih ih ne mogu zamijeniti druge vrste posrednika? U radu se traži
odgovor na pitanje postoji li nešto što banke mogu, a nije moguće na tržištu kapitala, te su prikazana važnija istraživanja koja se bave pitanjem karakteriziraju li banke određene posebnosti specifične u odnosu na sve ostale vrste posrednika u financijskom sustavu. Rezultati istraživanja pokazuju da banke ostvaruju specifičan položaj zbog usluga koje pružaju - omogućuju odvijanje platnog prometa, izvor su likvidnosti
svim ostalim ekonomskim subjektima, kanal su mehanizma monetarnog prijenosa, pospješuju efikasnije alociranje štednje transformiranjem ročnosti, rizičnosti i veličine kapitala, čime utječu na formiranje troškova financiranja gospodarstva, sudjeluju u kreiranju novčane mase itd. Na kraju rada se zaključuje da posebnost banaka ne može biti supstituirana na tržištu kapitala putem obveznica, ali bi eventualna zamjena postojećeg novca digitalnim oblikom i uvođenje modela izravnog monetarnog prijenosa mogla promijeniti status posebnosti banaka u financijskom sustavu.
Pitanje održivosti javnog duga i njegovog potencijalnog utjecaja na ekonomski rast u budućnosti postaje sve važnije u kontekstu recesije izazvane pandemijom COVID-19 i snažnog rasta javnog duga koji ...je uslijedio u članicama Europske unije, uključujući i Hrvatsku. Cilj ovog rada je ispitati povezanost između javnog duga i stope rasta BDP-a, te njihov utjecaj na cijenu zaduživanja države. U radu se pomoću panel vektorskog autoregresijskog modela ispituje povezanost između varijabli stope rasta BDP-a, razine javnog duga u postotku BDP-a i cijene zaduživanja države (prinosa na desetogodišnje državne obveznice) u devet zemalja Nove Europe, nakon čega se procjenjuje VAR model s istim varijablama za Hrvatsku kako bi se ispitalo postoje li razlike u odnosu varijabli u Hrvatskoj. Rezultati procijenjenih modela ukazuju da stopa rasta BDP-a ima značajan negativan utjecaj na javni dug te da negativno utječe na dugoročne prinose na državne obveznice. S druge strane, javni dug nema značajan utjecaj na stopu rasta BDP-a u kratkom roku u osnovnom panel modelu i VAR modelu za Hrvatsku. Ipak, taj nalaz nije robustan jer u drugačijoj specifikaciji javni dug pozitivno utječe na stopu rasta BDP-a. Implikacija toga da rast javnog duga nema utjecaj na ekonomski rast ili da pozitivno utječe u kratkom roku je da snažan rast javnog duga zbog pandemije ne mora nužno negativno utjecati na stope ekonomskog rasta nakon izlaska iz recesije, ako ne dođe do normalizacije monetarne politike u kratkom roku. Stoga porast javnog duga uslijed recesije uzrokovane pandemijom nije problem za ekonomski rast u kratkom roku, no u srednjem je potrebno spustiti razinu javnog duga u BDP-u kako bi se Hrvatska lakše nosila s mogućim podizanjem kamatnih stopa od strane ECB-a u budućnosti i kako bi imala fiskalnog prostora za reakciju na sljedeću recesiju.
The issue of public debt sustainability and its potential impact on economic growth in the future is becoming increasingly important in the context of the recession caused by the COVID-19 pandemic and the strong public debt growth that followed in EU member states, including Croatia. The aim of this paper is to examine the relationship between public debt and GDP growth rates, and their impact on the cost of government borrowing. The paper uses a panel vector autoregression model to examine the relationship between variables: GDP growth rate, public debt as a percentage of GDP and government borrowing cost (yield on ten-year government bonds) in nine countries of New Europe, after which a VAR model with the same variables is estimated for Croatia in order to examine whether there are differences in the relation between the variables in Croatia. The results of the estimated models indicate that the GDP growth rate has a significant negative impact on public debt as well as on long-term government bond yields. On the other hand, public debt does not have a significant impact on the GDP growth rate in the short run in the basic panel model and in the VAR model for Croatia. However, this finding is not robust, because in a different specification, public debt has a positive effect on the GDP growth rate. The implication that public debt growth has no impact on economic growth or has a positive impact in the short term is that strong public debt growth caused by the pandemic won’t necessarily have a negative impact on growth rates after the recession, if monetary policy is not normalized in the short run. Therefore, the increase in public debt amid the last recession is not a problem for economic growth in the short run, but in the medium term it is necessary to decrease the public debt to GDP ratio in order to free fiscal space, so that Croatia can react to possible interest rate hikes in the future and the next recession.
