Ovisnost je o drogama kronična bolest s teškim, nerijetko fatalnim posljedicama. Opojne droge izazivaju dugotrajne neuroadaptivne promjene u funkcioniranju živčanog sustava, a ne postoji učinkovit ...lijek koji bi ih suzbio ili ispravio. Ovisnici stoga pate od opetovanih recidiva, ponekad izazvanih okolinom, situacijom ili stresom koji je i bio povezan s uzimanjem droge.
Bihevioralna neuroznanost koristi modelne organizme za razumijevanje neurobioloških mehanizama koji uvjetuju ili koreliraju s razvojem ovisnosti, a odnedavno naglasak je na životinjama koje su genetski pogodne, kao miš (Mus musculus) ili vinska mušica (Drosophila melanogaster). Unatoč mnogim očitim razlikama između ljudi i Drosophile sličnosti na genetskoj razini i u području bazične neuronske fiziologije čine Drosophilu izvrsnim modelnim organizmom za izučavanje mnogih složenih ljudskih ponašanja, uključujući ovisnost. Otkriće da cirkadijalni geni kontroliraju razvoj bihevioralne senzitizacije na kokain kod Drosophile potaklo je niz istraživanja o ulozi koju cirkadijalni geni imaju u ponašanjima induciranim kokainom kod laboratorijskih životinja i ljudi. Rezultati pokazuju da cirkadijalni geni reguliraju ponašanja i molekularne odgovore na razne vrste opojnih droga. Štoviše, istraživanja na ljudima upućuju na međupovezanost između cirkadijalnog ponašanja, mentalnih oboljenja i ovisnosti, te sugeriraju da bihevioralni zahvati usmjereni na poboljšanje cirkadijalnog ponašanja mogu biti važni u prevenciji i liječenju ovisničkog ponašanja.
Because existing studies examining the impact of knowledge on people’s attitudes towards genetically modified organisms (GMOs) have had contradictory results, the goal of this study was to explore ...the attitudes that the population of Slovenia has towards GMOs and how knowledge affects their attitudes.
In January 2012, a telephone survey was conducted researching attitudes towards GMOs and knowledge about them on a representative sample of the population of Slovenia (N=446).
The results revealed a predominantly negative attitude towards GMOs, regardless of their type, application and geographical distance; perceptions of the negative impact of GMOs on an individual’s health were particularly strong. The majority of respondents (59.5%) had moderate knowledge about GMOs, while a largeshare (30.4%) had poor knowledge of the topic. They had better objective knowledge about topics linked to formal education or legislation and a weaker understanding of mass media myths. Correlation analysis and one-way analysis of variance showed a statistically significant correlation between knowledge and attitudes towards GMOs. The respondents with better objective knowledge (who gave the correct answers to test questions) had a less firm and a more positive attitude towards GMOs and vice versa. The respondents who lacked objective knowledge but expressed subjective knowledge (they were convinced that their answers were correct) on average had a more negative attitude towards GMOs compared to those who lacked subjective knowledge.
This finding leads to the conclusion that knowledge, particularly relating to media myths about GMOs, has an important role in forming attitudes towards the impact of GMOs on an individual’s health.
Zaradi nasprotujočih si izsledkov obstoječih raziskav o vplivu znanja na stališča o GSO je bil namen študije ugotoviti, kakšna so stališča prebivalcev Slovenije do gensko spremenjenih organizmov (GSO) in kako znanje vpliva na stališča o GSO.
V januarju 2012 je bila izvedena telefonska anketa o stališčih in znanju o GSO na reprezentativnem vzorcu med prebivalci Slovenije (N = 446).
