Koža je jedno od najnevjerojatnijih ljudskih otkrića. Ima dugu povijest od drevnih vremena do danas. Svoj pečat ostavlja u izradi raznih alata, odjeće, obuće, nastambi kao i u pisanju. Ovaj će rad ...istaknuti neke od najznačajnijih ljudskih kreacija od kože, uključujući one u pučkoj arhitekturi, kao i pergament.
Nepridržavanje pravopisnih normi pri pisanju u novim medijima mnogim jezikoslovcima i učiteljima daje naslutiti kako su mladi danas sve nepismeniji. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio ispitati ...procjene učitelja Hrvatskoga jezika o zastupljenosti elemenata jezika novih medija u radovima učenika 8. razreda, onima pisanima u školi i za školu te u tekstovima pisanima u slobodno vrijeme. Naime, učitelji imaju najviše uvida u učeničko pisanje u školi, ali sve više i u neformalnim situacijama, poput pisanja u novim medijima. Istraživanjem se pokušalo utvrditi koliko su učitelji upoznati s učeničkom pisanom korespondencijom u slobodno vrijeme. Autorice je također zanimalo postoje li razlike u procjenama učitelja s obzirom na dob, godine staža i županiju iz koje dolaze. U istraživanju je sudjelovalo 110 učitelja iz četiriju hrvatskih županija, a kao instrument poslužio je anketni upitnik u kojem su učitelji davali svoje procjene zastupljenosti elemenata jezika novih medija u učeničkim školskim pisanim radovima te u tekstovima pisanima u slobodno vrijeme u novim medijima, kao i procjene o učeničkoj korespondenciji pisanoj u slobodno vrijeme u novim medijima. Rezultati su pokazali kako učitelji procjenjuju da učenici rijetko rabe elemente jezika novih medija u pisanim radovima za potrebe škole, a često u slobodno vrijeme u novim medijima. Procjene se razlikuju samo za pisanje učenika u slobodno vrijeme, s obzirom na dob i radni staž učitelja. Rezultati također pokazuju da učitelji imaju uvid u pisanu učeničku korespondenciju u slobodno vrijeme.
V prispevku opišemo rabo samoreferenc v zaključni delih z vseh stopenj in ved univerzitetnega študija pri nas, ki smo jo proučili s pomočjo Korpusa akademske slovenščine KAS. Kvantitativna analiza ...glagolskih oblik pokaže, da v akademski slovenščini prevladuje množinska sedanjiška oblika samoreferenc, da raba samoreferenciranja z edninskimi oblikami upada od diplomske do doktorske naloge in da so v slovenskem prostoru izoblikovane izrazito različne konvencije samoreferenciranja v trdih in mehkih vedah. Kvalitativna analiza pa razkrije sovisnost diskurzivnih funkcij samoreferenc od diskurzivnih vlog, ki jih avtor s samoreferenciranjem prevzema.
V besedilu raziskujemo, kako makedonski študenti angleščine v akademskem pisanju uporabljajo logične konektorje. Logični konektorji so v tem besedilu določeni kot vrsta kohezivnih sredstev “ki sami ...zelo malo prispevajo ali sploh ne prispevajo k propozicionalni vsebini, ampak pomagajo določiti odnose med stavki v ustnem in pisnem diskurzu” (Celce-Murcia & Larsen-Freeman, 1999: 519). V članku predstavljamo analizo besedil makedonskih študentov angleščine, ki v drugem letniku študija kot del študijskega programa obiskujejo predavanja iz akademskega pisanja. Osredotočamo se zlasti na naslednje tipe logičnih konektorjev: dodajalne, protivne, vzročne ter časovne. Namen študije je analiza pogostosti logičnih konektorjev, njihove razporeditve v omenjene štiri kategorije, pa tudi analiza ustreznosti njihove uporabe v določenem kontekstu. V članku analiziramo rezultate in skušamo predstaviti morebitne vzroke pogoste oziroma nepogoste rabe posameznih konektorjev. Rezultate primerjamo z rezultati podobnih študij, opravljenih na vzorcih akademskih pisnih izdelkov rojenih in tujih govorcev angleščine. V zadnjem delu predstavljamo tudi pedagoške implikacije študije.
