Hrvatska se nalazi u nezavidnom gospodarskom položaju i nije atraktivna za investitore. Studenti su važan društveni kapital, a cilj je ovog rada utvrditi podržavaju li oni udruživanje javnog i ...privatnog sektora u upravljanju javnim dobrima te koje elemente tog udruživanja podržavaju kako bi se istražile mogućnosti smanjenja političkog rizika i, u konačnici, poticanja gospodarskog rasta Hrvatske. Analizirano je 1497 upitnika koje su ispunili studenti Sveučilišta u Zagrebu i Dubrovniku, a rezultati upućuju na pozitivnu opću percepciju ovih projekata, ali i na strah od mogućeg povećanja korupcije u društvu i prikrivene privatizacije kao posljedica njihove realizacije. Ispitanici uglavnom smatraju da privatni sektor pridonosi partnerstvu svojom konkurentnošću i inovativnošću te da bolje upravlja infrastrukturom od javnog sektora. Kao najvažnije izvore informacija o ovoj temi, studenti navode internet i televiziju. Većina studenata smatra da je ove modele moguće uspješno realizirati u inozemstvu, ali ne i u Hrvatskoj.
Posljednjih dvadeset godina hrvatsko je društvo prošlo kroz duboku preobrazbu od tradicionalnoga katoličkog društva do sekularnog društva, kakvog ga priznaju moderne europske države na početku XXI. ...stoljeća. Poput čitavoga društva, tako su i tradicionalni brak i obitelj u opasnosti da budu preoblikovani na način koji ne priznaje tradicionalno društvo i Katolička crkva. U ovom se članku razlaže perspektiva dvaju tradicionalnih instituta obiteljskoga prava – roditeljska skrb i posvojenje u kontekstu Zakona o životnom partnerstvu osoba istoga spola. Osim navedenoga, u članku se analiziraju uočene pravne praznine u hrvatskom obiteljskom pravnom sustavu, dok se s druge strane promišlja o izazovima katoličkog morala i etike u susretu s institutima braka i obitelji, kao i o posljedicama mogućeg odbacivanja tradicionalnog poimanja braka i obitelji te mogućeg proširenja pravnog okvira instituta roditeljske skrbi i posvojenja.
Cilj. Ukazati na važnost i potrebu sustavnog javnog zagovaranja za knjižnice temeljenog na vrijednostima knjižničarske profesije, interesima javnog dobra i ciljevima održivog razvoja. U radu se ...govori i o mogućoj suradnji knjižničarskih društava u implementaciji ciljeva UN-ove Agende 2030 u nacionalnim i međunarodnim okvirima. Posebno je istaknuta važnost aktivnog djelovanja knjižničarske zajednice i svih zainteresiranih javnih zagovarača na donosioce odluka vezano uz njihovu podršku knjižnicama i održivom razvoju.
Metodologija. Propituju se međunarodna iskustva i primjeri dobre prakse u hrvatskom knjižničarstvu, kao i razvojne mogućnosti novih partnerskih projekata kroz postojeću regionalnu suradnju knjižničarskih društava uz poseban osvrt na IFLA-in Međunarodni program javnog zagovaranja (IFLA International Advocacy Programme – IAP).
Rezultati. U radu se ukazuje na potrebu sustavnog dokumentiranja usluga u svim vrstama knjižnica koje svojim djelovanjem doprinose ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Potvrdu tih promišljanja nalazimo u praksi međunarodne knjižničarske zajednice, posebno u radu International Federation of Library Associations (IFLA).
Praktična primjena i društveni značaj. Svrha usvajanja vještina javnog zagovaranja jest stvaranje uvjeta za što učinkovitije javno djelovanje knjižničara prilikom zastupanja interesa njihovih korisnika i interesa šire društvene zajednice. Promatrano u globalnim okvirima, danas je to važno s aspekta uloge knjižnica u implementaciji ciljeva UN-ove Agende 2030 za koju se zalaže cijela međunarodna zajednica, uključujući Republiku Hrvatsku.