Izsledki so pokazali prevladujoče negativno stališče do GSO ne glede na vrsto, uporabo in na zemljepisno oddaljenost; pri tem posebej izstopa percepcija vpliva GSO na posameznikovo zdravje. Večina anketiranih (59,5 %) ima o GSO srednje dobro znanje; visok delež (30,4 %) je takih, katerih znanje je slabo. Boljše objektivno znanje imajo o temah iz formalnega izobraževanja ali spremljanja zakonodaje, slabše pa o medijskih mitih. Korelacijska analiza in enosmerna analiza variance sta pokazali, da med znanjem in stališči o GSO obstaja statistično značilna povezanost. Anketiranci z boljšim objektivnim znanjem (pravilni odgovori na testna vprašanja) imajo manj trdno in bolj pozitivno stališče do GSO in nasprotno. Anketiranci brez objektivnega znanja, a z izraženim subjektivnim znanjem (prepričanost o pravilnosti svojih odgovorov) imajo v povprečju bolj negativna stališča do GSO kot tisti, ki nimajo subjektivnega znanja.
To pomeni, da ima znanje, še posebej pa medijski miti o GSO, pomembno vlogo pri oblikovanju stališča o vplivu GSO na posameznikovo zdravje.
Presence of Ecotoxicologically Relevant Pgp and MRP Transcripts and Proteins in Cyprinid Fish Klobu _ar, Roberta (Division for Marine and Environmental Research, Ruđer Bošković Institute, Zagreb, Croatia); Žaja, Roko (Division for Marine and Environmental Research, Ruđer Bošković Institute, Zagreb, Croatia); Franjević, Damjan (Division of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia) ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
06/2010, Letnik:
61, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
One of the most intriguing defence strategies which aquatic organisms developed through evolution is multixenobiotic resistance (MXR). The key mediators of MXR activity are ATP-binding cassette (ABC) ...transport proteins. They provide resistance of aquatic organisms by binding xenobiotics and extruding them from cells in an energy-dependent manner. Since Cyprinid fish species are common target in freshwater biomonitoring programs, we have studied the presence of two main MDR/MXR efflux transporters P-glycoprotein (Pgp, Abcb1) and MRP-like protein(s) (Abcc) in the liver of five Cyprinid species: common carp, European chub, sneep, barbel, and silver prussian carp. Their presence was evaluated on the mRNA and protein level. Various pairs of primers were designed to clone homologous fragments of MXR-related genes. At the protein level, we used Western blotting with specific monoclonal antibodies against human Pgp (Abcb1, Ab C219), MRP1 (Abcc1; Ab MRPm6) or MRP2 (Abcc2; Ab M2I-4). Transcripts of both key types of MXR transporters were identified in all species examined and here we provide the phylogenetic analysis of new partial sequences. Immunochemical determinations with mammalian antibodies failed to identify the presence of MRP(s), but Pgp expression was found in all five Cyprinid species. These results support that MXR is a defence system mediated by both Pgp and MRP types of ABC transport proteins.
Mehanizam multiksenobioti _ke otpornosti (MXR) stani _ni je obrambeni sustav odgovoran za svojstvo istovremene otpornosti na razli _ite ksenobiotike, koje se o _ituje smanjenjem akumulacije, odnosno povećanjem izbacivanja potencijalno toksi _nih tvari iz stanica vodenih organizama. MXR-mehanizam pokazuje odlike analogne fenomenu istovremene otpornosti na razli _ite lijekove (engl. multidrug resistance, MDR) prvi put dokazanom u tumorskim stanicama. Posredovan je istim ABC transportnim proteinima kao i MDR. Istraživanja vezana uz MXR vodenih životinja uglavnom su imala težište na određivanju prisutnosti i funkcije P-glikoproteina (Pgp). Budući da se ribe iz reda šaranki _esto rabe u biomonitoringu slatkovodnih voda, cilj ovog istraživanja