Klinika za bolesti uha, nosa, grla i kirurgiju glave i vrata počela je s radom 1921. godine kao jedna od prvih klinika novoosnovanoga Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Tijekom svoga rada Klinika je u ...dva navrata mijenjala svoju lokaciju, a najdulje je bila na Šalati. Klinika je od utemeljenja bila nastavna baza za studente Medicinskog fakulteta te iznimna stručna i znanstvena institucija. Brojni liječnici su obilježili svojim radom povijest ove ustanove. Klinika se od 2007. godine nalazi na lokaciji Rebro u okviru Kliničkoga bolničkog centra Zagreb.
Cilj istraživanja: Pandemija koronavirusa ima značajan utjecaj na društvo i zdravstveni sustav. Cilj ovoga rada je usporediti podatke o broju i strukturi dijagnoza i obavljenih pregleda iz područja ...otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata na razini primarne (PZZ) i tercijarne zdravstvene zaštite, u razdoblju od godinu dana prije i godinu dana nakon proglašenja pandemije koronavirusa. Bolesnici i metode: Podaci su prikupljani retrospektivno, za razdoblja od 20.3.2019. do 19.3.2020. i od 20.3.2020. do 20.3.2021. Uzorak je prigodan, prikupljen iz jedne ustanove na razini primarne i jedne ustanove na razini tercijarne zdravstvene zaštite. Iz dobivenih podataka isključene su one dijagnoze koje se ne odnose na stanja i bolesti iz otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata. Rezultati: Tijekom promatranog razdoblja 20.3.2020.-20.3.2021. došlo je do značajnog pada broja pregleda u objema ustanovama u odnosu na razdoblje 20.3.2019.-19.3.2020. Na razini PZZ bilo je ukupno 533 pregleda, što predstavlja 50,5% pregleda obavljenih u istom razdoblju 2019.godine, dok je na razini specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite (SKZZ) obavljeno 1672 pregleda, odnosno 56,4% pregleda obavljenih 2019. godine. Do najvećeg pada broja pregleda na razini PZZ došlo je među dijagnozama: zloćudni melanom kože, gripa, akutni bronhitis i bronhiolitis, akutne infekcije gornjeg dišnog sustava i bronhitis, emfizem, astma i druge kronične opstruktivne bolesti. Analizirajući preglede obavljene u SKZZ, najveći pad broja pregleda zabilježen je za dijagnoze: pneumonija, bronhitis, emfizem, astma i druge kronične opstruktivne bolesti, oštećenje sluha, zloćudni melanom kože i ostale bolesti dišnog sustava. Zaključci: Smanjeni broj pregleda i hospitalizacija u odnosu na vrijeme prije početka pandemije kao posljedicu mogu imati povećani broj bolesnika s novim dijagnozama, među kojima i karcinoma otkrivenih u kasnijim stadijima bolesti, što će u konačnici rezultirati kasnijim početkom liječenja i lošijim ishodom bolesti, ali i povećanim opterećenjem zdravstvenog sustava i povećanim troškovima liječenja.
Introduction: The SARS-CoV-2 pandemic has a profound impact on our society and health system.This paper aims to report the impact of the COVID-19 pandemic on patients referred to tertiary health care,as well as primary health care practice settings.Patients and methods: The number of patient referrals to a University Hospital CenterOtorhinolaryngology and Head and Neck Surgery department and a primary care office requiring patientconsultations regarding otorhinolaryngologic conditions between March 20th, 2019 and March 19th, 2020,and March 20th, 2020 and March 20th, 2021, was retrospectively collected. Diagnoses that do not relate toconditions related to otorhinolaryngology and head and neck surgery, or those that were not found in bothhealth care settings, were excluded.Results: A significant reduction in the total number of consultations during the pandemic was observed,at both levels of health care. In primary care, 533 consultations were performed (50.5% of the total numberin 2019), and at the tertiary level, 1672 consultations were performed (56.4% consultations performed in2019). When analyzing the conditions treated in primary care, the most relevant reduction regarded skinmelanoma, influenza, acute bronchitis and bronchiolitis, acute upper respiratory infections, bronchitis,emphysema, asthma, and other chronic obstructive pulmonary diseases. When analyzing the conditionstreated at the ENT department, the most relevant reduction regarded pneumonia, bronchitis, emphysema,asthma, other chronic obstructive pulmonary diseases, hearing impairment, skin melanoma, and otherrespiratory tract diseases.Conclusions: A reduced number of consultations and hospitalizations compared to pre-pandemic timemay result in an increased number of patients with new diagnoses, including cancer detected in later stagesof the disease, which will lead to later treatment and worse disease outcome, and also higher burden oftreatment costs.
