V prispevku najprej podajamo pregled del, ki so na seznamih obvezne in dodatne literature pri tistih študijskih predmetih, pri katerih se študenti slovenskih univerz učijo o strokovno-znanstvenem ...pisanju. Seznamu smo nato dodali še druge slovenske priročnike s to tematiko in pregledali njihovo vsebino, nato pa smo zbrali in analizirali ter komentirali še navodila za pisanje diplomskih del vseh 52 javnih slovenskih fakultet. Izpostavili smo zgledne primere in opozorili na nekatera mesta, ki jih je mogoče še izboljšati.
U radu se iznose i analiziraju dijelovi istraživanja nastave pisanog izražavanja u osnovnoj školi koji se odnose na teškoće na koje učenici nailaze prilikom stvaranja teksta i preporučuju načini za ...njihovo prevladavanje. Kako su u najvećem postotku učenici istaknuli problem samog započinjanja rada i teme o kojoj pišu, te kako su ove dvije stavke u izravnoj vezi, analiziramo i predlažemo indvidualizirani pristup u izboru teme, odnosno njezina naslova. Pristup je provjeren tijekom realizacije Projekta Kako učenicima pomoći da uspješno stvaraju usmene i pisane, umjetničke i neumjetničke tekstove, u okviru kojeg su učenici pisali u nekoliko faza i u vremenu koje je svakom pojedincu potrebno da stvori sadržajno i jezično korektan tekst o naslovu koji je sam odabrao. Sam proces spomenut je ili opisan u metodikama i teorijama pismenosti naših i stranih autora, ali njegovu primjenu u praksi i konkretne rezultate autori nisu predstavili. Svi prijedlozi i zaključci koje navodimo, uz teorijsko utemeljenje, zasnivaju se na iskustvima iz prakse.
Književni
opus Daše Drndić pripada zasebnom kanonu književnih tekstova koji autorica sama
afirmira svojim pisanjem u potrazi za
vlastitom interpretativnom zajednicom odmaknutom od kanona kojim ...vladaju hijerarhije utemeljene na nacionalnim i
ideološkim kategorijama. Njezin se kanon oblikuje iz
autobiografske diskurzivne pozicije, odnosno iz pozicije autorice koja
centripetalno „uvlači“ u svoj narativni prostor pripovjedačke glasove drugih autora/ica, najčešće onih koji su pisali o
Holokaustu ili su bili žrtve Holokausta. Nadopisujući svoj tekst na njihovo
svjedočenje ili traumu, ona stvara polifonijske prozne kompozicije u kojima se, pored autorice Daše Drndić,
koja istodobno postaje i objekt reprezentiranja i subjekt posredovanja,
pripovijedanju priključuju Danilo Kiš, Bruno Schulz, Aharon Appelfeld, Paul
Celan, Primo Levi, Wisława Szymborska, Witold Gombrowicz, Walter Benjamin i
drugi. Tretirajući biografije autora/ica i njihove književne tekstove kao
podjednako (ne)pouzdane dokumente, izabrani se autori/ice njezinom tekstu priključuju
ponekad posredstvom svojih književnih tekstova, a ponekad izravno, kao
sudionici naracije. U radu se analiziraju tri postupka u funkciji oblikovanja zasebnog kanona
književnih tekstova: postupak fikcionalizacije biografija autora, postupak multipliciranja implicitnih autora i postupak
fikcionalizacije autobiografskog subjekta. Dok se fikcionalizacijom autora kao
stvarnih povijesnih osoba, multipliciraju književni likovi, multipliciranjem
implicitnih autora, osnažuje se i podupire autobiografska pozicija pripovjednog subjekta, da bi se postupkom
fikcionalizacije autobiografskog subjekta, oslabila prethodno stečena autorska
pripovjedačka pozicija.
