V Julijskih Alpah, v gorah Zgornjega Posočja, je bilo v zadnjih dveh desetletjih in pol odkritih več planih najdišč kamnitih artefaktov, pripisanih mezolitiku. V članku predstavljamo dve najdišči ...kamnitih artefaktov na planini Leskovca v Krnskem pogorju, med seboj oddaljeni 150 metrov: Leskovca I in II. Predstavljamo površinsko zbrane najdbe in rezultate arheološkega izkopavanja na Leskovci II. Zaradi odsotnosti organskih ostankov, ki bi jih lahko zanesljivo povezali s kamnitimi artefakti, je kulturno-kronološka opredelitev obeh najdišč možna le na podlagi tipo-tehnološke analize kamnitih artefaktov. Rezultat ni enoznačen, najdišči lahko pripadata končnemu paleolitiku (epigravetjenu) ali starejšemu mezolitiku (sovterjenu).
Kaštel Štafilić – Resnik prvi je sustavno istraživan podvodni paleolitički lokalitet u Hrvatskoj. Lokalitet je smješten u Kaštelanskom zaljevu u srednjoj Dalmaciji koja je, kao i cijeli jadranski ...bazen, prošla kroz geomorfološke promjene uzrokovane, među ostalim i marinskom transgresijom. Podizanje razine mora na prijelazu iz pleistocena u holocen utjecalo je na destrukciju pleistocenskih slojeva i potapanje lokaliteta. Nalazi su tipološki smješteni u mustjersku kulturu, uz iznimku nekolicine nalaza koji pripadaju gornjem paleolitiku. U radu su predstavljeni rezultati tehnološke i tipološke analize nalaza koje je prikupio I. Svilan u Kaštelanskom zaljevu i, po prvi puta, sirovinske analize litičkih nalaza iz sustavnih istraživanja, ali i iz zbirke I. Svilana, koji potvrđuju Kaštelanski zaljev kao mjesto boravka neandertalaca u srednjem paleolitiku.
Kaštel Štafilić – Resnik is the first underwater Paleolithic site in Croatia to be systematically investigated. The site is located in the Kaštela Bay in central Dalmatia which, like the rest of the Adriatic Basin, has undergone geomorphological changes caused, among other factors, by marine transgression. Sea level rise at the Pleistocene to Holocene transition destructively affected the Pleistocene strata and caused the submergence of the site. The lithic finds are typologically placed in the Mousterian culture, with the exception of a few finds belonging to the Upper Paleolithic. The paper presents the results of technological and typological analysis of findings collected by I. Svilan in Kaštela Bay and, for the first time, raw material analysis of lithic finds from systematic research but also from the collection of I. Svilan, which confirm that Neanderthals occupied Kaštela Bay during the Middle Paleolithic.
Mustjerska industrija špilje Veternice Banda, Marko; Karavanić, Ivor
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
12/2019, Letnik:
36, Številka:
-
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Špilja Veternica nalazište je srednjega paleolitika na jugozapadnome dijelu planine Medvednice u Hrvatskoj. Nalazište je od 1951. do 1955. i 1971. godine istraživano i u njemu su prikupljene stotine ...kamenih izrađevina mustjerske kulture. Ovaj rad donosi litičku analizu tih izrađevina i, usprkos pomiješanim nalazima iz više slojeva, važne podatke o tehnologiji, tipologiji i korištenju sirovina. Na temelju dobivenih rezultata i usporedbe s drugim nalazištima u susjednim prostorima, srednjopaleolitička industrija Veternica smještena je u kronološki i kulturni okvir.
Veternica Cave is a Middle Paleolithic site located on the southwestern part of Medvednica Mountain, Croatia. From 1951 to 1955 and in 1971 the site was excavated and hundreds of stone artefacts of the Mousterian culture were collected. This paper presents a lithic analysis of these artefacts and, in spite of mixed finds from multiple layers, gives important data on technology, typology and raw material use. Based on the results and the comparison with other sites in the neighbouring regions, the Middle Paleolithic industry of Veternica is placed in a chronological and cultural framework.