Ovaj rad opisuje prvi medicinski članak koji je napisao autor iz Bosne i Hercegovine. Članak Analysis theorico-Practica de viribus virus febriferi, pestiferi, atque serpentinna latinskom je jeziku ...objavio fra Franjo Gracić (1740. – 1799.). Tiskan je u Padovi 1795. i preveden kao Teoretski i praktični prikaz učinaka groznica, zaraznih bolesti i zmijskog otrova. S današnjeg stajališta može se reći da je to bio pregledni članak o nekim od najčešćih bolesti toga doba. Rad je od iznimne važnosti za povijest medicine u Bosni i Hercegovini jer je to prvi dokumentirani medicinski članak čiji je autor bio iz Bosne i Hercegovine. Rad sadrži zapažanja o tijeku bolesti i liječenju, u skladu s tadašnjim medicinskim spoznajama. Autor se poziva na autoritete toga vremena, poput Samuela Augustea Andréa Tissota, švicarskog fizičara i liječnika, Georga Bauera, njemačkog liječnika, i Lodovica Antonia Muratorija, talijanskog učenjaka, što ovaj članak čini vezom između Bosne i Hercegovine i znanja tadaš-nje Europe. Ovaj rad znači početak medicinskog pisanja u Bosni i Hercegovini te ima važno mjesto u povijesti medicine u ovoj zemlji.
Članak istražuje odnos između kategorije fotografske slike i pojma „memorijski projekt” iscrtavajući pritom historijsku transverzalu koja povezuje prvu knjigu opremljenu fotografskim tablama The ...Pencil of Nature Williama Henryja Foxa Talbota, književni opus W. G. Sebalda i kapitalno djelo Abyja Warburga Bilderatlas Mnemosyne. Polazeći od Sebaldova iskaza prema kojemu sjećanje nije ništa drugo doli citiranje i tvrdnje Kaje Silverman da fotografska slika nije ni indeks ni reprezentacija nego analogija, detektiraju se analogije između diskursa Foxa Talbota i Sebalda, odnosno Warburga i Sebalda, i postavlja teza da su The Pencil of Nature i Bilderatlas Mnemosyne te nadasve život i djelo Waltera Benjamina upisani u Sebaldov književni opus kao citati bez navodnih znakova. Ta je teza argumentirana bilješkom iz Benjaminove kartoteke koja se odnosi na spoznajnu teoriju i koja glasi: „Ovaj rad mora maksimalno razviti umjetnost citiranja bez navodnih znakova” te zaključkom Giorgia Agambena da je najenigmatičniji pojam Benjaminove misli, pojam slike, Bild, pravi terminus technicus njegova poimanja povijesti. Susljedno tome, članak razmatra Sebaldovu aproprijaciju i operacionalizaciju Benjaminova pojma dijalektičke slike, kao i elaboraciju koncepta nekronološkog vremena kroz specifični digresivni i tangencijalni narativni postupak „pisanja slikama” koji se manifestira u umetanju reprodukcija fotografskih slika u tkivo književnog teksta i kroz virtuoznu izvedbu ekfrastičkih opisa u kojima se događaju rasprizorenja, odnosno artikulira nesvodiva razlika između povijesne istine i materijalne istine. Članak se usredotočuje na Sebaldovu internalizaciju Warburgova pojma migrirajućih motiva pri „pisanju slikama”. Nadalje, tekst argumentira tvrdnju da je Sebald maestralnom primjenom citiranja bez navodnih znakova ispisao vlastite teze o pojmu povijesti da bi ukazao na ishodišta genocidnih politika dvadesetog stoljeća u povijesti europskog kolonijalizma. Zaključno, u članku se tvrdi da su Sebaldove „prozne knjige neodređene vrste”, poput Warburgove „antropologije slika i ikonologije njihovih intervala”, inaugurirale ono što Georges Didi-Huberman naziva novim žanrom spoznaje.