Originalnost/vrijednost. Namjera je autora upoznati hrvatsku profesionalnu zajednicu s aktualnim trendovima u međunarodnom povezivanju knjižnica i primjerima dobre prakse u zagovaranju njihove uloge u implementaciji UN-ove Agende 2030. U tom kontekstu ostvarivanja partnerstva neophodno je razviti savjetodavni odnos sa širom društvenom zajednicom i državnim tijelima na nacionalnoj razini.
Cilj je ovoga rada dati prikaz istraživanja koji se bave tranzicijom adolescenata u srednju školu i studij, kao i prilagodbom adolescenata u tim razdobljima.U školskom kontekstu osobito su se važnima ...i stresnima za adolescente pokazala tranzicijska razdoblja prijelaza na više obrazovne razine i to: prijelaz iz nižih razreda u više razrede osnovne škole, iz osnovne škole u srednju školu i iz srednje škole na studij. Sve ove tranzicije kroz obrazovni sustav zahtijevaju i psihosocijalnu prilagodbu adolescenata, odnosno za adolescente predstavljaju socijalno i emocionalno opterećenje te zahtijevaju dodatni angažman. Neki će se adolescenti pri tome bolje organizirati, prije i lakše prilagoditi novim okolnostima, dok će kod drugih adolescenata prilagodbe prouzročiti razne reakcije i postati izvorom stresa. Rezultati analize istraživanja također ukazuju da su istraživanja koja se bave tranzicijom adolescenata u srednju školu i studij, kao i prilagodbom adolescenata u tim razdobljima, općenito nedovoljno zastupljena, pogotovo kod nas.
Novi pravni okvir koncesija u rh Vojković, Goran
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
02/2014, Letnik:
51, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U Republici Hrvatskoj krajem 2012. godine stupio je na snagu novi Zakon o koncesijama, prilagođen Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o dodjeli ugovora o koncesijama iz 2011. godine. ...Novi Zakon predstavlja bitnu promjenu paradigme koncesija u odnosu na onu koja je bila uobičajena u Hrvatskoj, posebno u razdoblju prije donošenja Zakona o koncesijama iz 2008. godine. Zakon o koncesijama iz 2012. godine predstavlja opsežan i zaokružen postupovni propis, koji koncesiju regulira kao pravo koje se stječe ugovorom, a vrlo usko povezuje tri složena pravna okvira: koncesija, javne nabave i javno-privatnog partnerstva. Uvode se i stroga primjena načela iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti.
Cilj ovog rada odnosi se na određivanjeuloga različitih učesnika/sudionika u odgojno-obrazovnomprocesu. Kako je cilj svakog kurikulumadaškolu učini kvalitetnijom,određivanje ovih uloga je važan ...diorada na kurikulumu,jer od toga zavisikoliko i kako će se kvalitetno kurikulumprovoditi, a i cjelokupnikvalitet odgojno-obrazovnog rada inastavnog procesa škole. Da bi seostvario cilj ovog rada potrebno jerealizovati dva zadatka, tj. odreditikoji sve učesnici odgojno-obrazovnogprocesa mogu obavljati nekuulogu u stvaranju provedbi i vrednovanjunovog savremenog kurikuluma,te bliže odrediti ulogu svakogod njih.U radu se najprije polazi od poimanjakurikuluma, zatim se približavamosagledavanju kurikuluma škole,višenego kurikuluma nastave kojije jedan manji dio kurikuluma škole.Posebno se razrađuju uloge samonekih učesnika/sudionika odgojnogobrazovnograda u školi, bilo posrednogili neposrednog počev oddirektora škole, nastavnika, članovapedagoško-psihološke službe, pedagoga,učenika i roditelja. U razraditih područja ne govori se o poznatimulogama, već samo o onima kojeproizilaze iz specifičnosti poimanjakurikuluma kao cjelokupnog djelovanja,a posebno savremenog kurikulumaškole. Osnovu tih razradačine pozitivna međunarodna iskustva,naučne i stručne rasprave o njihovimulogama,kao i lično razmišljanjeo njihovoj ulozi u odnosu naspecifičnosti naše škole,društva i savremenogkurikuluma.