Izvor – špilja Ričina u Buškome jezeru Vujević, Dario; Dilber, Stipan
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
2018, Letnik:
35, Številka:
-
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Izvor – špilja Ričina nalazi se na širem području zaseoka Vrilo u blizini Tomislavgrada. Dio je većega kompleksa, točnije riječ je o tri špiljska ulaza međusobno povezana špiljskim kanalima koji su ...nastali korozivnim djelovanjem snažnoga podzemnog toka. Za vrijeme viših vodostaja akumulacijskoga jezera kompleks, ali i područje uokolo je potopljeno. Špiljski kompleks je već prije speleološki dokumentiran, a prilikom jednoga posjeta speleolozi su ispred špilje uočili ostatke kremenoga oruđa. Pronalazak je potaknuo arheološka istraživanja prilikom kojih je, ispred ulaza u pećinu, pronađeno mjesto izrade litičkih predmeta. Tanki kulturni sloj i prostorna dispozicija nalaza asocira na sekundarni položaj nalaza, ali geomorfološke karakteristike terena pokazuju da je, ipak, riječ o izvornoj zoni litičke obrade. Postojanje gotovo svih faza lanca operacija (nedostaje jedino faza prikupljanja sirovine) ukazuje kako se cjelokupni proces obrade odvijao na ovome mjestu. Iako kronološke analize za sada nisu moguće, tipološke i tehnološke karakteristike, uz pojavu obrađenih sječiva, grebala i pločica s hrptom, sasvim jasno ukazuju na epigravetijensku kulturu. Time nalazište na izvoru Ričine postaje prvo paleolitičko nalazište na prostoru zapadne Hercegovine
The Ričina spring cave is located in the wider region of the Vrilo hamlet in the vicinity of Tomislavgrad. It is a part of a larger complex, more precisely there are three cave entrances mutually connected with cave channels, created as a consequence of the corrosive activity of a strong underground stream. The complex and the surrounding region are flooded when there is a high water level in the reservoir. The cave complex
has already been documented speleologically, and remains of stone tools were noticed by speleologists in one of their visits to the cave. This discovery incited archaeological research that resulted in the identification of a place in front of the cave where lithic objects were made. The thin cultural layer and spatial disposition of the finds imply their secondary position, but the geomorphological characteristics of the terrain indicate that it was the original zone of lithic production. The presence of almost all the phases of the operational sequence (only the collection of raw material is missing) indicates that the entire process of production happened at this spot. Though chronological analyses are unavailable for the time being, typological and technological characteristics, along with the presence of retouched blades, end scrapers and backed bladelets, clearly indicate the Epigravettian culture. It means that the site at the source of Ričina is the first Palaeolithic site in the western Herzegovina region
Članak donosi rezultate litičke analize materijala s nalazišta
Malo polje – Krban kod Trogira. Među približno šest tisuća litičkih
nalaza prevladavaju geofakti, ali prisutni su i artefakti koji
su ...podrobnije analizirani. Artefakti uglavnom potječu iz razdoblja
srednjeg paleolitika (centripetalne jezgre, strugala), dok su
oni potencijalno datirani u gornji paleolitik rijetki. S obzirom na
ostale nalaze i nalazišta srednjega paleolitika u bližoj i daljoj
okolici, ovaj lokalitet dodatno potvrđuje prisutnost neandertalaca
na širem prostoru Trogira i Kaštela, što je i značajka širega
jadranskog prostora.
Ob širjenju velikih kamnolomov pri Črnem Kalu in Črnotičah nad Koprom se kažejo različni kraški pojavi, od erozijsko razširjenih razpok do brezen in celo jam. Običajno so zapolnjeni s pleistocenskimi ...sedimenti. Ob enem izmed obiskov kamnoloma na Črnem Kalu je bil v ostanku sedimentov na sicer znanem paleolitskem in paleontološkem najdišču, delno raziskanem leta 1955, najden retuširan odbitek. V prispevku poskušamo novo najdbo stratigrafsko umestiti in tipološko opredeliti. Iz kamnoloma Črni Kal je znanih tudi nekaj novih paleontoloških najdb pleistocenske favne, ki jih podajamo le preliminarno. V sosednjem kamnolomu, ki leži bližje Črnotičam, je bil odkrit fragment kosti z vrezi. Ležal je v pleistocenskih sedimentih in verjetno potrjuje novo paleolitsko najdišče.
Rad donosi rezultate arheoloških istraživanja provedenih u sklopu
projekta Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom „Prapovijesni
lovci i sakupljači u Istri i obližnjim regijama: obrasci života
...tijekom kasnog pleistocena (PREHISTRIA)“ u sezoni 2021. kada
su provedena sustavna istraživanja Ljubićeve pećine kraj Marčane,
te Abri Kontije 002 u Limskom kanalu. U Ljubićevoj pećini
proširena je postojeća sonda u manjoj pećinskoj dvorani te su u
njoj otkriveni arheološki nalazi (keramika, litički nalazi, ljudski i
životinjski ostaci) iz različitih prapovijesnih razdoblja (brončano
doba, eneolitik, neolitik i paleolitik). Nadalje, provedena su i manja
sustavna istraživanja u postojećoj arheološkoj sondi na lokalitetu
Abri Kontija 002. Otkriveni su brojni litički i faunski nalazi
iz razdoblja gornjeg paleolitika. Na oba lokaliteta uzeti su uzorci
za radiometrijsko datiranje, analize sedimentne DNA, geoarheološke,
arheobotaničke i analize sirovinskog materijala, ZooMS te
druge vrste analiza. Analize ova dva nalazišta omogućit će bolje
razumijevanje gornjopaleolitičkih obrazaca ponašanja i korištenja
resursa tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma i kasnog
glacijala na prostoru Istre.
The second part of the monograph on Divje babe I deals in detail with archaeological finds from this important Middle and Upper Palaeolithic site. Edited by Ivan Turk, the monograph contains 17 ...chapters, written by seven authors.
Pećina Vlakno nalazi se na središnjem dijelu Dugog otoka. Mala dvorana površine 40 m2 poslužila je kao idealno mjesto za boravak manjih zajednica lovaca-sakupljača tijekom gornjeg paleolitika i ...mezolitika. Probna iskopavanja u pećini započela su 2004. godine, pri čemu je dosegnuta dubina od 5 m, s kulturnim slojevima koji se u relativnom kontinuitetu mogu pratiti sve do unatrag 19,500 godina. Stratigrafija bez vidljivog hijatusa, s tefrom kao jasnim kronološkim i stratigrafskim markerom čini Vlakno izvrsnim mjestom za proučavanje prijelaza pleistocena u holocen i prilagodbe epigravetijenskih zajednica istočnog Jadrana na velike klimatske i okolišne promjene. Uzorci pokazuju postupni prijelaz na tipičnu mezolitičku kulturu sa snažno izraženom epigravetijenskom tradicijom.
PDF
