La presente ricerca si basa su un approccio interdisciplinare e mira ad analizzare e valutare l’impatto delle innovazioni procedurali introdotte dal Trattato di Lisbona relativamente al Meccanismo di ...Allerta Precoce (MAP), il cui scopo è di contribuire a una più elevata “democraticità” del processo decisionale europeo. Un sistematico coinvolgimento dei PN secondo la procedura in questione favorirebbe una più diffusa armonia dell’azione di governo europea col principio di sussidiarietà, concorrendo, dunque, al superamento della tradizionale questione democratica. Il paper - attraverso un approccio critico - suggerisce, infine, di mettere in relazione la debolezza di procedure miranti a incrementare la democraticità del sistema decisionale con alcune cruciali peculiarità del modello d’integrazione alla base del progetto europeo. / 𝑇ℎ𝑟𝑜𝑢𝑔ℎ 𝑎 𝑐𝑟𝑜𝑠𝑠-𝑑𝑖𝑠𝑐𝑖𝑝𝑙𝑖𝑛𝑎𝑟𝑦 𝑎𝑝𝑝𝑟𝑜𝑎𝑐ℎ 𝑡ℎ𝑒 𝑎𝑢𝑡ℎ𝑜𝑟𝑠 𝑝𝑟𝑜𝑣𝑖𝑑𝑒 𝑎𝑛 𝑎𝑛𝑎𝑙𝑦𝑠𝑖𝑠 𝑜𝑓 𝑡ℎ𝑒 𝑙𝑎𝑟𝑔𝑒 𝑖𝑚𝑝𝑎𝑐𝑡 𝑜𝑓 𝑡ℎ𝑒 𝐸𝑎𝑟𝑙𝑦 𝑊𝑎𝑟𝑛𝑖𝑛𝑔 𝑀𝑒𝑐ℎ𝑎𝑛𝑖𝑠𝑚 𝑖𝑛𝑡𝑟𝑜𝑑𝑢𝑐𝑒𝑑 𝑖𝑛 𝑡ℎ𝑒 𝑇𝑟𝑒𝑎𝑡𝑦 𝑜𝑓 𝐿𝑖𝑠𝑏𝑜𝑛 𝑤𝑖𝑡ℎ 𝑡ℎ𝑒 𝑔𝑜𝑎𝑙 𝑜𝑓 𝑖𝑛𝑣𝑜𝑙𝑣𝑖𝑛𝑔 𝑁𝑎𝑡𝑖𝑜𝑛𝑎𝑙 𝑃𝑎𝑟𝑙𝑖𝑎𝑚𝑒𝑛𝑡𝑠 (𝑁𝑃𝑠) 𝑖𝑛 𝑡ℎ𝑒 𝐸𝑢𝑟𝑜𝑝𝑒𝑎𝑛 𝑛𝑜𝑟𝑚𝑎𝑡𝑖𝑣𝑒 𝑝𝑟𝑜𝑑𝑢𝑐𝑡𝑖𝑜𝑛 𝑎𝑛𝑑, 𝑐𝑜𝑛𝑠𝑒𝑞𝑢𝑒𝑛𝑡𝑙𝑦, 𝑐𝑜𝑛𝑡𝑟𝑖𝑏𝑢𝑡𝑖𝑛𝑔 𝑡𝑜 𝑎 ℎ𝑖𝑔ℎ𝑒𝑟 “𝑑𝑒𝑚𝑜𝑐𝑟𝑎𝑡𝑖𝑐𝑖𝑡𝑦” 𝑜𝑓 𝐸𝑈 𝑑𝑒𝑐𝑖𝑠𝑖𝑜𝑛-𝑚𝑎𝑘𝑖𝑛𝑔 𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑠𝑠. 𝑇ℎ𝑒 𝑖𝑛𝑣𝑜𝑙𝑣𝑒𝑚𝑒𝑛𝑡 𝑜𝑓 𝑁𝑃𝑠 𝑠ℎ𝑜𝑢𝑙𝑑 𝑖𝑛𝑐𝑟𝑒𝑎𝑠𝑒 𝑐𝑜𝑚𝑝𝑙𝑖𝑎𝑛𝑐𝑒 𝑤𝑖𝑡ℎ 𝑡ℎ𝑒 𝑝𝑟𝑖𝑛𝑐𝑖𝑝𝑙𝑒 𝑜𝑓 𝑠𝑢𝑏𝑠𝑖𝑑𝑖𝑎𝑟𝑖𝑡𝑦 𝑎𝑛𝑑 𝑜𝑣𝑒𝑟𝑐𝑜𝑚𝑒 𝑡ℎ𝑒 𝑡𝑟𝑎𝑑𝑖𝑡𝑖𝑜𝑛𝑎𝑙 𝑑𝑒𝑚𝑜𝑐𝑟𝑎𝑡𝑖𝑐 𝑑𝑒𝑓𝑖𝑐𝑖𝑡. 