Kortikalni centri za vidnu percepciju međusobno su povezani spletom uzlaznih i silaznih veza. Dok je uloga uzlaznih putova dobro istražena, uloga silaznih putova nije u potpunosti jasna. Cilj je ...ovoga preglednog rada opisati recentne neurodinamičke modele vidne percepcije koji silaznim kortikalnim putovima pripisuju različite funkcije te evaluirati njihovu relativnu uspješnost u objašnjavanju i integraciji neuroznanstvenih i psiholoških nalaza o interakciji između percepcije i kognicije. U prvome je dijelu rada opisana uloga silaznih putova u usmjeravanju selektivne pažnje na relevantne podražaje. Selektivna se pažnja može usmjeriti na lokaciju u prostoru, na objekt ili na obilježje. Sva tri oblika selekcije može podržati ista umjetna neuronska mreža koja dobiva različite silazne utjecaje. U drugome je dijelu rada opisana uloga silaznih putova u komunikaciji očekivanja o nadolazećim podražajima. Ta hipoteza proizlazi iz modela prediktivnoga kodiranja koji predstavlja opći model kortikalne obrade informacija. Razmotrene su također teorijske alternative prediktivnomu kodiranju. Rezultati neuroznanstvenih istraživanja i neuronskoga modeliranja upućuju na zaključak da silazni putovi mogu prenositi različite informacije ovisno o specijalizaciji neuronske mreže u koju su uklopljeni.
Ranija istraživanja u okviru teorija stresa nisu pronašla očekivanu visoku povezanost socioekonomskog statusa (SES) obitelji i antisocijalnog i rizičnog ponašanja adolescenata. Revidirane teorije ...stresa ističu da antisocijalno i rizično ponašanje adolescenata nije rezultanta niskog SES-a samog po sebi, već posljedica percipiranog obiteljskog ekonomskog stresa (OES) do kojeg niski SES dovodi. Ranija istraživanja u ovom kontekstu bila su usmjerena na provjeru roditeljske subjektivne percepcije OES-a, a zanemarivala subjektivnu percepciju samih adolescenata. Stoga je cilj ovog istraživanja bio, na uzorku od 179 adolescenata i njihovih roditelja, usporediti pojedinačne izravne doprinose SES-a; roditeljske, kao i adolescentske percepcije OES-a u objašnjenju antisocijalnog i rizičnog ponašanja adolescenata te provjeriti potencijalnu zakrivljenost odnosa roditeljske, odnosno adolescentske percepcije OES-a i antisocijalnog i rizičnog ponašanja adolescenata. Rezultati istraživanja su pokazali kako SES, za razliku od subjektivne roditeljske i adolescentske percepcije OES-a, ne predviđa značajno antisocijalno i rizično ponašanje adolescenata. Adolescentska percepcija OES-a supstancijalno je doprinijela objašnjenju varijance antisocijalnog i rizičnog ponašanja adolescenata, povrh i iznad doprinosa SES-a i roditeljske percepcije OES-a te je u usporedbi s roditeljskom percepcijom bila bolji prediktor antisocijalnog i rizičnog ponašanja adolescenata. Također je pronađena i određena količina dokaza koja sugerira potencijalnu zakrivljenost odnosa roditeljske, ali ne i adolescentske percepcije OES-a i antisocijalnog i rizičnog ponašanja adolescenata.
Surprisingly, prior studies in the strain theories framework have not found that family socioeconomic status (SES) and adolescent risky and antisocial behavior were highly correlated. Revised strain theories point out that adolescent risky and antisocial behavior is not a result of low SES, but a consequence of perceived family economic stress (FES) caused by SES. Prior studies were focused on parents' subjective perception of FES while ignoring the adolescents' perception altogether. Therefore, this research aimed to compare the individual direct contributions of the SES, parental and adolescent perception of FES in the explanation of adolescents' risky and antisocial behavior. Moreover, the research aimed to examine whether the relationship between parental (and adolescents) perception of FES and adolescents' risky and antisocial behavior is potentially curvilinear on a sample of 179 adolescents and their parents. The results showed that SES, in contrast to the parental and adolescent perception of FES, does not significantly predict adolescents' risky and antisocial behavior. Adolescent perception of FES substantially explained adolescents' risky and antisocial behavior variance, over and above SES and parental perception of FES contributions and was a better predictor of adolescent risky and antisocial behavior than parental perception. Also, some evidence of a potential curvilinear relationship between parental, but not adolescent, perception of FES and adolescents' risky and antisocial behavior was found.
