Svrha rada: Željela se odrediti prevalencija asimptomatskoga apikalnog parodontitisa (AAP) i njegova povezanost s bolešću koronarnih arterija (BKA) u brazilskoj populaciji, i to prema spolu, dobi i ...zahvaćenim zubima. Materijali i metode: Prikupljeni su podatci iz kartona pacijenata (n = 1346) koji su se liječili u Klinici za endodnciju Sveučilišta Pernambuco u razdoblju od 2003. do 2010. Iz svakoga su izdvojene sljedeće varijable: spol, dob, endemski kompromitirani zubi, dijagnosticirana endodontska bolest i povijest BKA. Podatci su analizirani razinom značajnosti postavljenom na pet posto. Rezultati: AAP je dijagnosticiran kod 574 pacijenta (42,6 %), odnosno na 641 zubu (40,1 %). Podjednako su bila zahvaćena oba spola (p = 0,082) i sve dobne skupine (p = 0,190). Gornji sjekutići (52,8 %, p <0,001) bili su češće zahvaćeni AAP-om. Pacijenti s AAP-om imali su 1,45 puta veću vjerojatnost da će oboljeti od BKA (p = 0,307). Zaključak: Rezultati su pokazali da je prevalencija AAP-a u ovoj populaciji bila velika i slična onoj u ostalim zemljama. Ustanovljena je pozitivna, ali ne i statistički značajna, povezanost između AAP-a i BKA.
Apikalni parodontitis (AP) upalni je poremećaj periradikularnih tkiva uzrokovan persistirajućom mikrobnom infekcijom unutar sustava korijenskih kanala aficiranog zuba. Dijagnoza AP-a uglavnom se ...temelji na radiološkoj detekciji odstupanja od normalne periapikalne anatomije. Cilj suvremene endodontske terapije jest ukloniti infekciju te spriječiti reinfekciju endodontskog prostora, kako bi se stvorili uvjeti za cijeljenje periapikalnih tkiva i zub zadržao u funkciji. Unatoč visokoj prevalenciji endodontskog tretmana, stopa neuspjeha iznimno je visoka. Brojna istraživanja ukazuju da kvaliteta endodontskog punjenja, kao i koronarna restauracija, imaju važne uloge u prevenciji prodora mikroorganizama u periapikalno područje. Cilj ovog preglednog rada bio je raščlaniti literaturu kako bi se utvrdio utjecaj kvalitete endodontskog liječenja na zdravlje periapikalnog tkiva u presječnim studijama.
Cilj istraživanja: Istražiti utjecaj kliničkih i socioekonomskih čimbenika te općeg zdravstvenog
stanja, navika i lijekova na pojavu apikalnog parodontitisa u ispitanika odnosno u pojedinog zuba.
...Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 599 ispitanika. Postupak obrade svakog
ispitanika obuhvaćao je prikupljanje podataka o općem zdravstvenom stanju, zdravstvenim navikama i
socioekonomskom statusu, klinički pregled te analizu ortopantomograma i periapikalnih rendgenskih
snimaka.
Rezultati: Varijable KEP indeks zuba, plak indeks, broj primarnih i sekundarnih karijesa, te broj
endodontski liječenih zubi pozitivno su korelirani s omjerom periapikalne bolesti (sve P<0,001).
Svakodnevna navika pušenja (P=0,002) te bolesti kardiovaskularnog sustava (P>0,001) statistički
značajno povećavaju omjer periapikalne bolesti. Viša školska sprema (P=0,01) i samoprocjena
materijalnog stanja domaćinstva (P<0,001), negativno su korelirani s omjerom periapikalne bolesti.
Gotovo 167 puta je veća vjerojatnost da će se apikalni parodontitis javiti u zubi sa primarnim karijesom,
nego kod zubi bez primarnog karijesa (OR=166,87; P<0,001). Endodontski liječeni zubi imaju 16 puta
veću vjerojatnost pojave apikalnog parodontitisa u odnosu na zube koji nisu podvrgnuti endodontskom
liječenju (OR=16,1; P<0,001). Zubi opskrbljeni krunicama imaju 18 puta veću vjerojatnost za pojavu
apikalnog parodontitisa u odnosu na nerestaurirane zube (OR=18,0; P<0,001).