Daša Drndić’s literary oeuvre belongs to a separate canon of literary texts that the authoress herself affirms with her writing in search of her own interpretative community away from the canon ruled by hierarchies based on national and ideological categories. Her canon is shaped from an autobiographical discursive position, that is, from the perspective of an authoress who “draws” into her narrative space the voices of other authors and authoresses, most frequently those who wrote about the Holocaust or were victims of the Holocaust. In her writing, she conveys someone else’s testimony or trauma and creates polyphonic prose compositions in which the authoress at the same time becomes the object of representation and the subject of mediation. So, the authoress’s narration is joined by other narrators – Danilo Kiš, Bruno Schulz, Aharon Appelfeld, Paul Celan, Primo Levi, Wisława Szymborska, Witold Gombrowicz, Walter Benjamin and others. By treating the authors’ biographies and their literary texts as equally (un)reliable documents, the selected authors are sometimes joined to her text through their literary texts and sometimes directly as participants in the narrative. The paper analyses three procedures in the function of shaping a separate canon of literary texts: the procedure of fictionalizing authors’ biographies, the procedure for multiplying the implied authors, and the procedure of fictionalizing an autobiographical subject. While by fictionalizing the authors as real historical figures literary characters are multiplied, by multiplying the implied authors the autobiographical position of the narrative subject is strengthened and supported, but in order to weaken the previously acquired authorial narrative position through the process of fictionalizing the autobiographical subject.
Početno pisanje slova u hrvatskom jeziku Vuk, Ivana; Lenček, Mirjana; Ivšac Pavliša, Jasmina
Logopedija,
09/2020, Letnik:
10, Številka:
1
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Početno pisanje slova u hrvatskom jeziku nedostatno je istraženo, a neupitna je njegova vrijednost za akademski uspjeh. Podaci o rukopisnoj izvedbi slova mogu biti prvi pokazatelji odstupanja u ...pisanju i osigurati pravodobnu procjenu početnog pisanja, kao i postupke za sprečavanje pravih problema u pisanju. Procjena početnog pisanja treba uključiti i kriterije pisanja slova, potom riječi i teksta. U radu su primijenjeni kriteriji za opis pisanja slova: prostorni smještaj, izvedenost linija, zatvorenost i detalj. Prema ovim kriterijima, vrednovana su napisana velika formalna školska slova hrvatske latinice kod 72 učenika prvih razreda osnovne škole. Ispitano je i imenovanje velikih i malih formalnih školskih slova. Istraživanje pokazuje da su djeca prvoga razreda uspješno ovladala pisanjem velikih formalnih slova (ukupna uspješnost pisanja je, prema navedenim kriterijima, 89 %). Prvoškolcima su, za pisanje, najzahtjevnija slova B, D, O – koja pripadaju skupini za čije je izvođenje potrebno kombiniranje ravnih i zaobljenih linija. Promatrajući zahtjevnost pisanja slova prema naznačenim kriterijima, najzahtjevnije je postizanje zatvorenih linija. Prvoškolci najlakše ispisuju I, L, V – slova ravnih linija. Iznenađujuće, obilježje izvođenja detalja, kod slova s dijakritičkim znacima, najuspješnije je svladano. Utvrđena je statistički značajna povezanost imenovanja i pisanja slova, kao i u mnogim drugim istraživanjima. Premda istraživanje ima ograničenja, posebno u malom broju ispitanika, primijenjeni kriteriji procjene rukopisa mogu biti osnova za logopedsku procjenu u domeni pisanja, kao i za planiranje aktivnosti predvještina pisanja ili terapijskih postupaka za početno pisanje.
Parcijalna trisomija 7q (7q) rijetka je genetička pogrješka defi nirana duplikacijom dugog kraka 7. kromosoma. Karakterizirana je
višestrukim teškoćama u spoznajnom i motoričkom razvoju, ...karakterističnim obilježjima fenotipa i teškoćama učenja. Klinička slika
je vrlo varijabilna i ovisi o količini dupliciranog segmenta.
Cilj ovog rada bio je standardiziranim mjerenjima ispitati opseg receptivnog rječnika, razumijevanje gramatike, usvojenost predvještina
čitanja i pisanja, govorno-motoričke i pripovjedne sposobnosti te kakvoću glasa dječaka s parcijalnom trisomijom 7q.