Analizirajući relevantna istraživanja shvaćanja međudjelovanja okolišnih kulturnih i socioekonomskih čimbenika na zdravstveno stanje te daljnjim proučavanjem dostupne literature dolazimo do širine i ...jednostavnosti definiranja pojmova bolesti i kriznoga stanja. Shvaćanje bolesti i suočavanje s njom uvijek je individualno, što uporište pronalazi u vlastitoj predodžbi bolesti. Krizno stanje označava poremećaj psihosocijalne ravnoteže koji je posljedica nekoga nepovoljnoga događaja ili prolongiranih, često dugotrajnih, nepovoljnih životnih okolnosti. Cilj je ovoga preglednoga rada pojasniti osnovne elemente koji doprinose stvaranju percepcije bolesti i kriznoga stanja pacijenta te važnost empatije terapeuta tijekom sudjelovanja u liječenju pacijenata, što podrazumijeva stvarno dijeljenje osjećaja tereta, uz zadržavanje profesionalne objektivnosti i kontroliranja terapijskoga plana.
Analyzing relevant research on understanding the interaction of environmental cultural and socioeconomic factors on health and further studying the available literature, we come to the breadth and simplicity of defining the terms »illness« and »crisis«. Understanding and dealing with illness is always individual and based on personal perception of illness. A crisis means a disorder of psychosocial balance resulting from an adverse event or prolonged, often long-lasting, unfavorable life circumstances. This review aims to clarify the basic elements that contribute to creating the perception of illness and crisis of patients and the importance of empathy of therapists participating in the treatment of patients, which implies real sharing of feelings of burden while maintaining professional objectivity and controlling a treatment plan.
Kortikalni centri za vidnu percepciju međusobno su povezani spletom uzlaznih i silaznih veza. Dok je uloga uzlaznih putova dobro istražena, uloga silaznih putova nije u potpunosti jasna. Cilj je ...ovoga preglednog rada opisati recentne neurodinamičke modele vidne percepcije koji silaznim kortikalnim putovima pripisuju različite funkcije te evaluirati njihovu relativnu uspješnost u objašnjavanju i integraciji neuroznanstvenih i psiholoških nalaza o interakciji između percepcije i kognicije. U prvome je dijelu rada opisana uloga silaznih putova u usmjeravanju selektivne pažnje na relevantne podražaje. Selektivna se pažnja može usmjeriti na lokaciju u prostoru, na objekt ili na obilježje. Sva tri oblika selekcije može podržati ista umjetna neuronska mreža koja dobiva različite silazne utjecaje. U drugome je dijelu rada opisana uloga silaznih putova u komunikaciji očekivanja o nadolazećim podražajima. Ta hipoteza proizlazi iz modela prediktivnoga kodiranja koji predstavlja opći model kortikalne obrade informacija. Razmotrene su također teorijske alternative prediktivnomu kodiranju. Rezultati neuroznanstvenih istraživanja i neuronskoga modeliranja upućuju na zaključak da silazni putovi mogu prenositi različite informacije ovisno o specijalizaciji neuronske mreže u koju su uklopljeni.
The cortical centers for visual perception are connected by a tangle of bottom-up and top-down pathways. While the role of the bottom-up pathways is well studied, the role of the top-down ones is not yet fully understood. The aim of this review is to describe recent neurodynamic models of visual perception that attribute distinct functions to top-down pathways, and to assess their merits in explaining and integrating neuroscientific and psychological findings on the interaction between perception and cognition. The first part of the review examines the role of top-down pathways in selective attention to relevant stimuli. Selective attention can be directed to a location in space, to an object, or to a feature. All three forms of selection take place in the same artificial neural network, which receives different top-down influences. The second part of the review examines the role of top-down pathways in mediating expectations about upcoming stimuli. This hypothesis is derived from the model of predictive coding, which is a general model of cortical information processing. Theoretical alternatives to predictive coding are also investigated. The results of neuroscientific and neural modeling suggest that top-down pathways convey different types of information depending on the specialization of the neural network in which they are embedded.
Pozornost posvečamo energijski dimenziji literarne komunikacije oz. energijskim učinkom pomena, prek katerih poskušamo razložiti energijsko kvantno dinamiko med avtorji in bralci.