U radu se analiziraju karakteristike instrumenata sekuritizacije i njihovo značenje u upravljaju aktuarskim rizicima društava za neživotna osiguranja i reosiguranja. Iako se sekuritizacijom na ...tržište kapitala mogu transferirati različiti rizici, najznačajniji među sekuritiziranim rizicima jesu rizici povezani s katastrofalnim događajima za koje osiguratelji/reosiguratelji ne mogu ostvariti diversifikaciju unutar vlastitog portfelja osiguranja/reosiguranja. Mogućnost proširenja kapaciteta za transfer rizika, smanjivanje izloženosti kreditnom riziku, fiksiranje uvjeta prijenosa rizika na duže razdoblje, kojim se ostvaruje zaštita od fluktuiranja cijene transfera rizika, unaprjeđenje upravljanja kapitalom i unaprjeđenje performansi, glavne su koristi koje osiguratelji/reosiguratelji mogu ostvariti ovom metodom upravljanja rizicima. Ovim prednostima, u odlučivanju o primjeni ove tehnike u upravljanju rizicima, suprotstavljaju se nedostatci, koji u ovisnosti od primijenjenog uvjeta transakcije, obuhvaćaju rizik baze i likvidnosti te obvezu objavljivanja informacija o portfelju osiguranja, a što u konačnici određuje cijenu transfera. U odnosu na reosiguranje i retrocesiju, sekuritizacija ima malo značenje u upravljanju rizicima. Ipak, uvažavajući sve veće razmjere katastrofalnih šteta, te mogućnosti primjene ove tehnike na ostale rizike, mogao bi se očekivati porast značenja ove metode u upravljanju rizicima društava za osiguranje/reosiguranje, ali u svojstvu komplementa reosiguranju, odnosno retrocesiji, ne njihove alternative.
Zelene obveznice pojavile su se 2007. godine kao financijski instrument kojim se financiraju ekološki prihvatljivi i društveno odgovorni projekti. U svijetu briga za okoliš dobiva sve više na ...važnosti, a ona se potiče kroz društveno odgovorna ulaganja u projekte koji imaju pozitivan utjecaj na okoliš. Jedinstveno shvaćanje pojma društveno odgovornih financijskih ulaganja nije razvijeno, ali prema raširenom tumačenju to su financijska ulaganja individualnih i institucionalnih investitora u društveno dgovorne investicijske fondove ili poduzeća koja se mogu usmjeriti na društvene, ekološke, etičke i upravljačke čimbenike ili na njihovu kombinaciju. Danas su zelene obveznice globalna potreba, one su inovativni financijski instrument koji se koristi za financiranje projekata s pozitivnim utjecajem na okoliš. Ciljeve zelenih financiranja moguće je ostvariti jedino uz poticajno okruženje koje vlada unutar država, organizacija i drugih zajednica, odgovarajući regulatorni okvir kao i razvijanje planova za dugoročni održivi razvoj. Regulatorni okvir je jedna od najvećih prepreka ovakvim ulaganjima jer se nalazi još u ranim fazama. Ključnu ulogu u reguliranju i poticanju razvoja tržišta zelenih obveznica ima država, koja vlastitim izdanjem zelenih obveznica može utjecati na povećanje baze investitora. Cilj ovog rada je analizirati rizike,prednosti i nedostatke, te potencijal ulaganja osiguratelja, kao institucionalnih investitora, u zelene obveznice. Industrija osiguranja ima jedinstvenu poziciju da doprinese održivosti, s obzirom na njezinu ulogu i kao investitora i kao pružatelja zaštite. Investicijski potencijal na razini Europske unije je u 2019. godini iznosio oko 10.400 milijardi EUR što osiguratelje čini važnim pružateljima ulaganja potrebnih za financiranje prilagodbe na nisko-ugljično gospodarstvo, te ostvarenju ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena.
