Mehanizam multiksenobiotičke otpornosti (MXR) stanični je obrambeni sustav odgovoran za svojstvo istovremene otpornosti na različite ksenobiotike, koje se očituje smanjenjem akumulacije, odnosno ...povećanjem izbacivanja potencijalno toksičnih tvari iz stanica vodenih organizama. MXR-mehanizam pokazuje odlike analogne fenomenu istovremene otpornosti na različite lijekove (engl. multidrug resistance, MDR) prvi put dokazanom u tumorskim stanicama. Posredovan je istim ABC transportnim proteinima kao
i MDR. Istraživanja vezana uz MXR vodenih životinja uglavnom su imala težište na određivanju prisutnosti i funkcije P-glikoproteina (Pgp). Budući da se ribe iz reda šaranki često rabe u biomonitoringu slatkovodnih voda, cilj ovog istraživanja bilo je određivanje prisutnosti dvaju glavnih MDR/MXR-tipova proteina - Pgp i MRP-tip proteina - u jetri iz pet vrsta šaranki; šarana (Cyprinus carpio), klena (Sqalius cephalus), mrene (Barbus barbus), babuške (Carassius auratus gibelio) i podusta (Chondrostoma nasus). Njihova prisutnost utvrđena je na razini mRNA te na proteinskoj razini. Različiti parovi početnica dizajnirani su kako bi se identifi cirali homologni fragmenti gena sličnih MXR-u. Detekcija na razini proteina napravljena
je putem Western blot analize s pomoću specifi čnih monoklonskih protutijela proizvedenih da prepoznaju konzervirane epitope; Pgp (C219), MRP1 (MRPm6) ili MRP2 (M2I-4) u sisavaca. Transkripti obaju ključnih MXR-transportera identifi cirani su u svim jedinkama, a napravljena je i fi logenetska analiza dobivenih sekvenci. Imunokemijskom detekcijom s protutijelima sisavaca nismo uspjeli detektirati prisutnost MRP-proteina, dok je Pgp-ekspresija potvrđena u svih pet vrsta šaranki. Nove spoznaje da je za MXRmehanizam
zaslužno više transportnih proteina zasigurno će pridonijeti potpunijoj karakterizaciji MXR-a kao integralnog dijela detoksikacijskog, odnosno temeljnog obrambenog sustava vodenih organizama te
njegovoj znanstvenoj afi rmaciji kao vjerodostojnog pokazatelja kvalitete okoliša.
U ovom radu predstavljen je pregled štetnog djelo-vanja ispuštenoga vodenog balasta na morski okoliš. Utjecaji su na morski okoliš grupirani u štetne učinke na ekosustav, ekonomiju i ljudsko ...zdravlje. Dan je primjer negativnog utjecaja ispuštenoga vodenog balasta u pojedinim područjima, te organizama koji su izazvali nepovratne promjene u ekosustavima. Objašnjeni su uvjeti koji trebaju biti ispunjeni da bi organizmi uneseni vodenim balastom postali prijetnjom za morski okoliš. Opisan je unos organizama u balastne tankove pri balastiranju broda, uvjeti u balastnim tankovima koji utječu na njihovo preživljavanje a dan je i prikaz gdje se sve na brodu mogu zadržavati organizmi uneseni vodenim balastom.
This paper deals with the review of harmful effect of discharging ballast water on marine environment. These effects are grouped into harmful effects on echo system, economy and human health. There ...have been provided the examples of negative effects of discharging ballast water in certain areas and organisms responsible for causing unrecovered changes in echo systems. The conditions have been explained which should be fulfilled for the organisms to enter by ballast water and consequently to threaten marine environment. There have been described coming of organisms into the ballast tanks when ballasting the ship, conditions in ballast tanks influencing on their survival and also other ship's areas where organisms can persist by water ballast.
