Prispevek obravnava predstave in odnos mladih do migracijskih procesov v dveh državah – ZDA, ki že stoletja veljajo za državo priseljevanja, in Sloveniji, ki je bila v različnih zgodovinskih obdobjih ...del različnih migracijskih procesov (kot država izseljevanja, država priseljevanja ali država tranzitnih migracij). Prvi del prispevka se osredotoča na migracijske procese v obeh državah in prikaže pregled predstav in odnosa mladih do priseljevanja, drugi del pa predstavi rezultate raziskave, ki smo jo opravili med 44 mladimi Američani in Slovenci, v kateri so nas zanimale njihove predstave in odnos do migracijskih procesov.
Odlike autoriteta nastavnika Krešić, Marija
Život i škola,
12/2021, Letnik:
67, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Autoritet
predstavlja središnju ulogu u procesu školovanja. Dok se u prošlosti autoritet
nastavnika temeljio prije svega na stručnosti i poziciji nastavnika kao
profesionalca koji prenosi znanje, ...danas se autoritet shvaća prije svega kao
oblik odnosa između nastavnika i učenika koji se konstruira tijekom interakcija
u razredu. Pri tome nastavnici usmjeravaju ponašanja učenika, a učenici
dobrovoljno prihvaćaju nastavnikove upute. U radu se navodi teza da nastavnici
kao istinski pedagoški autoriteti trebaju imati predmetno znanje, pozitivne
osobine ličnosti te uspostavljati kvalitetne odnose s učenicima. Cilj je
istraživanja bio ispitati koje odlike nastavnici povezuju s autoritetom kako bi
se provjerilo ima li teorijski koncept pedagoškog autoriteta nastavnika svoje
uporište i u stavovima nastavnika. Kvalitativnom analizom podataka dobivene su
tri kategorije: profesionalne odlike, osobne odlike i odnosne odlike. Rezultati
su pokazali da su nastavnici svjesni da u današnjim prilikama nije dovoljno
imati predmetno znanje i pozitivne osobine ličnosti, nego je važno izgrađivati
odnos autoriteta u razredu.
Authority plays a
central role in the educational process. While in the past, teacher authority
was based primarily on the expertise and position of the teacher as a knowledge
transferring professional, today, authority is understood primarily as a form
of a teacher-student relationship constructed during classroom interactions. In
doing so, teachers direct students' behaviours, and students voluntarily accept
the teacher's instructions. The paper states that teachers, as proper
pedagogical authorities, should have subject knowledge, positive personality
traits and establish quality relationships with students. The aim of the
research was to examine which characteristics teachers associate with authority
to check whether the theoretical concept of the pedagogical authority of
teachers has its basis in teachers' attitudes. Qualitative data analysis
resulted in three categories: professional, personal and relational qualities.
The results showed that teachers are aware that in today's circumstances, it is
not enough to have subject knowledge and positive personality traits, but it is
essential to build an authority relationship in the classroom.
Hrvatska je poznata po sjajnim uspjesima svojih sportašica i sportaša. No, takav uspjeh i sjajne rezultate ne prati odgovarajući pravni okvir. Ponajprije se tu misli na uređenje ugovornog odnosa ...profesionalnih sportašica i sportaša s klubovima. Unatoč činjenici da je u svim uređenim pravnim sustavima odavno prihvaćeno da profesionalni sportaši uživaju radnopravnu i socijalnopravnu zaštitu, Hrvatska ni novim Zakonom o sportu nije napravila taj toliko nužan iskorak. Štoviše, države EU-a praćene i podržane od strane Međunarodne organizacije rada te sportskih udruženja najviše razine poduzimaju korake kako radnopravnu i socijalnopravnu zaštitu proširiti i na sportaše iz pojedinačnih sportova, ne samo ekipnih. U radu se daje i komparativna analiza uređenja pojedinih država EU-a te analiza relevantnih odredbi Zakona o sportu.
U radu se govori o specifičnostima u radnopravnom položaju direktora. Status ove kategorije nije dovoljno jasno uređen, niti teorijski razjašnjen i razrađen. Uređenje radnog statusa direktora ...uglavnom se do sada oslanjalo na praksu i pozitivno pravo, u domenu radnog i privrednog prava. Bez jasnog radnopravnog koncepta, radnopravni položaj direktora se razlikuje od zemlje do zemlje, pa i od slučaja do slučaja, što generalno vodi prilično neujednačenom statusu i pravnoj nesigurnosti ovih lica. Budući da se radi o temi koja je nedovoljno izučavana u radnopravnoj literaturi, u ovom radu pokušaćemo da iz radnopravnog ugla jasnije prikažemo i analiziramo datu problematiku.