Dječakova dob je bila 7 godina i 10 mjeseci. Obradom podataka utvrđeno je da dječak ima smanjen opseg receptivnog rječnika,
postiže umjereno nizak rezultat na TROG-2:HR testu razumijevanja gramatike, govorno-motoričke sposobnosti su narušene kao i
kakvoća glasa te su vidljive teškoće u grafomotoričkoj izvedbi i zadatcima vizualne percepcije. Dječak ima usvojene neke predvještine
čitanja i pisanja. Uredno postignuće pokazuje na varijablama raščlambe rečenice na riječi, varijabli fonemske svjesnosti i fonološkog
imenovanja velikih i malih slova.
ČITALAČKA PISMENOST DJECE Gregurić, Sonja
Varaždinski učitelj,
08/2022, Letnik:
5, Številka:
10
Paper
Odprti dostop
Čitanje i pisanje interaktivno su usko povezane aktivnosti, pa autori često ističu zajedničke i različite karakteristike čitanja u odnosu na pisanje. Naučiti čitati i pisati lakše je ako dijete dobro ...razumije njihov jezik. Dobre jezične vještine, razumijevanje i izražavanje potpomažu se pripovijedanjem i čitanjem i razgovorom o pročitanom odraslih. Roditelji, obitelj i bliski okoliš je od velike važnosti, jer o njima ovisi u kojoj mjeri će to omogućiti djeca doživljavaju aktivnosti vezane uz opismenjavanje. Češće čitanje i pripovijedanje doprinose djetetovom bogatstvu vokabular, širi vidike, povećava interes za čitanje, pisanje, slušanje…
Jedan od prvih koraka u pisanju akademskog teksta, sem formulacije istraživačkog pitanja, svakako jeste pretraživanje literature i nalaženje relevantnih izvora informacija koje će pisac naučnog ...teksta koristiti kao osnov novog istraživanja. Ovo je jedna od najneophodnijih veština u oblasti akademskog pisanja, naročito u dvadeset prvom veku, kada je na internetu dostupno toliko informacija da dolazi do prezasićenja, ali i svojevrsne nemogućnosti da se sa sigurnošću odabere dobar, relevantan i pouzdan izvor. Ovaj rad se upravo bavi problemom istraživačkih veština studenata, a zasnovan je na analizi sadržaja 73 izveštaja studenata četvrte godine Engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Oslanjajući se na kvalitativni pristup studentskoj naraciji, rad će pokušati da utvrdi sa kojim se problemima studenti sreću prilikom procesa istraživanja za projekat na predmetu Engleski jezik 9, koje strategije koriste prilikom istraživanja, kao i koja su moguća rešenja za datu situaciju.
Writing, as creating or formatting of a text is a cognitively and motivationally very complex and challenging human activity. It is studied in the framework of cognitive psychology and educational ...psychology with the aim of successful teaching of writing. The success of writing, which is most commonly measured by the overall quality of written texts, or some of its components, is the result of the integration of cognitive, metacognitive, motivational, emotional and contextual factors that are in very complex interactions and relationships. Therefore, recent research in this area uses complex analytical methodology and combines various qualitative and quantitative approaches to data processing. The most commonly used method of research in the field of writing is the analysis of verbal protocols. Since the 1980s to the present, a series of investigations of cognitive writing factors has been conducted and based on their results more complex cognitive models of writing have appeared that emphasize the importance of a particular process or strategy of writing. Among the most important processes of writing are the planning and correcting of the text. The research of the motivation for writing as a psychological construct began in the late 20th century and its regulation includes motivational beliefs such as target orientation, expectations of success, feelings of self-efficacy, the belief in the value of writing tasks, personal or intrinsic interest in these tasks, pictures of oneself in this area and anxiety in writing tasks. Research of the writing process is only in its infancy in Croatia, so further research is necessary. In addition, the teaching of writing as an important medium of the development of thinking should be revised in the Croatian educational context as recommended by cognitive and social-constructivist learning approaches.
