Stalna uporaba sistemičnih pesticida može povećati prinos i kvalitetu usjeva, ali dovodi do povećanja rezistentnosti štetnih organizama, ali i do pojavnosti rezidua u hrani i okolišu. Stoga je ...namjera okolišno šetne načine zaštite bilja zamijeniti alternativnima, koristeći ekološki prihvatljivije komponente. Biološka zaštita bilja suprotnost je korištenju kemijskih pesticida te pozitivno utječe na bioraznolikost i razvoj bioloških ciklusa. Jedan od oblika biološke zaštite je i primjena endofitnih organizama koji u svom životnom ciklusu nastanjuju biljku, ali joj ne čine štetu niti u jednom stadiju svoga rasta i razvoja. Trenutno je poznato kako postoji preko milijun vrsta endofitnim mikroorganizama što u prosjeku govori kako je svaka biljka domaćin tri do četiri vrste. Dobrobiti koje biljka domaćin ima su višestruki, poput poboljšanog rasta i razvoja, zaštite od štetnika, bolje apsorpcije nutrijenata, veće otpornosti na abiotski i biotski stres.
Smeđa mramorasta stjenica (Halyomorpha halys Stål, 1855.) invazivna je, polifagna vrsta stjenice, koja se iz izvornog azijskog područja proširila na područje Sjeverne i Južne Amerike te Europe. Cilj ...ovoga rada je prikazati dosadašnja istraživanja potencijalnih prirodnih neprijatelja H. halys koji bi se mogli primijeniti za smanjenje populacije. H. halys ima velik broj prirodnih neprijatelja: kukci, gljive, nematode, mikrosporidije, bakterije, virusi i drugi. Prirodni neprijatelji istražuju se i koriste za suzbijanje različitih razvojnih stadija H. halys. Najveća učinkovitost utvrđena je kod parazitskih osica: Trissolcus spp. i Anastatus spp. te entomopatogene gljive (Beauveria bassiana (Bals.-Criv.) Vuill. (1912.) i druge). Potrebna su opsežna istraživanja prije puštanja novih organizama u prirodu, međutim dosadašnjim istraživanjima dokazana je visoka učinkovitost pojedinih vrsta te se njihova primjena zasigurno može preporučiti kao jedna od učinkovitih bioloških mjera suzbijanja H. halys.
The Brown marmorated stink bug (Halyomorpha halys Stål, 1855) is an invasive, polyphagous species of Bed bug that has spread from its original Asian area to North and South America and Europe. The aim of this paper is to present previous research on potential natural enemies of H. halys that could be used to reduce the population. H. halys has a large number of natural enemies: insects, fungi, nematodes, microsporidia, bacteria, viruses and others. Natural enemies are researched and used to control different developmental stages of H. halys. The highest efficiency was found with parasitic wasps: Trissolcus spp. and Anastatus spp., and entomopathogenic fungi (Beauveria bassiana (Bals.-Criv.) Vuill. (1912) and others). Extensive research is needed before releasing new organisms into the wild, but previous studies have shown the high efficiency of certain species, and their use can certainly be recommended as one of the effective biological measures to control H. halys.
Zeoliti su velika skupina aluminosilikatnih minerala koji se pojavljuju u nemetamor- foznim stijenama ili ih sintetizira čovjek. Posljednjih godina raste interes za korištenje zeolita u ...poljoprivrednoj proizvodnji prvenstveno jer su ekološki prihvatljivi. Koriste se u zaštiti bilja od kukaca na otvorenim površinama, ali i u skladištima. Provode se istraživanja djelotvornosti zeolita u suzbijanju jaja, ličinaka i odraslih jedinaka kukaca, uzročnika biljnih bolesti i korova. Kretanje kukaca po tretiranim dijelovima biljke je otežano jer se čestice zeolita hvataju za dlačice, pa im je ishrana otežana te u konačnici dolazi do ugibanja. Zeoliti bogati aluminijem većinom se koriste kao sredstva za isušivanje površinskih dijelova biljke s obzirom na to da je za nastanak infekcije koje uzrokuju gljive i bakterije potrebna voda, ili se na površini lista stvara tanki sloj koji sprječava klijanje spora i razvoj određene biljne bolesti. Zeoliti imaju mogućnost sporoga otpuštanja, te stoga osiguravaju da aktivna tvar herbicida ima trajniju učinkovitost, pa se smanjuje potencijal ispiranja i onečišćenja okoliša.