Među donacijama za Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU ističe se ona iz ostavštine Otorinolaringološke klinike na Šalati iz vremena kada ju je vodio Ante Šercer, a preuzeta je za Muzej od ...Medicinskog fakulteta u Zagrebu 2016. godine. Ukazujući na potrebu reprezentacije neverbalnih izvora u medicinskoj historiografiji, u ovom ćemo radu prezentirati zbirku fotografija objedinjenu u dva fotoalbuma ORL klinike koji su dio ove donacije, a koji fiksiraju vizualno pamćenje ustanove koja više nema sjedište u tim prostorima na zagrebačkoj Šalati. U radu ćemo usporediti albume prateći pomake u vizualnoj reprezentaciji klinike različitih razdoblja i za vrijeme različitih predstojnika. Uz navedeno, ovi albumi će biti polazište u usmjeravanju pozornosti na predmete pojedinih medicinskih struka, njihovu dokumentarnu, historiografsku vrijednost i potencijale interpretacije i muzealizacije.
Among the donations for the Croatian Museum of Medicine and Pharmacy, the most outstanding is the one which came from the legacy of the ORL clinic from the period when it was managed by Ante Šercer. It was donated to the Museum by the Zagreb School of Medicine in 2016. While pointing out the importance of representing non-verbal sources in medical historiography, in this paper we shall present the collection of the ORL clinic photographs compiled in two albums, which preserve the visual memory of the institution, as it was dislocated from its previous address. We shall compare those albums following the shifts in visual representations of the Clinic in different periods (before and after the WWII) and under different management. The albums shall be the starting point in focusing attention on the heritage of clinical disciplines, their documentary, historiographical and other values and possibilities for their interpretation and musealization.
Cilj ovog istraživanja bio je prikazati utjecaj pandemije COVID-19 na rad Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb.
Iz računalne baze podataka KBC-a Zagreb te baze ...onkoloških bolesnika Klinike retrospektivno su izvučeni te uspoređeni podatci o izvršenim postupcima i dijagnozama u razdoblju prva četiri mjeseca 2019., 2020. te 2021. godine.
Ukupan je broj slučajeva 2020. bio veći za 32,4%, a 2021. za 13,19% (p<0,001), u usporedbi s 2019. godinom. Odjel za kirurgiju glave i vrata zabilježio je pad od 31,9%, Odjel za dječju otorinolaringologiju 41,89%, Odjel za otologiju 66,67% te Odjel za rinosinusologiju 82,47%. Odjel za maksilofacijalnu kirurgiju te Zavod za tumore glave i vrata zabilježili su porast slučajeva, 71,08% odnosno 31,1%. Pregledom dijagnoza zabilježen je manji broj poremećaja štitnjače (–57,14%), devijacija nazalnog septuma (–85,14%), bolesti srednjeg uha i mastoida (–75,35%), tonzila i adenoida (–52,64%). Porastao je broj tumora glave i vrata (165,4%), prijeloma kostiju lica (95%) te rascjepa usne i nepca, kojih je u 2021. bilo 19, a nijedan u prethodne dvije godine. Novodijagnosticiranih karcinoma grkljana bilo je 2021. za 35% više nego 2019. godine. Broj karcinoma grkljana T1 bio je 2021. manji za 22,2%, dok je broj T2 bio veći za 133%.
Ovim radom prikazali smo smanjenje ukupnog broja postupaka u prvoj trećini 2020. i 2021. godine u odnosu na 2019., ali i značajan porast kompleksnosti operacija i broja postupaka bolesnika s tumorima glave i vrata. Iz naših rezultata pokazano je kako je zbrinjavanje znatno većeg broja bolesnika kirurgije glave i vrata moguće i u izvanrednim uvjetima u ustanovi koja je kadrovski i tehnološki kvalitetno opremljena. To ukazuje na važnost razvijanja centara izvrsnosti koji i u slučaju povećanog pritiska na zdravstveni sustav mogu osigurati najviše standarde liječenja kompleksnih bolesnika.
Prve informacije o AIDS-u (Acquired immunodeficiency syndrome) pojavile su se u literaturi 1981.
godine u SAD. Otada su oboljeli registrirani po cijelom svijetu te se s pravom može govoriti o ...pandemiji bolesti. Samo u SAD registrirano je oko milijun oboljelih osoba. U osnovi bolesti nastale HIV-om je
imunodeficijencija uzrokovana nedostatkom pomocnickih i inducirajucih T-limfocita.
Svaki drugi bolesnik s AIDS-om javlja se s nekim od simptoma bolesti lokaliziranim na glavi i vratu.
Stoga je poznavanje klinicke slike i tijeka bolesti važno, ne samo radi prepoznavanja novooboljelih i njihove pravodobne dijagnosticke obrade vec i radi što ranijeg pocetka lijecenja te poduzimanja epidemioloških mjera zaštite širenja bolesti. Uz osnovno lijecenje trojnom antivirusnom terapijom, prijeko je potrebno i simptomatsko lijecenje te lijecenje brojnih i cestih komplikacija, koje spadaju u
djelokrug rada otorinolaringologa i maksilofacijalnog kirurga.
PDF