U kritičkoj je literaturi o nadrealizmu neizostavna konstatacija da je na oblikovanje nadrealističkih interesa utjecala Freudova psihoanaliza. Namjera je rada prikazati, s osloncem na postojeću ...literaturu o toj temi, dodire Bretona i Freuda u kontekstu Freudove recepcije u Francuskoj. Breton je razradio osnovne nadrealističke ideje prije dodira s Freudovom psihoanalizom, zahvaljujući doticaju s onodobnom francuskom psihijatrijskom misli (Jean-Martin Charcot, Pierre Janet). Nadrealistički su umjetnički interesi bili daleko od istinskog zanimanja za psihoanalizu pa se vezi nadrealizma i Freudove psihoanalize ne bi trebala davati prevelika važnost. Freuda nesvjesno zanima u terapeutske svrhe, dok Breton u nesvjesnom vidi subverzivnu snagu i umjetnički potencijal.
V pričujočem članku je avtorica analizirala napake slovenskih študentk in študentov germanistike prvega letnika pri pisanju pravljice. Pri tem je poskusila ugotoviti, na katerih področjih (pravopis, ...oblikoslovno-skladenjska ravnina in leksikalno-semantična ravnina) študenti naredijo največ napak. Prav tako je raziskovala, katere napake se na posameznih področjih pogosteje pojavljajo in kakšni bi lahko bili vzroki za te napake.Rezultati raziskave so za učitelje nemškega jezika in za avtorje učbenikov nemščine kot tujega jezika pomembni, saj izpostavljajo mesta, kjer pri pisanju besedil v nemščini kot tujem jeziku pogosteje prihaja do napak. Na osnovi izsledkov pričujoče raziskave bi lahko tem mestom namenili pri pouku nemščine kot tujega jezika posebno pozornost.
Pisanje kao stvaranje ili oblikovanje teksta kognitivno je i motivacijski vrlo kompleksna i zahtjevna ljudska aktivnost. Proučava se u okviru kognitivne psihologije te psihologije obrazovanja u cilju ...uspješnijeg poučavanja pisanja. Uspješnost pisanja, koja se najčešće mjeri kroz kvalitetu napisanih tekstova ili pojedine njegove komponente, rezultat je integracije kognitivnih, metakognitivnih, motivacijskih, emocionalnih i kontekstualnih čimbenika u međusobno vrlo složenim interakcijama i vezama. Novija istraživanja u području pisanja rabe složenu analitičku metodologiju te kombiniraju različite kvalitativne i kvantitativne pristupe. Najčešće korištena metoda istraživanja je analiza verbalnih protokola. Od 80-ih godina 20. stoljeća do danas brojna su istraživanja kognitivnih čimbenika pisanja, a na temelju njihovih rezultata nastaju sve složeniji kognitivni modeli koji ističu važnost pojedinih procesa, odnosno strategija pisanja. Planiranje i ispravljanje teksta među najvažnijim su procesima pisanja. Motivacija za pisanje kao psihološki konstrukt počela se istraživati krajem prošlog stoljeća, a njezina regulacija obuhvaća motivacijska vjerovanja poput: ciljnih orijentacija, očekivanja uspjeha, osjećaja samoefikasnosti, vjerovanja u vrijednost zadataka pisanja, osobnog ili intrinzičnog interesa za ove zadatke, slike o sebi u ovom području te anksioznosti u zadacima pisanja. Istraživanja procesa pisanja u Hrvatskoj su tek u začetku te je potrebno provesti daljnja istraživanja. Poučavanje pisanja kao važnog medija razvoja mišljenja trebalo bi revidirati u hrvatskom obrazovnom kontekstu prema preporukama kognitivnog i socijalno-konstruktivističkog pristupa učenja.