Suvremeni odgoj i obrazovanje sve više teži razvijanju što kvalitetnije suradnje roditelja i učitelja, koja će se temeljiti na partnerskim odnosima, a krucijalan čimbenik toga partnerstva čini ...aktivna roditeljska uključenost u obrazovanje djeteta. Ona podrazumijeva brojne aktivnosti u koje se roditelji uključuju tijekom učenja i obrazovanja djeteta, u školi i kod kuće, čime pozitivno utječu na cjelokupni razvoj i školski uspjeh djeteta. Ujedno, donosi dobrobiti za sve ostale sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. Stoga je neophodno istaknuti njezinu važnost i dobrobiti, što je i svrha ovoga rada.
Vodeći se načelom dobrog gospodara, posebno u uvjetima restrikcije proračunskih
troškova, javna tijela u postupku davanja bespovratnih subvencija za javne investicije
nastoje minimizirati iznos ...subvencije u cilju postizanja jednake količine učinaka javnih
usluga. Da bi se ovakav cilj ostvario, javna tijela razmatraju učinke ekonomičnosti subvencioniranja
javnih investicija ovisno o modelu isporuke javnog projekta.
U svjetskoj praksi su se nametnula dva temeljna modela isporuke javnih građevina:
tradicionalni model isporuke i model javno-privatnog partnerstva (JPP). Određene karakteristike
ova dva temeljna modela imaju različite učinke na specifične interese subjekata u
javnom projektu, a posljedično i na ekonomičnost subvencije.
U ovom će se radu, kroz identifi kaciju subjekata u projektu i njihovih interesa za
sudjelovanjem u svim fazama pripreme i provedbe projekta u ukupnom životnom vijeku
javnog projekta, prikazati odnosi, interakcije i instrumenti posredstvom kojih ti subjekti
ostvaruju specifične interese kako bi se utvrdila kvalitativna metoda usporedbe efikasnosti
modela i odredile determinante upravljanja ekonomičnošću alokacije subvencije u ovisnosti
o modelu isporuke javnog projekta.
U radu je pokazano da je za isti učinak javne usluge potrebno alocirati manji iznos
subvencije u javni projekt koji se isporučuje po modelu JPP-a u odnosu na tradicionalni
model isporuke.
Rad se bavi pitanjem razvoja pedagoškog menadžmenta koji bi bio u funkciji razvoja pedagoške organizacije, kao i u funkciji usvajanja filozofije partnerstva kao osnove za građenje efikasnih odnosa ...odgojno-obrazovnih institucija sa širim razvojnim okruženjima. U tom smislu, a polazeći od značaja međuzavisnog djelovanja obitelji i škole kao mikrosustavskih razvojnih okruženja, u radu je, pored funkcija pedagoškog menadžmenta i pretpostavki razvoja kulture pedagoške ogranizacije, naglasak stavljen na razmatranje ključnih pretpostavki razvoja partnerskog odnosa između obitelji i škole. Zaključuje se da koncept pedagoškog menadžmenta, koji timsko vodstvo pozicionira kao ontički atribut uspješnosti i efikasnosti razvoja pedagoške organizacije, predstavlja temelj za ravoj partnerstva pedagoške organizacije s drugim razvojnim okruženjima. Pritom se naglašava da filozofiju partnerskog odnosa između obitelji i škole treba karakterizirati pristup u kojem se i roditelji promatraju kao eksperti, stoga trebaju biti aktivno uključeni u realizaciju ključnih aktivnosti i donošenje odluka u vezi s razvojem pedagoške organizacije.
Vodna domena? U Francuskoj, kao i u večini europskih zemalja, vodna domena već dugo vremena ima dvije esencijalne karakterstike. Smatra se javna služba s industrijskim i komercijalnim karakterom, te ...s odgovornošću teritorijalnih kolektiviteta. Zbog toga postoji obveza reguliranja ugovornog postupanja u javnom-privatnom partnerstvu u vodnoj domeni.
PDF