Medonosna pčela (Apis mellifera) izrazito je osjetljiva na varoozu, koju izaziva grinja Varroa destructor. Ako se ne zaštite od varooze, pčelinje zajednice u pravilu propadaju nakon jedne do tri ...godine. Zaštita pčelinjih zajednica kemijskim sredstvima sve je manje učinkovita zbog rezistentnosti grinja i nepoželjna je zbog zaostajanja aktivnih tvari u pčelinjim proizvodima. Cilj rada je pregledom literature istražiti potencijal te prednosti i nedostatke primjene bioloških agensa u suzbijanju varoe. Prikazani su biološki aspekti grinje Varroa destructor u interakciji sa pčelom kao domaćinom i bioagensima te utjecaj fizikalnih uvjeta u košnici na učinkovitost bioagensa. Posljednja se dva desetljeća u suzbijanju varoe i sličnih organizama istražuju korisni člankonšci, entomopatogene nematode, entomopatogene gljive i bakterije. S obzirom na visoku učinkovitost u suzbijanju varoe i sigurnost za pčele, entomopatogene gljive iz rodova Metarhizium i Beauveria, entomopatogene bakterije Bacillus thuringiensis te simbiotske bakterije entomopatogenih nematoda potencijalni su bioagensi. U budućim istraživanjima treba standardizirati metode ocjene djelovanja bioagensa na varou i pčelinju zajednicu i tehnološki prilagoditi potencijalne bioagense fizikalnim uvjetima u košnici, uzimajući u obzir sigurnost pčela, pčelara i kvalitetu meda.
Agrotehničke mjere kojima čovjek stvara povoljne uvjete za rast i razvoj poljoprivredne kulture mogu imati veliki utjecaj na razvoj štetnih organizama. Pravilna primjena agrotehničkih mjera može ...znatno smanjiti potrebu za primjenom kemijskih mjera zaštite bilja, a u pojedinim slučajevima i potpuno isključiti potrebu za njima. U radu je dat pregled osnovnih agrotehničkih mjera kao što su: izbor površine, prostorna izolacija, plodored, obrada tla, sjetva i sadnja, gnojidba, biofumigacija, uzgoj kultivara otpornih ili tolerantnih na štetne organizme te su opisani primjeri njihovog utjecaja na pojedine štetne organizme.
Poljoprivredna je proizvodnja od velike važnosti za prehranu ljudi i životinja. Budući da su potrebe za hranom svaki dan sve veće, a razina šteta se, ovisno o kulturi, umnogome ne mijenja, potrebno ...je naći nova rješenja. Svaki uzgoj bilja prati i njegova problematika ekonomski značajnih štetnih organizama i stresa uzrokovanog vanjskim i unutrašnjim čimbenicima. Takvi se problemi ne mogu više nadgledati samo ljudskim okom, pogotovu na većim parcelama, pa se rješenja traže u područjima precizne poljoprivrede. Suvremene tehnike uzimanja i obrade vizualnih podataka usmjerene su prema automatskom analiziranju usjeva preko slika i tako uvelike skraćuju vrijeme i rad inače potreban za otkrivanje prve pojave štetnih organizama i abiotskog stresa. Tehnike analize slika omogućuju lakše određivanje stupnja razvoja štetnog organizma (štetnika, biljnih bolesti, korova), klasifikaciju biljaka na zdrave i zaražene te otkrivanje biljnog stresa. Cilj je ovih analiza provjeriti zdravstveno stanje većeg broja biljaka u kraćem vremenu te predvidjeti mogućnost razvoja štetnog organizma i stresa bilja. U tu se svrhu danas koristi umjetna inteligencija kao najbolje rješenje. Ove tehnike i metode moraju biti brže, bolje i ekonomičnije od ljudskog rada. Rad rasvjetljuje nove spoznaje u području istraživanja i primjena tehnika detekcije štetnih organizama i stresa biljaka obradom vizualnih podataka usmjerenih kao alat za pomoć agronomu te pregledom dostupnih istraživanja u fitomedicini.