Relationship commitment is one of the key constructsin studies on relationship quality and stability. In this study, the Investment Model (Rusbult, 1980) was used as a theoretical basis, where ...commitment is emphasized as the central construct for relationship maintenance and endurance. The aim of the study was to examine the role of psychological violence in predicting commitment and perceived relationship stability within the aforementioned model. The participants were students of the University of Zagreb (N = 154), with female students (77.9%) being more represented in the sample. The obtained results confirmed the assumptions of the basic model and all regression analyses resulted in a high percentage of explained variance of the examined criteria. The frequency of experiencing psychological violence was a significant negative predictor of commitment and perceived relationship stability, and this relationship was only partially mediated by other examined constructs. Contrary to expectations, more frequent experiencing of psychological violence also had a direct contribution in predicting less perceived relationship stability. The paper discusses the meaning of individual mediation effects and their contribution to explaining the relationships between the investigated constructs. The implications for future studies and for potential practical application of the results are also indicated. Key words: psychological violence; commitment; stability; partner relationships; Investment model
Prepoznavati osjećaje koji otežavaju uspostavljanje odnosa s drugima važno je za psihičko i duhovno blagostanje osobe jer kada se upoznamo s njima i postajemo svjesni kako utječu na život, moguće ih ...je mijenjati radi punijega odnosa s drugima. S tom nakanom u našem radu istražujemo složene osjećaje krivnje i srama, prepoznajući u njima potencijal za sazrijevanje osobe u odnosu prema sebi, drugima i Bogu. Oba osjećaja prisutna su od samih početaka pisane riječi o čovjeku, no njihova aktualnost i danas ima svoje značenje u psihologiji i teologiji. I jedan
i drugi značajno utječu na prekid odnosa, a odnos prepoznajemo kao temeljnu potrebu čovjeka kao društvenoga bića, te je stoga bitno vidjeti
kako osobi pomoći u obnovi, kultiviranju i unaprjeđivanju odnosa. Promišljali smo o tim dvjema stvarnostima kako bismo ponudili konkretne i
specifične prijedloge u suočavanju i integriranju istih.
To identify the feelings that make it difficult to establish relationships with others is important for the physical and spiritual well-being of a person, because when we do identify them and become aware of how they affect our lives, then we can change them in order to achieve fuller relationships with others. To this end, in this paper we will analyze the complex feelings of guilt
and shame, recognizing their potential for helping people to mature in their relationships with themselves, with others and with God. Both of these feelings are present from the beginning of the written word about man, but their topicality makes them significant for psychology and theology even today. Both guilt and shame significantly affect the termination of relationships, which are recognized as a basic need of man as a social being, therefore it is important to see how can we help a person to restore, cultivate and improve their relationships. We have meditated on
these two realities to offer concrete and specific proposals on how to address and integrate them.
Hrvatski odgojno-obrazovni sustav se, kao i sustavi u drugim zemljama, u
današnjem vremenu suočava s različitim izazovima – od porasta rizika u mentalnom zdravlju i vršnjačkog nasilja do ...nezadovoljstva učenika školom. U odgovaranju na te izazove potrebno je krenuti od kontekstualnih faktora, poput odnosa učenika i nastavnika. Budući da je brižan odnos nastavnika i učenika ključan preduvjet za cjeloviti razvoj učenika te njihov školski uspjeh, nužno je utvrditi prepreke koje mogu ugroziti razvoj takvog odnosa. U dosadašnjim istraživanjima uočeno je kako učenici i nastavnici u određenim uvjetima različito percipiraju i doživljavaju brižnost nastavnika, što može onemogućiti razvoj njihove bliskosti i povezanosti. Stoga, cilj ovoga rada je prikazati, analizirati i interpretirati razlike u viđenjima brižnog ponašanja nastavnika iz perspektive učenika i nastavnika. Dok nastavnici svoju brižnost najčešće shvaćaju u (profesionalnom) kontekstu podrške koju pružaju učenicima u procesu učenja, učenici ju pak shvaćaju u osobnijem kontekstu i osjećaju bliskosti s nastavnikom.
The Croatian educational system, like the systems in other countries, nowadays faces various challenges, from the increase of mental health risks and peer violence to students’ dissatisfaction with school. In responding to these challenges, it is necessary to start from the contextual factors, such as the teacher–student relationship. Since a caring teacher–student relationship is a necessary prerequisite for the holistic development of students and their school success, it is important to identify obstacles that may jeopardize the development of such a relationship. Previous researches show that students and teachers
in certain conditions perceive and experience caring differently, which
may prevent the development of their closeness and connectedness. Therefore, the aim of this paper is to present, analyse and interpret differences in perceptions of the caring behavior of teachers from the perspective of students and teachers. While teachers most often perceive
their care in the professional context, students understand it in a more personal way.
U istraživanju se analizira zastupljenost odanosti javanskih žena u indonezijskim folklornim pričama. Analiza četiriju priča oslanja se na tekstualnu raščlambu iz feminističke perspektive te na ...odabrane elemente književno-sociološkoga pristupa. Zaključuje se da su javanske žene u indonezijskim narodnim pričama dužne biti odane vladarima i institucijama – koji su zapravo jedno te isto. Javanke koje iskazuju lojalnost često su nagrađene simboličnim nagradama i prednostima, dok one nelojalne ili prkosne čeka tragičan kraj. Analizirani tekstovi ne uključuju ženske glasove. Indonezijske narodne priče stoga mladim čitateljima, a
osobito djeci, prenose uvjerenje da je odanost državi i vlastima od iznimne važnosti.