U današnje vrijeme, pravovremeno objavljivanje najboljih radova i rezultata istraživanja s preporukama u rješavanju najaktualnijih problema najkorišteniji je način širenja rezultata sa svrhom ...integracije dokaza u zdravstveni sustav. Znanstveno je komuniciranje iznimno važno u razvoju znanosti i protoku informacija o novim spoznajama do kojih znanstvenik dolazi tijekom svojeg akademskog djelovanja. Posljedično, recenziranje se smatra modelom najučinkovitije znanstvene komunikacije koju biomedicinski časopisi upotrebljavaju pri odluci o objavljivanju članaka. Sustavna akumulacija najboljeg novog znanja generiranog iz znanstvenog okruženja i preusmjerenog u kliničku praksu medicinskih sestara temelj je poboljšanja zdravstvene skrbi usmjerene na pojedinca, obitelj i zajednicu. Recenzija je poput zagovornice sestrinske znanosti u generiranju inovativnih doprinosa profesionalnoj zajednici. Objavljena recenzirana informacija ima mogućnost postati osnovom standardiziranog djelovanja i kontinuiranog razvoja u sestrinstvu. Kvalitetan osvrt pomaže autoru u znanstvenom razvoju, ali i recenzentu u prikupljanju najnovijih spoznaja još neobjavljenih podataka iz njihova područja interesa. Razvidna je globalna potreba mentoriranja i edukacije mladih istraživača i recenzenata putem formalnih oblika obrazovanja kako bi doprinijeli unapređenju sestrinske znanosti, rasterećenju postojećih eksperata kolegijalnog opažanja te ubrzali protok znanstvene informacije.
Nowadays, the timely publication of the best works and research results with recommendations for solving the most current problems is the most used channel for disseminating findings with the purpose of integrating evidence into the health system. Scientific communication is crucial in the development of science and the flow of information about new knowledge that scientist achieves during his academic activities. Consequently, peer review is considered the most effective scientific communication model that biomedical journals use when deciding to publish articles. Systematic accumulation of the best new knowledge generated from the scientific environment and channeled into clinical nursing practice is the foundation of improving health care focused on individuals, families, and communities. The review is like an advocate for nursing science in generating innovative contributions to the professional community. Published, peer-reviewed information has the potential to become the basis of standardized action and continuous development in nursing. A quality review helps the author in scientific development, but also the reviewer in gathering the latest knowledge of as-yet-unpublished data from their area of interest. There is a clear global need for mentoring and education of young researchers and reviewers through formal forms of education to contribute to advancing the nursing science, relief of existing experts in collegial observation, and speed up the flow of scientific information.
Kvalitativna istraživanja se prema predmetu istraživanja razlikuju od kvantitativnih, koja predstavljaju veliku većinu modernih istraživanja, te se o njima i drugačije izvještava. Prikladnim načinom ...izvještavanja se smatra korištenje smjernica za izvještavanje o kvalitativnim istraživanjima, čiju strukturu i prati ovaj pregledni rad. Rad se fokusira na kvalitativna istraživanja provedena korištenjem intervjua i fokus grupa.Cilj istraživanja treba biti strukturiran, i uključivati elemente uzorka, fenomena koji se istražuje, nacrta istraživanja, procjenu ishoda te metodološkog pristupa.Preregistracijom istraživanja se podiže vjerodostojnost rezultata, te se definiraju metode istraživanja sve do odjeljka rezultati čak i prije nego istraživanje počne. Opis konteksta istraživanja je važan čimbenik koji treba biti detaljno opisan, jer često predstavlja i sam predmet istraživanja. Značajke sudionika te postupak uzorkovanja bi trebali biti dokumentirani kroz istraživanje i prikazani prema fazama istraživanja. Primjeri informiranog pristanka i vodiča kroz intervju bi trebali biti prikazani u dodatnim materijalima.U kvalitativnim istraživanjima rezultati se uglavnom dijele na teme i podteme, dok se tvrdnje podupiru citatima sudionika u istraživanju. Pri prikazu rezultata preporuka je da se tvrdnje ne prikazuju kao činjenice, nego kao stavovi ili navodi sudionika. Uz navođenje citata, za lakši prikaz čitatelju, preporuka je rezultate prikazati u obliku grafikona koji prikazuje odnos tema i podtema. Kvalitativna istraživanja nemaju snagu dokaza kao kvantitativna, ali korištenjem kvalitativne metodologije istraživač može dobiti uvid u veliku količinu podataka koji olakšavaju razumijevanje procesa i mehanizama, te postavljanje hipoteza koje se mogu provjeriti kvantitativnim istraživanjem.
PDF