bilo je određivanje prisutnosti dvaju glavnih MDR/MXR-tipova proteina - Pgp i MRP-tip proteina - u jetri iz pet vrsta šaranki; šarana (Cyprinus carpio), klena (Sqalius cephalus), mrene (Barbus barbus), babuške (Carassius auratus gibelio) i podusta (Chondrostoma nasus). Njihova prisutnost utvrđena je na razini mRNA te na proteinskoj razini. Razli _iti parovi po _etnica dizajnirani su kako bi se identificirali homologni fragmenti gena sli _nih MXR-u. Detekcija na razini proteina napravljena je putem Western blot analize s pomoću specifi _nih monoklonskih protutijela proizvedenih da prepoznaju konzervirane epitope; Pgp (C219), MRP1 (MRPm6) ili MRP2 (M2I-4) u sisavaca. Transkripti obaju klju _nih MXR-transportera identificirani su u svim jedinkama, a napravljena je i filogenetska analiza dobivenih sekvenci. Imunokemijskom detekcijom s protutijelima sisavaca nismo uspjeli detektirati prisutnost MRP-proteina, dok je Pgp-ekspresija potvrđena u svih pet vrsta šaranki. Nove spoznaje da je za MXR-mehanizam zaslužno više transportnih proteina zasigurno će pridonijeti potpunijoj karakterizaciji MXR-a kao integralnog dijela detoksikacijskog, odnosno temeljnog obrambenog sustava vodenih organizama te njegovoj znanstvenoj afirmaciji kao vjerodostojnog pokazatelja kvalitete okoliša.
In Slovenia only recently entomopathogenic nematodes were recorded for the first time. In the beginning of 2007, the presence of Steinernema affine was confirmed. During the further investigations in ...the same year Steinernema feltiae was recorded on the arable field near Cerknica. In the previous year this field was planted with chicory. In Slovenia, until now the entomopathogenic nematodes had a status of an exotic agents and their use was allowed only in the laboratory experiments. We expect that in Slovenia the use of these biological agents against insect pests will become important alternative to insecticides as it is known in many other countries of the world.
V Sloveniji so bile entomopatogene ogorčice prvič ugotovljene šele nedavno. V začetku leta 2007 je bila potrjena zastopanost vrste Steinernema affine, med nadaljnjimi raziskavami v istem letu pa je bila na njivi v bližini Cerknice najdena tudi ogorčica Steinernema feltiae. Na omenjenem zemljišču so leto prej pridelovali radič. Doslej so imele entomopatogene ogorčice v Sloveniji status tujerodnih organizmov, njihova uporaba pa je bila dovoljena le v laboratorijskih poskusih. Pričakujemo, da bo v Sloveniji uporaba omenjenih naravnih sovražnikov škodljivih žuželk postala pomembna alternativa insekticidom, kar je sicer že znano v številnih drugih državah sveta.
Sedra (engl. tufa) u slatkovodnim ekosustavima nastaje dinamičnom interakcijom kemijskih i bioloških čimbenika te ovisi o elementima koji trebaju biti prisutni poput zasićenja vode kalcijevim ...karbonatom, odgovarajuće pH vrijednosti i niske koncentracije organske tvari dok će postojanje biološke komponente poput mahovina, algi kremenjašica i nekih beskralježnjaka također imati važnu ulogu u nastajanju sedrenih barijera. Plitvička jezera kao najveći i najstariji nacionalni park te područje iznimne prirodne vrijednosti, uvršteno na Listu svjetske prirodne baštine UNESCO-a, upravo jedinstvenu univerzalnu vrijednost prepoznaje u sedrenim barijerama i procesu njihovog nastanka. Kaskadni jezerski sustav
nastao je uslijed povoljnih uvjeta za taloženje kalcijevog karbonata (sedre). Rast sedrenih barijera ovisi i o hidrološkim prilikama, a nepovoljno djeluju erozijski procesi kao i promjene povezane s povećanjem koncentracije hranjivih tvari dušika i fosfora, a koje dovode do eutrofikacije. Proces osedravanja u kaskadnom sustavu Plitvičkih jezera nije ugrožen, ali
svakako je nužno kontinuirano pratiti moguće promjene.