𝑇ℎ𝑒 𝑝𝑎𝑝𝑒𝑟 – 𝑡ℎ𝑟𝑜𝑢𝑔ℎ 𝑎 𝑐𝑟𝑖𝑡𝑖𝑐𝑎𝑙 𝑝𝑒𝑟𝑠𝑝𝑒𝑐𝑡𝑖𝑣𝑒- 𝑐𝑜𝑛𝑐𝑙𝑢𝑑𝑒𝑠 𝑐𝑜𝑛𝑛𝑒𝑐𝑡𝑖𝑛𝑔 𝑡ℎ𝑒 𝑤𝑒𝑎𝑘𝑛𝑒𝑠𝑠 𝑜𝑓 𝑚𝑜𝑟𝑒 𝑑𝑒𝑚𝑜𝑐𝑟𝑎𝑡𝑖𝑠𝑖𝑛𝑔 𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑑𝑢𝑟𝑒𝑠 𝑤𝑖𝑡ℎ 𝑠𝑜𝑚𝑒 𝑐𝑟𝑢𝑐𝑖𝑎𝑙 𝑝𝑒𝑐𝑢𝑙𝑖𝑎𝑟𝑖𝑡𝑖𝑒𝑠 𝑜𝑓 𝑡ℎ𝑒 𝑝𝑟𝑒𝑣𝑎𝑖𝑙𝑖𝑛𝑔 𝐸𝑈 𝑖𝑛𝑡𝑒𝑔𝑟𝑎𝑡𝑖𝑜𝑛 𝑝𝑎𝑟𝑎𝑑𝑖𝑔𝑚.
Parliamentary Diplomacy in European and Global Governance offers a detailed interdisciplinary study of a new global phenomenon: the rise and impact of parliamentary diplomacy in European, regional ...and world affairs.
Eine Flexibilisierung des zu starren Schrankenkatalogs des deutschen und europäischen Urheberrechts ist dringend erforderlich. Dies zeigt sich insbesondere bei der Konfrontation der Schranken mit ...neuartigen Formen der Werknutzung. Im Rahmen der technologieneutral und wertungsoffen ausgestalteten Fair Use-Schranke des US-amerikanischen Urheberrechts gelingt es hingegen deutlich problemloser, auch einer veränderten Werknutzungsrealität gerecht zu werden. Rechtsvergleichend untersucht der Autor, wie sich aus Erkenntnissen zur Fair Use-Schranke und dem im europäischen und internationalen Recht etablierten urheberrechtlichen Dreistufentest eine Auffanggeneralklausel gestalten lässt, die den zu starren Schranken der InfoSoc-Richtlinie bzw. des UrhG die erforderliche Flexibilität verleihen könnte, ohne als Fremdkörper im europäischen Recht zu erscheinen.
