The paper reports on the recent chance finds of two basket fish-traps in Lake Bled. The presentation of the circumstances of the find is followed by a description of the fish-traps and the materials ...used, as well as the placement of the two devices in the context of historical fishing on the lake. In the following, the use of wickerwork traps in traditional inland fishing in the area of former Carniola and their placement in the ethnography of Europe and the Eurasian region is summarised. The article concludes with an overview of the archaeological data on the use of basket fish-traps in Europe between prehistory and the late Middle Ages.
Kaštel Štafilić – Resnik prvi je sustavno istraživan podvodni paleolitički lokalitet u Hrvatskoj. Lokalitet je smješten u Kaštelanskom zaljevu u srednjoj Dalmaciji koja je, kao i cijeli jadranski ...bazen, prošla kroz geomorfološke promjene uzrokovane, među ostalim i marinskom transgresijom. Podizanje razine mora na prijelazu iz pleistocena u holocen utjecalo je na destrukciju pleistocenskih slojeva i potapanje lokaliteta. Nalazi su tipološki smješteni u mustjersku kulturu, uz iznimku nekolicine nalaza koji pripadaju gornjem paleolitiku. U radu su predstavljeni rezultati tehnološke i tipološke analize nalaza koje je prikupio I. Svilan u Kaštelanskom zaljevu i, po prvi puta, sirovinske analize litičkih nalaza iz sustavnih istraživanja, ali i iz zbirke I. Svilana, koji potvrđuju Kaštelanski zaljev kao mjesto boravka neandertalaca u srednjem paleolitiku.
Kaštel Štafilić – Resnik is the first underwater Paleolithic site in Croatia to be systematically investigated. The site is located in the Kaštela Bay in central Dalmatia which, like the rest of the Adriatic Basin, has undergone geomorphological changes caused, among other factors, by marine transgression. Sea level rise at the Pleistocene to Holocene transition destructively affected the Pleistocene strata and caused the submergence of the site. The lithic finds are typologically placed in the Mousterian culture, with the exception of a few finds belonging to the Upper Paleolithic. The paper presents the results of technological and typological analysis of findings collected by I. Svilan in Kaštela Bay and, for the first time, raw material analysis of lithic finds from systematic research but also from the collection of I. Svilan, which confirm that Neanderthals occupied Kaštela Bay during the Middle Paleolithic.
U članku se donosi osvrt na život i rad Zdenka Brusića, uglednog hrvatskog arheologa. Zdenko Brusić rođen je u Šibeniku 1938. godine. Bio je kustos u arheološkoj zbirci u Ninu, zatim u Muzeju grada ...Šibenika, a potom i u Arheološkom muzeju Zadar kojemu je bio i ravnateljem. Godine 1998. postaje profesorom prapovijesne arheologije na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru (danas Sveučilište u Zadru). Umirovljen je 2003. u zvanju redovitog profesora. Umire u Zadru 2014. godine. Doprinos Zdenka Brusića arheologiji u Hrvatskoj je golem, a posebno će biti upamćen kao jedan od začetnika hrvatske podvodne arheologije.
Med preventivnimi podvodnimi arheološkimi pregledi struge Ljubljanice pri Sinji Gorici leta 2008 so bili med drugim odkriti ostanki zgodnjerimske tovorne ladje z začetka 1. st. n. št. Oktobra 2012 je ...bil delno raziskan 4,5 m dolg in 2,8 m širok del ladje z ravnim dnom in navpičnimi boki. Za dokumentiranje je bilo uporabljeno fotogrametrično trirazsežnostno modeliranje. Po konstrukcijskih značilnostih in merah gre za rimsko tovorno ladjo sredozemske ladjedelniške tradicije, podolgovate ovalne oblike z ravnim dnom in samonosilno lupino, ki je je bila med gradnjo spojena s številnimi železnimi spojkami, zabitimi čez stike platic. Ladijski trup je bil dodatno spet s talnimi tramiči na način, ki doslej v literaturi še ni bil opisan. Ladja, izdelana pretežno iz bukovega lesa, je bila glede na rezultate dendrokronološke analize zgrajena kmalu po letu 3 našega štetja. Pregled je pokazal, da je les zelo slabo ohranjen. Sklepamo, da je bila ladja uporabljena za prevoz tovora med Navportom in Emono.
Putopisno-istraživački rad Alberta Fortisa predstavlja jedan od najvažnijih izvora za poznavanje povijesnih, kulturnih, etnoloških i drugih prilika na području istočnojadranske obale i njenog zaleđa ...u drugoj
polovici 18. stoljeća. Na ovom mjestu nam se osobito značajnim čini njegov doprinos u opisivanju i izučavanju rimskih starina na prostoru nekadašnje rimske provincije Dalmacije. Upravo je znatan doprinos fortisologije u poznavanju i interpretaciji arheoloških nalazišta na definiranom prostoru, među kojima posebnu znanstvenu pozornost zaslužuje antički brodolom na prostoru hvarskog akvatorija (rt Sućuraj), o čemu će više riječi biti u nastavku ovoga rada.
Tijekom treće kampanje terenskih pregleda otoka Raba koji se provode u sklopu projekta „Arheološka topografija otoka Raba“ (Institut za arheologiju u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Rijeci), ...pregledana su područja MO Kampor (poluotok Kalifront), MO Supertarska draga (okolica Fruge), MO Banjol i MO Barbat, te su provjerene pojedine lokacije u općini Lopar. Zahvaljujući podršci Grada Raba naknadno je organiziran podmorski pregled podmorja ispred lokaliteta Mirine i Valmartina koji su identificirani tijekom istraživanja 2014. g., a koji je proveo Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Osim toga u sklopu projekta pokrenuto je katalogiziranje Arheološke zbirke samostana Sv. Bernardina Sijenskog u Kamporu te uključivanje u manifestaciju Noć Muzeja.
