Biti plesni pedagog Luketić, Daliborka; Kustura, Nataša
Metodički ogledi,
01/2022, Letnik:
28, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Na tragu pitanja o tome što znači biti plesni pedagog, cilj ovoga rada bio je ispitati neke odrednice profesije plesnog pedagoga te prikazati način na koji plesni pedagozi progovaraju o onom ...‘pedagoškom’ u svojoj profesiji. Primjenom kvalitativnog istraživanja te metodom dubinskog intervjua s plesnim pedagozima koji djeluju u različitim područjima odgojno-obrazovnog i umjetničkog rada, nastojalo se je opisati i analizirati područje njihova rada, odgojnog djelovanja te odgojne vrijednosti koje oni u svome radu afirmiraju. Temeljem kvalitativne analize podataka i primjenom interpretativne fenomenološke analize u bogatom empirijskom narativu identificirano je pet tema: (1) poimanje plesa kao dimenzije umjetničkog i odgojnog djelovanja, (2) odrednice pedagoškog rada, (3) značenje pedagoške uloge, (4) transformacija umjetničke prakse u pedagošku praksu i (5) posebnost odgojno-obrazovne metode. Rezultati istraživanja govore o tome kako plesni pedagozi doživljavaju i tumače svoj pedagoški rad – prije svega kao odgojni rad u
kojemu se događa spoj umjetnosti i pedagogije pri čemu je naglašeno njihovo pedagoško umijeće kao neraskidivi dio profesionalnog habitusa plesnog pedagoga.
Following the question of what it means to be a dance pedagogue, the aim
of this paper was to examine some determinants of the profession of dance pedagogue and to establish the meaning and understanding of the way dance pedagogues speak about the ‘pedagogical’ in their profession. By applying qualitative research and the method of in-depth interviews with dance pedagogues who work in different fields of education and art,
we tried to describe and analyse the area of their work, their educational activities, and values they promote in their work. As a result of the qualitative analysis and the interpretative phenomenological analysis of the rich narratives, we have identified five topics: (1) the notion of dance as a dimension of artistic and educational activity; (2) the determinants of pedagogical work; (3) the meaning of pedagogical role; (4) the transformation of artistic practice
into pedagogical practice; (5) the distinguishing characteristic of the
educational method. The results point to the conclusion that dance pedagogues see their work as a primarily educational work that combines art and pedagogy. The pedagogical knowledge of the dance pedagogues is an inseparable part of their professional habitus.
V jubilejnem sedemdesetem letu je začela delovati tudi zasedba Male Žabe – Brazzz band, ki je v zasedbi Roman Fonda ts, Troy Fonda as, trp, Jan Fonda klar., Dejan Žohar trp, Boštjan Kerš tb, Leon ...Firšt klav. Emerik Kolar kit, Nik Lovše bk, Saša Kužnik dr, nastopila na koncertu v Celjskem domu ob skupnem praznovanju 70-letnice Big banda Žabe in Osrednje knjižnice Celje.
Rad je studija slučaja kratkog filma Paviljon (2015.) Jasmine Cibic, suvremene umjetnice koja kroz totalna umjetnička djela tematizira upotrebu umjetnosti i arhitekture u prezentaciji smijenjenih ...državnih ideologija. Paviljon se promatra u okviru teorije o plesnom filmu (screendance) i srodnih termina—ples za ekran, koreofilm, filmski ples—predstavljene kroz istraživanja o ovom obliku umjetnosti koja su realizirale Tarryn-Tanille Prinsloo 2018., Harmony Bench 2019., Erin Brannigan 2011. i Sherril Dodds 2004. Polazeći od toga da su koreografski i filmski elementi neodvojivi u plesnom filmu, rad pristupa analizi odnosa između plesnih i filmskih elemenata u Paviljonu. Analiziranjem primjene filmskih sredstava za prikazivanje koreografije pet ženskih figura u filmu dolazi se do zaključka da njihova koreografija nije jedina, nego da je ima i glavni objekt na koji se fokusira film – maketa paviljona koji je Dragiša Brašovan dizajnirao 1929. godine za potrebe predstavljanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na Svjetskoj izložbi u Barceloni. S obzirom na to da se iste godine država promijenila u Kraljevinu Jugoslaviju, demontažna maketa paviljona otjelovljuje ovaj konstruktivni karakter države i ideju unifikacije južnoslavenskih naroda. Cibic stvara naraciju o prikazivanju i skrivanju identiteta i uspoređuje Brašovanov paviljon s vilom koju je godinu dana ranije Adolf Loos dizajnirao za modernu plesačicu Josephine Baker u Parizu. Rad se iz tog razloga okreće i arhitektonskim prostorima u filmu, realnima i impliciranima, dovodeći u vezu ne samo paviljon i Loosovu vilu nego i ono što je njima bilo „izloženo”: državno tijelo u metamorfozi i tijelo plesačice čija važnost za povijest plesa nije bila prepoznata u vremenu u kojem je živjela.
Na koncertu, ki ga je Mestna občina Celje 23. junija 2011 soorganizirala z Osrednjo knjižnico Celje, so nastopili vokalni solisti: Sanja Poljšak Pesan, Manuela Brečko, Tomo Hartman, Sandra Petek, ...Tim Jevšenak in otroški zborček Male Žabe. Orkestru je dirigiral Roman Fonda.
Ovaj se članak bavi utjecajem mađarskih folklornih plesova i švedskih plesova, polski, na finski folklorni ples. Na tragu ideja Kevina Gothama o kulturnoj razmjeni tvrdi se da razvoj nikako nije ...linearan, nego da ga se može promatrati kao složen i raznolik proces koji uključuje i homogenizacijske sile ujednačavanja kao i diverzifikacijske sile. Za istraživanje je ključan pojam indigenizacije Arjuna Appaduraia, kojim se objašnjava na koji način globalne silnice utječu na lokalne prilike i kako se zatim te lokalne prilike mijenjaju da bi odrazile globalne utjecaje. Prihvaćanje švedskih i mađarskih elemenata u finski folklorni ples odraz je uobičajene prakse transnacionalne kulturne adaptacije, gdje se u transnacionalnim kulturnim tokovima jasno odražavaju dinamične i jake silnice globalizacije i lokalizacije. Švedske polske i mađarski plesovi doveli su do stvaranja sasvim nove razine folklornog plesanja u Finskoj, jer su donijeli nove tehnike i vještine kojima se danas u Finskoj teži. Kod tih plesnih oblika poveznica sa Švedskom i Mađarskom još uvijek postoji, ali je rijetko kad uočljiva. Švedske polske i mađarski plesovi preseljeni su u Finsku gdje su se udomaćili te su postali dijelom otjelovljene kulture i diskursa o finskome folklornom plesu.
Furlana je narodni ples nastao u okolici Venecije, u 18. st. je prilagođen plesnim oblicima aristokratskih krugova te je kao dvorski ples dobio ime kontradansa. Utjecajem Venecije taj se ples, kao i ...mnogi drugi (kvatro paši, siciljana, pleskuša), plesao i u Dalmaciji; kontradanse su se plesale u Istri, Dubrovniku i na Hvaru. Autorica obrađuje dvije vrste plesa tretirajući ih kao rijetke primjere kontradansi: tzv. vrbovačku furlonu, koja je zabilježena 1960-ih godina u središnjem dijelu otoka (Jelsa, Vrboska, Pitve), te gradsku hvarsku furlanu, koja se plesala isključivo u gradu Hvaru i koja do sada u literaturi nije bila zabilježena.
PDF