Park prirode Medvednica, kao zelena oaza nadomak glavnog grada, iznimno je vrijedan resurs za opuštanje i rekreaciju stanovništva grada Zagreba u prirodnom okruženju, ali i sve značajnija atrakcija ...za turiste koji posjećuju grad Zagreb i okolicu. Kako su pritisci na taj zaštićeni prostor sve izraženiji u urbanističkom, sportskorekreacijskom i turistički razvojnom smislu, smatralo se važnim ispitati stavove i percepciju stanovnika grada Zagreba prema razvoju zimskog sportskog turizma na području Parka. Podaci za ovo kvantitativno istraživanje prikupljeni su anketnim ispitivanjem na uzorku od 309 stalnih stanovnika grada Zagreba. Istraživanje je pokazalo da stanovnici hrvatske metropole zimi često posjećuju Park te da taj prostor ipak ima veći značaj i vrijednost za gradsko stanovništvo, nego kao turistička atrakcija za privremene posjetitelje. Iako velika većina ispitanika smatra kako su ekonomske koristi od zimskog sportskog turizma od velikog značaja za očuvanje Parka i njegov daljnji razvoj, svjesni su da takav razvoj vrši dodatan pritisak na održivost zaštićenog područja. Među ograničenjima daljnjeg razvoja zimskog sportskog turizma ispitanici primarno vide u ograničenom prostornom kapacitetu i nedostatnoj infrastrukturi, ali i u neizbježnim klimatskim promjenama koje štetno utječu na redovitost održavanja međunarodnih skijaških utrka i imidž Medvednice kao destinacije zimskog sportskog turizma. Nalazi ovog istraživanja ukazuju na potrebu povećane brige o raspoloživim resursima, kao i pomnog promišljanja o mogućnostima i posljedicama daljnjeg razvoja zimskog sportskog turizma na promatranom prostoru. Originalnost ovog rada očituje se u dizajnu istraživanja i njegovoj primjeni na specifičnom prostoru, što do sada u tom obliku nije znanstveno istraživano.
Pandemija koronavirusa nezaobilazna je tema današnjice kako u medijima, tako u svakodnevnim razgovorima svakoga
od nas. Na samom početku pandemija je predstavljala svojevrsni akutni stres i činilo se ...da će brzo proći. Međutim,
odmakom vremena pretvorila se u kroničan stres. Kao i svaki drugi kroničan stres, ova je pandemija ostavila, i još uvijek
ostavlja, značajne posljedice na naše mentalno zdravlje. U skladu s time ciljevi ovoga rada bili su provjeriti povezanost
između percepcije situacije (procjene ozbiljnosti i ugroženosti), anksioznosti i nekih aspekata ponašanja povezanih
s korištenjem digitalne tehnologije - nomofobije i kiberohondrije. Istraživanje je provedeno u dvije točke mjerenja
(u prvom i četvrtom tjednu od početka pandemije, točnije od 13. do 20. ožujka i 3. do 10. travnja 2020.) na uzorku
studenata i studentica u Republici Hrvatskoj (N1=358; N2=196). Za potrebe ovoga istraživanja korišteni su sljedeći
mjerni instrumenti: Ljestvica anksioznosti, depresivnosti i stresa, Upitnik nomofobije i Kratka ljestvica kiberohondrije. Ovim
je istraživanjem utvrđeno da pojedinci koji percipiraju svoju ugroženost većom i situaciju ozbiljnijom doživljavaju
više razine anksioznosti, nomofobije i kiberohondrije. Shodno tome, rezultati ukazuju kako anksiozniji studenti
doživljavaju i više razine nomofobije, odnosno kiberohondrije. Osim toga, utvrđena je značajna pozitivna povezanost
nomofobije i kiberohondrije. Provjerom uloge anksioznosti u objašnjenju povezanosti između percepcije situacije i
ponašanja povezanih s korištenjem digitalne tehnologije, pokazalo se da je anksioznost djelomični medijator kada je
ishodišna varijabla nomofobija, a potpuni medijator u modelu u kojem je kiberohondrija ishodišna varijabla.