U ovom radu predstavljen je pregled štetnog djelo-vanja ispuštenoga vodenog balasta na morski okoliš. Utjecaji su na morski okoliš grupirani u štetne učinke na ekosustav, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Dan je primjer negativnog utjecaja ispuštenoga vodenog balasta u pojedinim područjima, te organizama koji su izazvali nepovratne promjene u ekosustavima. Objašnjeni su uvjeti koji trebaju biti ispunjeni da bi organizmi uneseni vodenim balastom postali prijetnjom za morski okoliš. Opisan je unos organizama u balastne tankove pri balastiranju broda, uvjeti u balastnim tankovima koji utječu na njihovo preživljavanje a dan je i prikaz gdje se sve na brodu mogu zadržavati organizmi uneseni vodenim balastom.
Promjenom izvorne namjene, odnosno prestankom upotrebe, te promjenom
okoliša u kojem se nalaze, predmeti započinju svoj proces propadanja. Uvjeti
propadanja ovise o čimbenicima okoliša. Tako nekad ...kuhinjsko posuđe ili uporabni
predmeti, završivši na morskom dnu, postaju povoljna podloga ili stanište
za naseljavanje mnogih pridnenih i sjedilačkih organizama. Pronalaskom
predmeta te primjenom postupaka restauracije, konzervacije, dokumentiranja
i pohranjivanja u muzejskim ustanovama povijesni artefakti postaju muzejska
građa.
U radu su opisane neke primjene jednokratnih elektrokemijskih biosenzora za analizu hrane koji su nedavno razvijeni u našem laboratoriju. Biosenzori za jednokratnu upotrebu, bazirani na inhibiciji ...aktivnosti kolinesteraze primijenjeni su za ispitivanje prisutnosti organofosfornih i karbamatnih pesticida u uzorcima voda, voća i povrća. Razvijena je skupina DNK-biosenzora, a u ovom radu prikazani su rezultati preliminarnih ispitivanja detekcije genetički modificiranih organizama i hibridizacije vezanjem PCR i DNK-biosenzora.
Suvremena biotehnologija omogućava genetičke manipulacije na živim organizmima koje koristimo u prehrani. To je područje znanosti, ali zadire i na etičko područje s pitanjem: do koje mjere čovjek ...smije manipulirati otkrivenim zakonitostima na području genetike sa svrhom umnažanja dobiti? Autor izlaže današnja dostignuća na području biotehnologije i upozorava na opasnosti koje iz koga mogu proizići u Hrvatskoj koja treba izabrati pravi put u proizvodnji hrane. Članku je pridodat sažeti pojmovnik i popis korištene literature.
Krško područje Hrvatske ukupne površine 26 tisuća km2, s dijelom dinarskog krša, biospeleološki je određeno kao područje velike biološke raznolikosti u svijetu. U ovoj monografiji podastiru se podaci ...o biološkoj raznolikosti podzemnih staništa i organizama primarno s taksonomskog aspekta i s posebnim osvrtom na regionalnu raznolikost. Geomorfološka, hidrološka i klimatološka raznolikost Hrvatske rezultirala je osobitim rasponom različitih podzemnih staništa, kao što su kontinentalne i priobalne špilje, mreža plitke i duboke freatičke zone, intersticij – hiporeička zona i drugi tipovi infiltracijskih zona, itd. Iz špilja i intersticijskih staništa Hrvatske poznato je preko 500 obveznih podzemnih vrsta i podvrsta. Većina podzemnih vrsta u Hrvatskoj su kopneni organizmi. Utvrđeno je 299 troglobionata i 170 stigobionata. Većina podzemnih vrsta ima vrlo ograničeno područje rasprostranjenosti, gotovo 70% je endemno za Hrvatsku. Špiljske gljive su vrlo slabo poznate. Među njima je nekoliko troglobionata i troglofila koji su paraziti na špiljskim kornjašima i troglofilnim leptirima. Neke subtroglofilne vrste možda su također troglobiontske, no njihov taksonomski i/ili ekološki status morala bi razjasniti buduća istraživanja. U pogledu najveće brojnosti troglobionata, pet je velikih skupina životinja – Coleoptera, Pseudoscorpiones, Araneae, Gastropoda i Diplopoda. Kornjaši (Coleoptera) su najdominantniji. U Hrvatskoj je poznato više od 100 kavernikolnih kornjaša (vrsta i podvrsta). Među stigobiontima dominiraju raci. Gotovo polovica opisanih vrsta su iz skupine Crustacea. Među racima, skupina Syncarida i Thermosbaenacea su isključivi stigobionti. Brojčano gledano, među stigobiontskim racima skupina Amphipoda dominira u špiljama, a skupina Copepoda u intersticiju. Jedina do danas poznata stigobiontska spužva Eunapius subterraneus Sket et Velikonja nastanjuje nekoliko špilja u Hrvatskoj. Također jedini poznati stigobiontski školjkaš Congeria kusceri Bole nastanjuje niz špilja u Hrvatskoj. Ostale važne skupine su obrubnjaci, virnjaci (Temnocephalida i Tricladida), puževi (Gastropoda) i jedini poznati stigobiontski kralježnjak Proteus anguinus Laurenti. Velika taksonomska raznolikost podzemnih organizama Hrvatske pripisuje se djelomično geološkoj heterogenosti i posebno jedinstvenom spoju različitih geoloških i ekoloških pojava.