Tijekom nedavnog rata krško područje Hrvatske bilo je ugroženo opasnim otpadom pa zahtijeva osobitu pažnju zbog izuzetne ekološke osjetljivosti. Postoje čvrste naznake da su različita organska ...zagađivala dospjela u okoliš. Također se pretpostavlja da je ulje koje sadržava poliklorirane bifenile (PCB) proliveno na nekoliko lokacija. Nakon prodiranja u okolinu, ovi se spojevi brzo apsorbiraju u tlu, sedimentu ili se bioakumuliraju u organizmima vodenog ekosustava. Uzimajući u obzir lokacije uništenih trafostanica u Zadru, Bilicama i Dubrovniku, postojala su nagađanja o daljnjem prodiranju organohalogeniranih otrovnih tvari i potencijalnoj ugroženosti Vranskog jezera te obalnog mora oko Zadra, Šibenika i dubrovačkog područja. Sedimenti i neki vodeni organizmi skupljeni su sa spomenutih područja i analizirani. Rezultati su pokazali da ne postoji značajna zagađenost, odnosno nisu utvrđene visoke razine ovih zagađivala u područjima Vranskog jezera, grada Šibenika i Dubrovnika (lokacija Petka), dok je u zaljevu Mikulandra blizu Šibenika, Rijeci Dubrovačkoj, Brodanovu i Marini blizu Vruljice u Zadru, opažena značajno viša razina PCB-a. Iz tih razloga tijekom 2002. do 2005. godine vršena su mnogobrojna uzorkovanja i analiza ovih spojeva u zraku, zemljištu, sedimentima i organizmima zadarskog i dubrovačkog područja unutar projekta APOPSBAL koji je financirala Europska komisija. Rezultati ovih istraživanja prikazani su u ovome radu.
Genetičko inženjerstvo primjenjuje se u oplemenjivanju poljoprivrednih kultura u posljednjih dvadeset godina. Temelji se uglavnom na ugradnji jednog ili dvaju novih gena u genom biljaka. Do danas je ...odobreno za uzgoj oko 70 sorta oplemenjenih tom tehnologijom. U usporedbi sa svim tehnologijama koje se primjenjuju u oplemenjivanju bilja, genetičkim inženjerstvom postižu se najpreciznije promjene u genetičkome materijalu. Međutim, tijekom primjene te tehnologije ne može se predvidjeti mjesto u genomu u koje će se ugraditi željeni gen. Zbog toga može doći do nenamjerne aktivacije ili inaktivacije određenih gena, a to može uzrokovati nepoželjne promjene, primjerice u alergološkim ili toksikološkim značajkama. Zato se prije komercijalizacije provode iscrpne kemijske, biokemijske i nutricionističke analize svake nove sorte oplemenjene tom tehnologijom. Budući da se nenamjerni učinci mogu predvidjeti u određenoj mjeri na temelju spoznaja o mjestu u genomu u koje se željeni gen ugradio, jedan od najvažnijih ciljeva moderne biljne biotehnologije svakako je razvoj tehnika koje će omogućiti ugradnju željenih gena u unaprijed odabrano mjesto u genomu. Ta se metoda naziva "gene targeting". Za razliku od svih ostalih skupina organizama, "gene targeting" još nije metoda koja se može rutinski primijeniti u biljaka. Međutim, uzimajući u obzir nedavna postignuća na tom području, taj će se cilj vjerojatno ostvariti u bliskoj budućnosti.