Fikotoksini predstavljaju skupinu prirodnih kemijskih kontaminanata u koje spadaju azaspiracidi (AZA), okadaična kiselina (OA) i njeni derivati, pektenotoksini (PTX), jesotoksini (YTX), ciklički ...imini (CI), domoična kiselina (DA), saksitoksini (STX), brevetoxini (BTX), ciguatoksini (CTX) i palitoksini (PlTX). Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju na učestalu pojavnost fikotoksina u morskim organizmima, a poznato je da ove tvari mogu imati štetan učinak na okoliš i zdravlje ljudi, budući da su pored akutne toksičnosti pojedini ujedno i tumor promotori, odnosno da već i u malim koncentracijama pokazuju mutageno i toksično djelovanje u organizmu. Stoga su s ciljem zaštite zdravlja potrošača zakonodavstvom određene najveće dopuštene količine (NDK) fikotoksina u školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka i morskih puževa (EZ 853/2004; EU 786/2013), iako neki od njih, poput cikličkih imina, još nisu uključeni u programe monitoringa, odnosno za njih legislativom nije određena NDK. U daljnjim istraživanjima, uz primjenu potvrdnih visokospecifičnih analitičkih metoda u ispitivanjima pojavnosti fikotoksina, potrebno je ispitati njihove učinke na osjetljiviji dio populacije te zbog mogućeg sinergičkog učinka u organizmu ustvrditi i supojavnost, kao i provesti procjenu izloženosti potrošača zbog prisustnosti ovih toksičnih tvari u različitim morskim organizmima namijenjenih konzumaciji. U ovom radu dan je pregled literaturnih spoznaja o svojstvima najznačajnijih predstavnika fikotoksina, njihovim toksičnim učincima u organizmu i pojavnosti u različitim vrstama morskih organizama.
Krizantema se posljednjih trideset godina intenzivno uzgaja na području Hercegovine. Zbog povoljnih klimatskih prilika proizvodnja se odvija na otvorenom polju, kao i unutar zaštićenih prostora. ...Uzgoj krizantema uglavnom se zasniva na proizvodnji rezanog cvijeta i lončanica za blagdan Svih svetih. U zasadima krizantema redovito se pojavljuju različiti štetni polifagni organizmi koji pojedinih godina mogu ugroziti proizvodnju. Najznačajniji štetnici krizantema na području Hercegovine su lisne uši, tripsi i kukuruzni moljac.
Zbog stalnog povećanja upotrebe kemijskih pesticida i njihovog štetnog djelovanja na ljudsko zdravlje i okoliš, sve veće zanimanje pobuđuju metode biološke kontrole uzročnika biljnih bolesti. ...Biološka kontrola je mjera koja podrazumijeva korištenje mikroorganizama koji smanjuju populaciju štetnika i patogena i na taj način štite biljku i kontroliraju razvoj bolesti. U Hrvatskoj je trenutno na tržištu prisutan samo jedan biofungicid, na bazi bakterije iz roda Pseudomonas, za suzbijanje uzročnika bijele noge (Rhizoctonia solani) na krumpiru, batatu, čičoki i kineskom jamu te uzročnika srebrolikosti gomolja (Helminthosporium solani) na krumpiru. Vrste Bacillus thuringiensis, Bacillus subtilis i Pseudomonas fluorescens su najvažniji predstavnici bakterija uključenih u biokontrolu protiv uzročnika biljnih bolesti. Do danas je na svjetskom tržištu prisutno ili je u procesu registracije 28 sredstava na bazi različitih vrsta roda Trichoderma, koji većinom djeluju protiv fitopatogenih gljiva iz rodova Pythium, Rhizoctonia i Fusarium. Najzastupljenije vrste roda Trichoderma koje se koriste u biološkoj kontroli su Trichoderma harzianum, Trichoderma viride i Trichoderma koningii. Upotreba antagonističkih gljiva i bakterija u biološkoj kontroli brojnih uzročnika bolesti predstavlja važnu alternativu kojom bi se mogli zamijeniti kemijski pesticidi ili u što većoj mjeri smanjiti njihova primjena. Cilj rada je prikazati antagonističke gljive i bakterije koje se koriste u biološkoj kontroli te opisati njihove složene mehanizme djelovanja.
Narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl), ecologically and economically very important species of Croatian lowland forests, has been showing more prominent symptoms of dieback in the past few ...years. Research conducted so far has confirmed presence of the pathogenic fungus Hymenoscyphus fraxineus Baral, Queloz & Hosoya in the crowns and stems of the trees showing the symptoms of dieback at several locations in Croatia (Diminić 2015, Milotić et al. 2016). Since forest dieback is usually a consequence of multiple abiotic and biotic factors, research to find causes often encompass not just the above-ground parts of stands, but also the root systems and soil, where fungal-like organisms such as Phytophthora species are considered to be an important biotic factor responsible for tree mortality. The goal of this research was to detect fungal-like organisms in the soil of declining narrow-leaved ash stands in order to confirm or reject the hypothesis that pathogenic Phytophthora species have a potential role in the dieback and also to expand the knowledge about fungal-like organisms' diversity in Croatian forest soils. Total of 30 soil samples were collected from three forest management units (ten from each) in declining narrow-leaved ash stands, around the stems of trees of different health status according to Jankowiak et al. (2014). Fungal-like organisms were isolated using the soil baiting method according to Themann and Werres (1999), with Rhododendron catawbiense Michx. and Prunus laurocerasus L. leaves used as baits. Pure mycelia cultures showing vegetative morphological features characteristic for fungal-like organisms were obtained from 24 soil samples. To confirm this, sporangia production was induced in these isolates by flooding agar discs taken from 4-7 days old colonies with three different non-sterile soil extracts for each (1%, 1,5%, 5%). Sporangia were successfully induced in all isolates except one, which was chosen for the species identification using molecular methods together with five others (two isolates from each location). Genomic DNA was isolated using modified phenol-chloroform method according to Allemann et al. (1999). Amplification of internal transcribed spacers (ITS1 and ITS2) and 5.8 subunit of nuclear ITS rDNA region was conducted using the ITS4/ITS6 primer set, with reaction mixture and PCR protocol as in Grünwald et al. (2011). Amplification, PCR product purification and sequencing were conducted at InovaGen Ltd. (Zagreb, Croatia). All three isolates obtained from soil sampled around declining trees were identified as Phytopythium citrinum (B. Paul) Abad, De Cock, Bala, Robideau, Lodhi & Lévesque, and other three obtained from soil sampled around healthy trees were identified as Pythium lutarium Ali-Shtayeh, Pythium anandrum Drechsler and Phytopythium litorale Nechw. Presence of Phytophthora species in the soil of declining narrow-leaved ash stands wasn’t confirmed at the investigated locations, excluding them as one of the potential causative agents of narrow-leaved ash dieback in Croatia until further research is conducted. Although the Pythium and Phytopythium species were often isolated from the soil of declining forest stands and are known pathogens of seedling in forest nurseries, their possible role in dieback of narrow-leaved ash has yet to be determined.
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) je trenutno jedna od najugroženijih vrsta drveća u Republici Hrvatskoj, pokazujući znatno pogoršanje zdravstvenog stanja u posljednjih nekoliko godina. Dosadašnjim je istraživanjima mogućih biotskih uzročnika na nadzemnim dijelovima stabala potvrđena prisutnost patogene gljive Hymenoscyphus fraxineus Baral, Queloz & Hosoyana nekoliko različitih lokacija. Kako bi se utvrdilo postoje li potencijalni biotski čimbenici koji utječu na odumiranje i u podzemnom dijelu sastojina, ovim je istraživanjem izvršena analiza prisutnosti gljivama sličnih organizama u tlu četiri sastojine sa simptomima odumiranja, s naglaskom na traženje vrsta roda Phytophthora koje su poznate kao patogeni šumskog drveća. Indirektnim metodama izolacije dobivena su 24 izolata gljivama sličnih organizama u ukupno 30 uzoraka tla, od kojih je njih šest identificirano do razine vrste primjenom molekularnih metoda. Rezultati nisu potvrdili prisutnost patogenih vrsta roda Phytophthora, već su pokazali da izolirane vrste pripadaju rodovima Pythium i Phytopythium. Iako su vrste navedenih rodova poznate kao patogeni određenih poljoprivrednih kultura i šumskih sadnica u rasadnicima, te često i u velikoj mjeri prisutne u tlima odumirućih šumskih sastojina, za sada se ne može sa sigurnošću potvrditi njihova uloga u procesu odumiranja.
PDF