Zaključak: Više vrijednosti KEP indeksa zuba i plak indeksa, te veći broj karijesom zahvaćenih i
endodontski liječenih zubi, pozitivna navika pušenja, prisutnost kardiovaskularne bolesti, te niži stupanj
obrazovanja i lošije materijalno stanje domaćinstva prediktivni su za lošiji periapikalni status u
ispitanika.Čimbenici sa najvišim prediktivnim vrijednostima za pojavu apikalnog parodontitisa u zuba su
nalaz primarnog karijesa, endodontsko liječenje zuba, te vrsta restauracije.
Objectives: To investigate the influence of clinical and socioeconomic factors, as well as the
influence of general health, health habits and medicines on the manifestation of apical periodontitis in a
participant and a single tooth.
Patients and methods: The study involved 599 participants. The processing in every participant
included data collection considering general medical condition, health habits and socioeconomic status, as
well as clinical examination, orthopantomography and periapical radiograph analysis.
Results: Variables DMFT, plaque index, the number of primary and secondary caries, and the
number of root-filled teeth have a positive correlation with the periapical disease ratio (all P<0,001).
Daily smoking habit (P=0,002) and cardiovascular diseases (P>0,001) significantly increase the periapical
disease ratio. Higher education (P=0,01) and self-assessed economic status of household (P<0,001) have
a negative correlation with the periapical disease ratio. Teeth with primary caries have 167 times higher
probability of having apical periodontitis than teeth without primary caries (OR=166,87; P<0,001).
Endodontically treated teeth have 16 times higher probability of apical periodontitis manifestation than
teeth that have not been subjected to endodontic treatment (OR=16,1; P<0,001). Crowned teeth have 18
times higher probability of having apical periodontitis when compared to non-restored teeth (OR=18,0;
P<0,001).
Conclusions: Higher values of DMFT and plaque index, higher number of carious teeth and
endodontically treated teeth, positive smoking habit, cardiovascular disease presence, lower education
level and self-assessed economic status of household are predictive of the worse periapical status in
participant. Factors with the highest predictive values for apical periodontitis in a tooth are the presence
of primary caries, endodontic treatment, and the type of tooth restoration
Cilj istraživanja: Istražiti utjecaj kliničkih i socioekonomskih čimbenika te općeg zdravstvenog
stanja, navika i lijekova na pojavu apikalnog parodontitisa u ispitanika odnosno u pojedinog zuba.
Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 599 ispitanika. Postupak obrade svakog
ispitanika obuhvaćao je prikupljanje podataka o općem zdravstvenom stanju, zdravstvenim navikama i
socioekonomskom statusu, klinički pregled te analizu ortopantomograma i periapikalnih rendgenskih
snimaka.
Rezultati: Varijable KEP indeks zuba, plak indeks, broj primarnih i sekundarnih karijesa, te broj
endodontski liječenih zubi pozitivno su korelirani s omjerom periapikalne bolesti (sve P<0,001).
Svakodnevna navika pušenja (P=0,002) te bolesti kardiovaskularnog sustava (P>0,001) statistički
značajno povećavaju omjer periapikalne bolesti. Viša školska sprema (P=0,01) i samoprocjena
materijalnog stanja domaćinstva (P<0,001), negativno su korelirani s omjerom periapikalne bolesti.
Gotovo 167 puta je veća vjerojatnost da će se apikalni parodontitis javiti u zubi sa primarnim karijesom,
nego kod zubi bez primarnog karijesa (OR=166,87; P<0,001). Endodontski liječeni zubi imaju 16 puta
veću vjerojatnost pojave apikalnog parodontitisa u odnosu na zube koji nisu podvrgnuti endodontskom
liječenju (OR=16,1; P<0,001). Zubi opskrbljeni krunicama imaju 18 puta veću vjerojatnost za pojavu
apikalnog parodontitisa u odnosu na nerestaurirane zube (OR=18,0; P<0,001).
Zaključak: Više vrijednosti KEP indeksa zuba i plak indeksa, te veći broj karijesom zahvaćenih i
endodontski liječenih zubi, pozitivna navika pušenja, prisutnost kardiovaskularne bolesti, te niži stupanj
obrazovanja i lošije materijalno stanje domaćinstva prediktivni su za lošiji periapikalni status u
ispitanika.Čimbenici sa najvišim prediktivnim vrijednostima za pojavu apikalnog parodontitisa u zuba su
nalaz primarnog karijesa, endodontsko liječenje zuba, te vrsta restauracije.
PDF