U radu se istražuje pojam regionalizma i zastupanje podregionalnih identiteta u regional institutional-setting. Glavno je istraživačko pitanje usmjereno na otkrivanje idealne veličine političkih ...regija te kako bi unutar institucionalnog ustroja pojedinih regija valjalo zastupati različite podregionalne identitete. To se uglavnom odnosi na zastupnička tijela kao glavne demokratske institucije zastupničke demokracije. Je li moguće očuvati zaseban podregionalni identitet unutar veće regije ili će se on u potpunosti uklopiti u širi regionalni identitet? Na koji su način podregionalni identiteti dosad bili zastupljeni u institucionalnom ustroju širih regija? Za Hrvatsku su ova pitanja od posebne važnosti s obzirom
na opetovane i neuspjele pokušaje provođenja teritorijalnoga preustroja mezo razine lokalne samouprave (županija), te pokušaja okrupnjivanja županija njihovim preustrojem u regije i popraćenih većim stupnjem decentralizacije. Znanstvena zajednica i šira javnost zalažu se za preustroj 20 županija u manji broj (uglavnom pet) većih i snažnijih regija, no tome se protive interesne skupine povezane s postojećim županijskim ustrojem, uključujući lokalnu političku elitu. U radu se nastoji objasniti kako odgovoriti na neka snažnija protivljenja potencijalnom spajanju, tj. amalgamaciji područja različitih i diosinkrastičkih kulturnih, političkih, povijesnih i društveno-ekonomskih baština u jednu veću regiju. Usporedno se analizira zastupanje podregija u odabranim europskim zemljama kako bi se predložilo moguće rješenje, a analiziraju se parlamenti i zastupanje podregija u Škotskoj, Walesu, Engleskoj i Poljskoj. Rad se sastoji od pet cjelina. Uvod slijedi analiza međusobne povezanosti regionalizma kao političke ideologije i regionalizacije kao pokušaja uvođenja regija u institucionalni
ustroj države. Treći se dio bavi zastupanjem podregija i stvaranjem identiteta kao važnim aspektom regionalizacije, te stvaranjem krupnijih političkih regija koje sadrže veći broj lokalnih zajednica s često izraženijim podregionalnim političkim i društvenim identitetom. U četvrtome se dijelu opisuje nastojanje hrvatskoga društva uz potporu brojnih društvenih aktera (npr. znanstvene zajednice, medija, šire javnosti i pojedinih manjih političkih stranaka) da se provede preustroj sadašnjeg sustava županija jer ga se drži previše fragmentiranim i neprikladnim za obavljanje zadataka na razini regionalne samouprave. Završni dio povezuje argumente razrađene u prethodnim dijelovima te opisuje glavne korake koji bi mogli dovesti do preustroja županija u Hrvatskoj. Opisuje se kako inovativne promjene u institucijama i usmjeravanje razlika među podregijama u regionalno zastupničko tijelo mogu dovesti do pomaka prema definiciji regionalizacije kao regionalnih prostora. Prema toj definiciji podregije poput Istre ili Rijeke spoznati će međusobne sličnosti kao i sličnosti sa susjednim regijama. Time bi ideja amalgamacije podregija u veću i uspješniju mezo regiju postala logičnom.
Lisabonski ugovor osigurao je nacionalnim parlamentima država članica Europske unije mogućnost neposrednog sudjelovanja u europskom zakonodavnom procesu čime je pokušao nadvladati demokratski deficit ...Unije. Ranije su nacionalni parlamenti raspolagali samo mogućnošću posrednog sudjelovanja u europskim poslovima, nadzorom nad djelovanjem vlada u institucijama Europske unije. Mogućnost posrednog i neposrednog sudjelovanja suočava nacionalne parlamente s nužnošću izbora prioritetnog od dvaju načina sudjelovanja u procesu donošenja odluka na europskoj razini. Istraživanja pokazuju da se nacionalni parlamenti sa snažnim sustavima nadzora nad djelovanjem vlada u institucijama Unije i nakon Lisabonskog ugovora uglavnom usredotočuju na posredno sudjelovanje. Hrvatski sabor je nacionalni parlament države koja je postala članicom Europske unije nakon stupanja Lisabonskog ugovora na snagu što ga čini primjerenim slučajem za analizu učinaka Lisabonskog ugovora na nacionalni sustav obavljanja europskih poslova. Analiza pravnih pravila obavljanja europskih poslova pokazuje da je u Saboru na djelu mandatni sustav parlamentarnog nadzora zbog čega se Sabor prioritetno usredotočuje na posredno sudjelovanje. Navedeno pokazuje kako, barem u hrvatskom slučaju, Lisabonski ugovor nije osigurao dovoljan poticaj za neposredno sudjelovanje nacionalnih parlamenata u europskom zakonodavnom procesu.
The EU competence regarding the principle of subsidiarity refers to actions taken only in case that certain goals can be achieved more effectively than member states can achieve them by actions taken ...at national, regional or local level. The action taken is proportional i.e." it should not go beyond what is necessary to achieve the objectives of the Treaties''. If the Union legislator, the Parliament and/or the Council receive a legislative proposal from the European Commission before the first reading or in legislative phase, it deems whether this proposal is in compliance with the principle of subsidiarity whereas legislative decisions are passed on to national parliaments for approval regarding the assessment of the respect for the principle of subsidiarity. The interesting role has been give the Committee of the Regions whose powers have been extended according to the Treaty of Lisbon, thus it can defend regional interests according to the principle of subsidiarity by instituting proceedings before the Court of Justice of the European Union. Regarding the impact of this principle, case law has been too scarce as to have and send an expected message and thus legislator's monitoring becomes significant taking into consideration opinions on compliance of EU legislative acts regarding subsidiarity; these opinions are made by the Committee of the Regions and national parliaments.
PDF