Kada korporacija (ili vlada) želi da pozajmi novac od javnosti na dugoročnoj osnovi, to obično čini izdavanjem ili prodajom dužničkih hartija od vrijednosti koje se uopšteno nazivaju obveznice. ...Ispravno vrednovanje obveznica je važno kako za emitente obveznica tako i za investitore u ove hartije od vrijednosti. Cilj ovog rada je prikazati karakteristike i vrste obveznica, terminologiju povezanu sa obveznicama te proces vrednovanja različitih tipova obveznica. Iako koncept vrijednosti ima nekoliko značenja, u radu je obrađeno utvrđivanje unutrašnje vrijednosti obveznice, što je ono koliko bi obveznica trebala da vrijedi.
This article presents a valuation of Treasury Bonds (T-Bonds) on the Macedonian Stock Exchange (MSE) and an empirical test of duration, modified duration and convexity of the T-bonds at MSE in order ...to determine sensitivity of bonds prices on interest rate changes. The main goal of this study is to determine how standard valuation models fit in case of T-Bonds that are traded on MSE and to verify whether they offer reliable results compared with average bonds prices on MSE. We test the sensitivity of T-Bonds on MSE on interest rate changes and determine that duration and convexity jointly are a more accurate measure as approximation of bond prices changes than duration only. Our final conclusion is that T-Bonds traded at MSE are not sensitive on interest rate changes due to institutional investors' permanent higher demand, while at the same time the market has a limited offer of risk-free instruments.
Održavanje kontinuiteta poslovanja, te njegov razvoj i unapređenje, zahtijevaju financijska sredstva koja poduzeće može pribaviti iz vlastitih ili iz vanjskih izvora. U ovome znanstvenom radu ...provedena je analiza pribavljanja financijskih sredstava iz vanjskih izvora, a za potrebe razvoja i unapređenja poslovanja poduzeća. Nakon toga dobiveni zaključci su se testirali na primjeru poduzeća Jadrolinija d.d. Metodologija znanstvenog rada obuhvaća analizu i usporedbu raznih vanjskih izvora financiranja, pri čemu je posebna pozornost posvećena izdavanju obveznica kao instrumenta pribavljanja financijskih sredstava za potrebe razvoja i unapređenja poslovanja Jadrolinije d.d. Svrha ovoga znanstvenog rada je provesti komparaciju mogućih vanjskih oblika financiranja poduzeća Jadrolinija d.d., a s ciljem da se postavi metodologija koju će moći koristiti i ostala poduzeća prilikom donošenja odluke o financiranju poduzeća iz vanjskih izvora. Rezultati istraživanja upućuju na činjenicu da pribavljena financijska sredstva putem emisije obveznica, za razliku od ostalih instrumenata financiranja, omogućavaju snažniji zamah u povećanju efikasnosti i efektivnosti poslovanja, ali uz uvjet da ono mora biti dugoročno održivo. Navedene zaključke potvrđuju i svjetska iskustva koja ukazuju na činjenicu da je potrebno kontinuirano razvijati strateške planove daljnjeg razvoja utemeljene na realnoj tržišnoj osnovi i mogućnostima pribavljanja sredstava iz vanjskih izvora uz uvažavanje tržišnih specifičnosti i zakonitosti.
Hrvatski financijski sustav izrazito je bankocentričan s izraženim nedostatkom dugoročnih izvora sredstava kao osnove za dugoročno financiranje. U ovome se radu iznose konkretni prijedlozi za ...unapređenje aktualne prakse dugoročnoga financiranja u Hrvatskoj razvijanjem modela financiranja dugoročnih kredita iz sredstava prikupljenih posredstvom hrvatskog tržišta kapitala, tj. izdanjem hipotekarnih obveznica i/ili vrijednosnica osiguranih hipotekama na principu zalaganja ili prodaje/sekuritizacije dugoročnih kredita.