In the recent war in Croatia, the karstic area of the country was endangered by hazardous waste, which calls for particular attention because of its exceptional ecological sensitivity. There are ...strong indications that various organic pollutants have entered the environment. It is also assumed that oil containing polychlorinated biphenyls (PCBs) was spilled in a number of locations. After the penetration in the environment, these substances are quickly absorbed in soil, sediment or bioaccumulated in the organisms of the aquatic ecosystem. In view of the locations of damaged electric transformer stations in Zadar, Bilice and Dubrovnik, there was some speculation on potential hazard posed by organohalogenated toxicants to Lake Vransko and the coastal area around Zadar, Šibenik and Dubrovnik. Samples of sediments and aquatic organisms were collected and analysed, and the results showed no significant or high levels of contaminants in the areas of Lake Vransko, Šibenik, and Dubrovnik (Petka location), while in the Mikulandra Bay near Šibenik, in Rijeka Dubrovaèka, Brodanovo location and Marina near the Vruljica Creek in Zadar, significantly higher levels of PCBs were observed and these toxicants were additionally monitored within the APOPSBAL project from 2002 to 2005. The results of these investigations are presented in this paper.
Tijekom nedavnog rata krško područje Hrvatske bilo je ugroženo opasnim otpadom pa zahtijeva osobitu pažnju zbog izuzetne ekološke osjetljivosti. Postoje čvrste naznake da su različita organska zagađivala dospjela u okoliš. Također se pretpostavlja da je ulje koje sadržava poliklorirane bifenile (PCB) proliveno na nekoliko lokacija. Nakon prodiranja u okolinu, ovi se spojevi brzo apsorbiraju u tlu, sedimentu ili se bioakumuliraju u organizmima vodenog ekosustava. Uzimajući u obzir lokacije uništenih trafostanica u Zadru, Bilicama i Dubrovniku, postojala su nagađanja o daljnjem prodiranju organohalogeniranih otrovnih tvari i potencijalnoj ugroženosti Vranskog jezera te obalnog mora oko Zadra, Šibenika i dubrovačkog područja. Sedimenti i neki vodeni organizmi skupljeni su sa spomenutih područja i analizirani. Rezultati su pokazali da ne postoji značajna zagađenost, odnosno nisu utvrđene visoke razine ovih zagađivala u područjima Vranskog jezera, grada Šibenika i Dubrovnika (lokacija Petka), dok je u zaljevu Mikulandra blizu Šibenika, Rijeci Dubrovačkoj, Brodanovu i Marini blizu Vruljice u Zadru, opažena značajno viša razina PCB-a. Iz tih razloga tijekom 2002. do 2005. godine vršena su mnogobrojna uzorkovanja i analiza ovih spojeva u zraku, zemljištu, sedimentima i organizmima zadarskog i dubrovačkog područja unutar projekta APOPSBAL koji je financirala Europska komisija. Rezultati ovih istraživanja prikazani su u ovome radu.
