Prije Prvog svjetskog rata u Crnoj Gori je bila dominantna Herbartova paradigma pedagogije. Međutim, tamošnje prosvjetne vlasti su bile u određenoj mjeri tolerantne prema nastavnicima koji se toga u ...praksi nisu u potpunosti pridržavali. Do njih su u to doba počeli dopirati raznovrsni novi pedagoški koncepti iz Europe i šire, što je još više dobilo na intenzitetu ulaskom Crne Gore u sustav Kraljevine Jugoslavije. Ipak, ideje reformskih pedagoških pokreta u Crnoj Gori između Dva svjetska rata nisu našle svoju primjenu, iako su stjecale sve veću afirmaciju u stručnoj javnosti. Tadašnja pedagoška znanstvena misao bila je nedovoljno razvijena, a obrazovna politika se nije razvijala samostalno i neovisno od ostatka zajedničke države, kao i kasnije u vrijeme SFR Jugoslavije i dominantne socijalističke pedagogije. Raspadom zajedničke države pojavio se brisani prostor koji je u Crnoj Gori omogućio obnavljanje i osvijestio potrebu za preispitivanje i otvorenost za dotada drugačije pedagoške koncepte, nove i stare nedovoljno istražene. Poslednjih par desetljeća postoje pokušaji provedbe određenih ideja i koncepata iz okvira reformske pedagogije, kao što su najčešće ideje Marie Montessori u predškolskim ustanovama. Praktično se najčešće reafirmacija pojedinih ideja reformske pedagogije predstavlja kao alternativa prethodnim paradigmama obrazovanja. Skoro da nema privatnih inicijativa i škola koje bi imale obilježja altenativnog pedagoškog koncepta. Ipak, kao alternativa „staroj školi“ realiziraju se brojni projekti, odnosno programi stručnog usavršavanja nastavnika i druge aktivnosti koje imaju za cilj unaprjeđivanje nastave i učenja u školama, kao što su Aktivno učenje – primjena metoda aktivne nastave/učenja, Korak po korak, Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje, itd. Navedene aktivnosti i pojedine ideje reformske pedagogije su sve više prisutne i u službenim dokumentima strategije obrazovne politike Crne Gore. Međutim, u tim dokumentima moguće je pronaći i ne razumijevanja i problematične interpretacije, što se odražava i na programe za provedbe ideja reformske pedagogije i suvremenih alternativnih pedagoških koncepata.
Tema ljubavi se kroz povijest nalazi u mnogim pedagoškim konceptima gdje su je detaljno istraživali razni pedagoški teoretičari i praktičari, a mnogi su je također uključili u svoje odgojno-obrazovne ...koncepte. Važna je s gledišta djeteta i njegove uključenosti u sam odgojno-obrazovni proces, a za pravilno uvođenje ljubavi u sam proces potreban je empatičan i stručno osposobljen učitelj i odgajatelj. Pregledom brojnih znanstvenih i stručnih radova autorice su istražile uključenost teme ljubavi i utvrdile da se ona pojavljuje u brojnim pedagoškim konceptima. Ti su koncepti detaljno predstavljeni, kritički su vrednovani te stručno analizirani i uspoređeni. Autorice su također utvrdile da je za uvođenje teme ljubavi presudna uloga učitelja i odgajatelja i njihov primjer kojeg učenici i djeca slijede.
U radu je kroz kritički osvrt na osnovne metodičke i didaktičke principe Funkcionalne muzičke pedagogije Elly Bašić (1908-1998), napravljena njihova komparacija s tada suvremenim općim i ...glazbeno-pedagoškim pravcima.
Zaključeno je da postoje brojne zajedničke karakteristike između glazbeno-pedagoškog koncepta Elly Bašić i glazbeno pedagoških koncepata autora kao što su: J.E.Dalcroze, Z. Kodaly, S. Suzuki, C.Orff, E. Willems. Elly Bašić je, dakle, u svoj glazbeno-pedagoški koncept, Funkcionalnu muzičku pedagogiju, uz svoje ideje, integrirala i ideje vodilje ne samo navednih suvremenih glazbeno-pedagoških pravaca s početka 20. stoljeća nego i ideje vodilje općih pedagoških pravaca autora M. Montessori i R. Steinera.
Navedeni glazbeno-pedagoški koncepti i danas su aktualni u svijetu jer idu ukorak s današnjim vremenom. Stoga ih s pravom možemo smatrati suvremenima i težiti njihovom boljem razumijevanju kako bismo ih mogli primijeniti u svojoj pedagoškoj praksi.
PDF