Razvijeno sekundarno tržište dugoročnih kredita na tržišnim principima generira brojne pozitivne učinke, a zato što neke vrste kredita u Hrvatskoj imaju, ili bi uz manje prilagodbe prakse stekli, potrebna obilježja i kvalitetu za formiranje kreditnih skupova, sugerira se razvijati model financiranja dugoročnih kredita posredstvom tržišta kapitala, a na osnovi standarda koje
bi za tu svrhu trebalo utvrditi sukladno najboljom praksom. Izdavanjem hipotekarnih obveznica ili vrijednosnica osiguranih hipotekama u Hrvatskoj u početku bi se mogle baviti postojeće poslovne banke, a potencijalni bi kupci hipotekarnih obveznica ili vrijednosnica osiguranih hipotekama bili: hrvatske poslovne banke, stambene štedionice, osiguratelji, mirovinski fondovi, investicijski fondovi, međunarodni investitori i dr. Predloženi model financiranja dugoročnih kredita mogao bi pridonijeti unapređenju prakse
dugoročnog financiranja u Hrvatskoj, razvitku hrvatskoga tržišta kapitala i postići druge pozitivne monetarne i gospodarske rezultate.
U ovom radu se analizira financiranje izabranih specifičnih namjena od javnog interesa, zaštite okoliša i poslovanja malih i srednjih poduzeća, izdavanjem novih struktura obveznica koje potiču ...društveno ili ekološki odgovorna financijska ulaganja. Obveznice izdane tehnikom izvanbilančne sekuritizacije i bilančno izdane pokrivene obveznice značajno su pridonijele razvoju hipotekarnog financiranja. Uspjeh i rezultati primjene strukturnog financiranja su pak ograničeni kad su u pitanju specifičnije namjene od javnog interesa. Cilj istraživanja je utvrditi učinkovitost novih struktura obveznica koje se izdaju kombinacijom najbolje prakse spomenutih tehnika financiranja ili se izdaju kao obične obveznice, no uz veću transparentnost i strože reguliranje namjenske upotrebe pribavljenih sredstava. Za tu svrhu, analiziraju se i uspoređuju zelene obveznice i obveznice izdane na osnovi kredita malim i srednjim poduzećima. Njihova učinkovitost se utvrđuje komparativnom analizom na podacima o zastupljenosti i rezultatima financiranja izabranih namjena od javnog interesa.
U radu se analiziraju karakteristike instrumenata sekuritizacije i njihovo značenje u upravljaju aktuarskim rizicima društava za neživotna osiguranja i reosiguranja. Iako se sekuritizacijom na ...tržište kapitala mogu transferirati različiti rizici, najznačajniji među sekuritiziranim rizicima jesu rizici povezani s katastrofalnim događajima za koje osiguratelji/reosiguratelji ne mogu ostvariti diversifikaciju unutar vlastitog portfelja osiguranja/reosiguranja. Mogućnost proširenja kapaciteta za transfer rizika, smanjivanje izloženosti kreditnom riziku, fiksiranje uvjeta prijenosa rizika na duže razdoblje, kojim se ostvaruje zaštita od fluktuiranja cijene transfera rizika, unaprjeđenje upravljanja kapitalom i unaprjeđenje performansi, glavne su koristi koje osiguratelji/reosiguratelji mogu ostvariti ovom metodom upravljanja rizicima. Ovim prednostima, u odlučivanju o primjeni ove tehnike u upravljanju rizicima, suprotstavljaju se nedostatci, koji u ovisnosti od primijenjenog uvjeta transakcije, obuhvaćaju rizik baze i likvidnosti te obvezu objavljivanja informacija o portfelju osiguranja, a što u konačnici određuje cijenu transfera. U odnosu na reosiguranje i retrocesiju, sekuritizacija ima malo značenje u upravljanju rizicima. Ipak, uvažavajući sve veće razmjere katastrofalnih šteta, te mogućnosti primjene ove tehnike na ostale rizike, mogao bi se očekivati porast značenja ove metode u upravljanju rizicima društava za osiguranje/reosiguranje, ali u svojstvu komplementa reosiguranju, odnosno retrocesiji, ne njihove alternative.
PDF