Razvoj suvremenih međunarodnih odnosa imao je za posljedicu proliferaciju međunarodnih organizama, pri čemu je došlo do pojave novih vrsta, poput primjerice transvladinih organizacija. Usprkos tome, ...u međunarodnopravnoj doktrini i dalje prevladava stajalište koje zastupa dihotomiju međunarodnih organizama na međunarodne (međuvladine) organizacije i međunarodne nevladine organizacije. Svrha ovoga rada je dokazati postojanje nove vrste međunarodnih organizama – transvladinih organizacija, te samim time ukazati na "neopravdanost" spomenute dihotomije. U radu se analiziraju dvije transvladine organizacije – Interparlamentarna unija i INTERPOL, putem kojih se nastoji pobliže odrediti priroda transvladinih organizacija, ali i izvršiti njihovo razgraničenje od međuvladinih i međunarodnih nevladinih organizacija.
Pojednostavljeni identifikacijski ključevi za organizme važni su za učenike, jer između ostalog koristeći takve ključeve i promatrajući detalje na različitim živim organizmima učenici mogu naučiti ...uočavati sličnosti i razlike među organizmima i tako poboljšati svoje sposobnosti opažanja. Osim toga, mogu se upoznati i s iznimnom raznolikošću vrsta i naučiti njihova imena, osnovne karakteristike klasifikacije organizama i strukturu ključeva za određivanje. Stručni identifikacijski ključevi za biljke i životinje koji koriste znanstvenici vrlo su složeni i teško upotrebljivi za učenike. Oni uključuju velik broj stručnih termina i previše informacija te zahtijevaju mnogo veće predznanje od onog koje imaju učenici. Korištenje pojednostavljenih identifikacijskih ključeva omogućuje učenicima usvajanje principa klasifikacije biljaka i životinja, što je jedna od temeljnih aktivnosti u biologiji. Na taj način učenicima možemo približiti biljke i životinje i potičemo njihovu motivaciju i želju za daljnjim učenjem o različitim organizmima. Mogućnost lakšeg snalaženja u svijetu oko sebe kod učenika potiče radost otkivanja i usvajanja novih spoznaja te znanje stečeno promatranjem uz upotrebu jednostavnih ključeva postaje trajno.
Trešnja (Prunus avium) kao voćna vrsta nije jako zahtjevna u zaštiti od štetnih organizama. Pri suzbijanju uzročnika bolesti i štetnika trešanja važno je već prije sadnje odabirom sorata smanjiti ...moguće štete. Općenito su sorte deblje kožice i čvrstog mesa ploda manje osjetljive na trulež uzrokovanu gljivicama Monilinia, a sorte koje ranije dozrijevaju manje napada trešnjina muha (Rhagoletis cerasi) (Barić, 2011). Prema načelima integrirane proizvodnje voćni bi nasad trebalo podizati na lokalitetima dobre prozračnosti, što utječe na manje zadržavanje vlage, a time se umanjuje rizik od jače pojave različitih uzročnika bolesti trešanja. Naše kontinentalno i mediteransko uzgojno područje bitno se razlikuje u uzgojnim-proizvodnim uvjetima. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja (2014.-2015.) praćeno je zdravstveno stanje trešanja u integriranom uzgoju na području najsjevernija hrvatskoga grada Murskog Središća (naselje Hlapičina). U klimatskim promjenama zadnjega desetljeća česti su prodori vlažnog atlantskog zraka u kojima samo nekoliko dana padnu ukupne očekivane mjesečne količine oborina. Pojava i razvoj uzročnika biljnih bolesti u takvim su uvjetima neizbježivi, a pored općepoznatih i raširenih bolesti, npr. sušenja mladica i truleži plodova (Monilinia spp.) u 2014. te šupljikavosti lišća (Stigmina carpophila) u 2015. sezoni, pojavljuju se i manje poznate bolesti trešanja ali uzrokuju vrlo izražene štete. Tako je u prvoj polovici svibnja 2014., te krajem istog mjeseca 2015., zabilježena ekonomski značajna štetnost plodova trešanja uzrokovana bakterijom Pseudomonas syringae. Tijekom 2015. godine u nasadu je nakon pojave prvih bakterijskih simptoma primijenjen biološki pripravak na osnovi antagonističke vrste Bacillus subtilis (Serenede WP).
PDF