Gruba egejska keramika je čest nalaz ne samo u Zatonu, već i na drugim antičkim lokalitetima. Često je zapostavljena u publikacijama i ne mijenja bitno oblik tijekom vremena postojanja. U ovome se ...članku obrađuje građa sakupljena iz stratigrafskih istraživanja u Zatonskoj luci tijekom 6 godina istraživanja (2002. – 2011.). Grupirana je tipološki, a u statistikama je raspoređena po slojevima i kvadrantima. Dan je i kataloški popis inventarnih brojeva te su izvučeni neki zaključci na temelju rasporeda građe u slojevima i kvadrantima.
Sredinom 2009. g. obavljena su prva značajnija podvodna istraživanja arheoloških ostataka rimske luke na položaju Bošana nedaleko od Biograda na Moru. Na njegovom kopnenom dijelu, i to u profilu ...erodirane obale ističu se značajni ostatci rimske arhitekture. Uz nju u moru leže ostatci rimskog lučkog pristaništa, gdje su istražene dvije sonde. U njihovim kulturnim slojevima otkriveni su mnogobrojni artefakti. Najviše je raznovrsnih keramičkih posuda, slijede lucerne, ulomci staklenih posuda, ukosnica od kosti. Među inim, otkriven je i cjelovito sačuvani drveni koloturnik. Dosadašnje spoznaje govore o tome da je rimska luka u Bošani zauzimala važno mjesto na plovnoj ruti uz istočnu obaju Jadrana, i to u razdoblju od 1. do 4. st.
Podmorsko arheološko nalazište na području splitskoga Spinuta
otkriveno je polovicom 20. stoljeća. Rezultati zaštitnih istraživanja
započetih 2006. godine potvrđuju kako je riječ o zanimljivom ...nalazištu iz antičkog vremena na kojemu je, usprkos dugogodišnjoj devastaciji, preostalo još mnogo značajnih
arheoloških nalaza.
Ever since 1958, archaeologists have known about underwater archaeological finds in the shallow sea in front of "Gusar" Rowing Club at Spinut, in the Poljud bay on the northern side of Split. This is ...when the first Dressel 20 type amphorae, originating from the Romanprovince of Hispania, and representing a rather rare find in the Croatian sea bed, became part of the Split Archaeological Museum collection.The site was, at the beginning, interpreted as the site of a shipwreck from A.D. 2nd century, but trial research lead by Nenad Cambi in 1974 proved it to be a coastal structure for the building of which, along with construction waste, Hispanic globular and North African cylindrical amphorae had been used. Such construction, according to the researchers, could have served for draining the marshy land indicated by the silty sea bottom of the bay and the origin of the name Poljud (Lat. palus).Already at the end of the 1950s, it was estimated that about 50 globular amphorae had been taken from the site. After the mentioned small-scale intervention, finds were being illicitly taken away from the site for decades, affecting thus the surface layer of the site. Over the last few years the site revived interest after local divers warned about its endangered state and value. Iron grids were laid to temporarily protect the archaeological finds that were visible on the surface. Protective archeological researches were carried out in 2006 and2007 with the aim of determining the surface of the site and the composition of the cultural stratum. Eleven probes so far proved archaeological finds on a surface of 60 x 60 m, but aerialphotographs and inspection of the surface indicate they extended on a surface twice as large.Along with the already known structure made of amphorae that in spite of merciless devastation still lies on the sea bottom, interesting structures made of wooden boards, columns and stakes have been found, similar to the ones recently found at several locations within theKaštela Bay. A stone bulwark was determined, while fragments of a column and a square urn indicate the existence of a settlement ashore.Preliminary analyses of small archaeological material indicate that the cultural stratum determined so far around the aforementioned structures belongs to the late Roman period, i.e. the 3rd and 4th centuries B.C. Several finds from deeper layers of the site, within the area of structures, belong to an earlier period, which indicates that this area had been used in A.D. 1st and 2nd centuries. Currently it is considered a presumption that needs to be testified by futuresystematic archaeological research.According to data known so far, the underwater site at Spinut could be interpreted as remains of farming complexes typical of the classical period. Such complexes, according to previously known finds ashore and recent interesting discoveries in the sea, could have stretchedalong the entire coast of the Kaštela Bay whose geographical features facilitated the development of agriculture, maritime economy and trade.The position of the site within the ager of classical Salona, the immediate vicinity of the settlement Spalatum, and so far rather modest but interesting finds on the greater area of Spinut and Poljud undoubtedly speak in favor of the fact that the area, in classical times must have been exploited in a solid way. The results of small-scale underwater research support the aforementioned presumption and indicate the need for thorough research of the site that willcertainly yield many scientific ideas important for interpreting the classical past of Split.
Podmorsko arheološko nalazište na području splitskoga Spinutaotkriveno je polovicom 20. stoljeća. Rezultati zaštitnih istraživanjazapočetih 2006. godine potvrđuju kako je riječ o zanimljivom nalazištu iz antičkog vremena na kojemu je, usprkos dugogodišnjoj devastaciji, preostalo još mnogo značajniharheoloških nalaza.