Trokutasta se glagoljica smatra najstarijim glagoljskim tipom čiji slovni elementi imaju oblik kružnih isječaka, tj. trokuta, za razliku od mlađeg okruglog tipa, s elementima slova u obliku kruga. ...Ostaci trokutaste glagoljice čuvaju se u nekim hrvatskim, moravskim i makedonskim spomenicima 10. i 11. stoljeća. Činjenica da je u Ohridskoj školi, odakle je potekla okrugla glagoljica, bila poznata trokutasta glagoljica, ukazuje na mogućnost da je u Ohridu došlo do preoblike trokuta u krugove. Nadbiskup Homatijan u 13. stoljeća spominje da je sv. Kliment napravio oblike slova jasnije od onih koje je stvorio sv. Ćiril. Ta bi se Klimentova reforma mogla odnositi upravo na preobliku trokutaste u okruglu glagoljicu. Rezultati istraživanja pokazuju da su slogovi okrugle glagoljice čitljiviji, dakle jasniji, nego slogovi trokutaste glagoljice. Ispitivanje učenja tih dvaju tipova u ovom članku1 potvrđuje veću jasnoću okrugle glagoljice jer se ona lakše uči. Ispitivanje je provedeno s 30 sudionika, s posebnim računalnim programom za učenje metodom pokušaja i pogrešaka. Prema broju serija potrebnih za naučenost i prema broju pogrešaka, nema statistički značajne razlike u trajanju između učenja trokutaste i okrugle glagoljice, ali učinjeno je statistički mnogo manje pogrešaka tijekom učenja okrugle glagoljice nego tijekom učenja trokutaste. Ta razlika objašnjava se većom uočljivošću slova okrugle glagoljice prema zakonima geštalta. Krugovi se više se ističu na pozadini i imaju veću međusobnu distinktivnost od slova s trokutima, što pomaže u međusobnom razlikovanju i kodiranju.
v času, ko niso mogli pošiljati in prejemati pošte (od 17.9.1943 do 9.8.1945) Franc Praček piše, kot sam imenuje, “mutasta pisma”. Piše jih kar v dnevnik, saj jih ne more odposlati.
Dragutin J. Ilijć (1858.-1926.) bio je poznati srpski književnik i publicista.
Članak iznosi njegov kratki životopis, pojedinosti o crnogorskom knezu Nikoli, te Ilijćeva pisma ovom crnogorskom knezu.
Članak (sa 1 slikom i 3 faksimila) u kojem se iznose pojedinosti o Stjepanu I. Verkoviću.
Isticao se kao "Srbo-Hrvat", a "Narodne Novine" su ga god. 1868. nazvale "čuvenim starinarom "archaelogom", ...no sjećanje na njega vremenom se znatno smanjilo, te članak donosi i Verkovićeva pisma koja čuva fra Mirko Sestić, gvardijan na Plehanu, nedaleko od Dervente u Bosni.