Sensorium McLuhanus Kovačić, Darko
In medias res,
05/2023, Letnik:
12, Številka:
22
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U ovom radu analiziramo neke od osnovnih teza medijskog teoretičara Marshalla McLuhana te iste uspoređujemo s relevantnim suvremenim teorijama. Nadalje, definirmao odnos između tehnoloških izuma, ...ekstenzija i tehnološkog determinizma, istražujemo argumente o povijesnoj i kulturnoj uvjetovanosti ljdske percepcije. Promatramo fenomen percepcije u filozofijskim izvorima antičke Grčke te ga uspoređujemo sa spoznajama suvremene neurobiologije.Predstavljamo specifičnosti sučeone teorije percepcije Donalda Hoffmana te u odnosu na njegove teze analiziramo fenomene prostora i vremena. U kontekstu sučeljavanja starih i aktualnih teorija definiramo sud o medijima kao ekstenzijama ljudskog senzorijuma.
In this paper, we analyze some of the basic theses of media theorist Marshall McLuhan and compare them with relevant contemporary theories. Furthermore, having defined the relationship between technological inventions, extensions and technological determinism, we explore arguments about the historical and cultural conditioning of human perception. We observe the phenomenon of perception in the philosophical sources of ancient Greece and compare it with the knowledge of contemporary neurobiology. We present the specifics of Donald Hoffman’s Interface theory of perception and analyze the phenomena of space and time in relation to his theses. In the context of the confrontation of old and current theories, we define the conclusion about media as extensions of the human sensorium.
U posljednjih se desetak godina u medijima često govori o povećanom broju dijagnosticiranih slučajeva autizma u djetinjstvu. U ovom sustavnom pregledu razmatramo razvoj razumijevanja percepcije lica, ...jedne od specifičnijih značajki autizma, u svjetlu komorbiditeta s aleksitimijom i uznapredovalih statističkih metodologija istraživanja. Navodimo literaturu koja se bavi percepcijom lica u autizmu u različitim kognitivnim zadacima i upućuje na važnost često komorbidne aleksitimije, kao i literaturu koja koristi neuroslikovne metode istraživanja i potvrđuje važnost različitih uzoraka gledanja u autizmu pri analizi rezultata. U svrhu poboljšane obrazovne i socijalne integracije osoba s autizmom i/ili aleksitimijom predlažemo teme za daljnje istraživanje.
In the last few decades, the media have continuously reported on the increased number of diagnosis of Autism Spectrum Disorder (ASD). This systematic review looks at the evolution of research on face perception, one of the characteristics of ASD, in the light of recently reported prevalence of alexythimia comorbidity, as well as improved statistical methods in cognitive research. We review the literature on behavioural face perception testing in autism, showing the importance of a prevalent comorbidity of alexythimia, as well as neural evidence showing the importance of differential eye gaze patterns in autism for data analysis. We suggest outstanding questions in the field in order to improve the integration of people with ASD and alexithymia into the educational and social contexts.
Svrha: Svrha ovog istraživanja jest istražiti percepciju i zadovoljstvo lokalnog stanovništva
turističkom ponudom odabrane otočne turističke destinacije. Cilj je istraživanja ocijeniti razinu
...zadovoljstva lokalnog stanovništva pojedinim elementima ponude te utvrditi utjecaj pojedinih
elemenata ponude na ukupno zadovoljstvo lokalnog stanovništva turističkom destinacijom.
Metodologija: Istraživanje se temelji na primarnim podacima prikupljenim tehnikom anketiranja.
Varijable u upitniku preuzete su iz Muresan et al. (2019) i Qualitest modela. Uzorak čine stanovnici
odabrane otočne turističke destinacije. Prikupljeni podaci analizirani su metodama deskriptivne
statističke analize te primjenom eksploratorne faktorske analize i višestruke regresijske analize.
Rezultati: Rezultati istraživanja pokazuju da lokalno stanovništvo ima pozitivan stav prema turističkoj
ponudi promatrane otočne turističke destinacije. Ujedno je dokazan značajan i pozitivan utjecaj
zadovoljstva pojedinim elementima turističke ponude na ukupno zadovoljstvo lokalnog
stanovništva turističkom destinacijom.
Zaključak: Ovo istraživanje nadopunjuje jaz u literaturi razmatrajući elemente turističke ponude kao prediktore zadovoljstva lokalnog stanovništva turističkom destinacijom. Ujedno, rezultati mogu
institucijama koje upravljaju destinacijom poslužiti kao izvor dodatnih informacija u kreiranju razvojnih
politika i strategija.
PDF
