U dravsko-plitvičkoj aluvijalnoj nizini na oko 26.594 hektara dijela varaždinske županije, dominiraju obradive površine. Od toga je zapušteno 1.103 hektara. Poljoprivredno zemljište je na automorfnim ...antropogeniziranim i hidromorfnim djelomično hidromelioriranim tlima. Automorfna tla su vlažena vrlo brzom procjednom oborinskom vodom. Hidromorfna tla su vlažena procjednom vodom različitih brzina i/ili podzemnom vodom različite dubine. U priobalju i zaobalju gornjeg i srednjeg toka rijeke Plitvice, vrlo su slabo osjetljiva poljoprivredna tla na propuštanje onečišćivača (klasa I). Slabo osjetljiva tla na propuštanje onečišćivača (klasa II) i umjereno osjetljiva poljoprivredna tla (klasa III), dominiraju na istočnom području plitvičko dravske aluvijalne nizine. Na sjeverozapadu nizine su pretežno poljoprivredna obradiva tla umjerene (klasa III) i jake (klasa IV) osjetljivosti na propuštanje onečišćivača, slika 1 i tablica 2. Podzemna voda u aluvijalnom vodonosnom sloju dravsko-plitvičke nizine jako je ranjiva na onečišćenje nitratima. Na kontrolnim poljima Bartolovec i Nova Ves u četverogodišnjem razdoblju istraživanja,najveća jednokratna koncentracija nitrata u procijeđenoj vodi iz gravitacijskih lizimetara bila je 314,5 mg NO3-/l odnosno amonijačnog dušika 3,8 mg NH4+/l. U procijeđenoj vodi iz tenziometarskih lizimetara najviše nitrata je bilo jednokratno 338,5 mg NO3-/l i 3,0 amonijačnog dušika, tablice 7-10.
U ovom radu o osjetljivosti tla na propuštanje onečišćivača i ranjivosti podzemne vode na onečišćenje s površine tla, korišten je dio rezultata petogodišnjih istraživanja nizinskog područja ...Međimurske županije, Vidaček i sur. 2008. U donjem dijelu Međimurja ima najviše obradivih površina. S agroekološkog gledišta, to su površine potencijalno visokog stupnja onečišćenja agrokemikalijama. Kvartarne sedimente pokrivaju automorfna i hidromorfna tla različite teksture, strukture i propusnosti za vodu. Vodonosni horizont nizinskog područja županije se sastoji od dobro granuliranog šljunka s različitim postotkom pijeska. Od ukupno 42.893,5 hektara poljoprivrednog zemljišta, nalazimo sljedeće klase osjetljivosti tla na potencijalno propuštanje onečišćivača u podzemnu vodu: tla II. klase slabe osjetljivosti 1.496,5 ha, tla III. klase umjerene osjetljivosti 6.157,6 ha i tla IV. klase jake osjetljivosti 20.311,9 hektara. Vidi kartu u prilogu na kraju teksta. Najplići otvoreni vodonosni horizont je u nizinskom području županije jako ranjiv na onečišćenje s površine tla. Godišnje izmjerene količine procijeđene vode iz lizimetara, sa ili bez onečišćivača u pet godišnjem razdoblju, variraju od 75,8-281,5 mm. Količine ispranog mineralnog dušika su najveće u natapanju nasada jabuka 13,5 do 47,7 kg N/ha. Pri uzgoju ratarskih kultura, dominantno kukuruza, te vrijednosti variraju u vrlo širokom rasponu od 7,2 kg N/ha do 30,5 kg N/ha.
Rawadanau je područje tropske, planinske močvare u Serangu (Banten), Indonezija. Tamošnje podzemne vode glavni su izvor opskrbe industrijskoga područja Cilegon, Banten. Poznavanje njihova podrijetla ...i kvalitete može pomoći u očuvanju toga resursa. Cilj je ovoga rada objasniti podrijetlo tih voda s novim podatcima o stabilnim izotopima (18O i 2H) te hidrokemijskim podatcima. Terenska mjerenja uključila su pH, temperaturu, EC, HCO3ˉ, a analiza kationa, aniona i stabilnih izotopa napravljena je u laboratoriju. Postojeći izvori vode uključuju izvore, bušotine i rijeke. Načinjena je hijerarhijska analiza klastera na temelju kemije vode i stabilnih izotopa. Izdvojena su dva klastera: K (K1 i K2) te L. Podatci δ18O i δ2H iz izvora upućuju na meteorsko podrijetlo vode te na evaporaciju iz nekoliko njih. Meteorska voda sa sadržajem stabilnih izotopa δ18O između –6,39 i –4,82 ‰ te δ2H od –41,35 do –31,30 ‰ određena je dvama procesima, tj. otapanjem stijena i evaporacijom. Vodonosnici su sastavljeni od vulkanskih stijena pretežito od porfiritskoga i bazaltnoga andezita te andezita. Multivarijantna statistička analiza svih varijabli (osim pH i SO4 2-), tj. većine kationa i aniona, pokazala je znatnu korelaciju. Izdvojena su 4 hidrokemijska facijesa podzemne vode, redom: Ca-HCO3, Ca-Mg-HCO3, Mg-Ca-HCO3 i Na-Cl.
U radu su analizirani vremenski nizovi godišnjih prosjeka koncentracije nitrata na pet crpilišta u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Koncentracija nitrata analizirana je zasebno za gornji i donji ...vodonosni sloj Varaždinskog vodonosnika. Na osnovi vremenskih nizova je utvrđeno da je koncentracija nitrata na svim crpilištima veća u gornjem vodonosnom sloju i da ne prelazi maksimalno dopuštenu koncentraciju (MDK) od 50 mg/L NO3- osim na crpilištu Varaždin gdje je povišena već nekoliko desetljeća.
Pomoću t-testa ispitana je statistička značajnost razlika između godišnjih prosjeka koncentracija nitrata u gornjem i donjem vodonosnom sloju. Analiza je provedena za crpilište Bartolovec u 2003. godinu kada je ta razlika tijekom promatranoga razdoblja bila najmanja. Izračunata t-vrijednost bila je veća od kritične. Stoga je zaključeno da je razlika između godišnjih prosjeka koncentracije nitrata u gornjem i donjem sloju Varaždinskog vodonosnika statistički značajna.
Utjecaj smanjenja razine podzemne vode igra važnu ulogu u intruziji morske vode u obalne vodonosnike. Intruzija morske vode postaje glavno ograničenje za korištenje slatke podzemne vode u obalnim ...vodonosnicima. Cilj ovoga rada je laboratorijskim eksperimentom uspostaviti model simulacije procesa intruzije morske vode u poroznom obalnom vodonosniku, te generirati skupove podataka za opisivanje intruzije slanog klina u poroznom mediju u ovisnosti o vremenu. Eksperiment je odrađen s jednim poroznim medijem određene poroznosti i sa stalnim hidrauličkim gradijentom. Eksperiment je pokazao da je najveća intruzija slanoga klina na samome početku eksperimenta, te da je miješanje slatke i slane vode neznatno. Vremenom promjene slanog klina postaju neznatne i klin doseže stanje ravnoteže. Rezultati ovoga eksperimenta će pomoći u budućem planiranju rješavanja problema intruzije slane vode u obalne vodonosnike.
U pomoćnom oknu rudnika ugljena Tong-ting u pojasu temeljne stijene pojedini dijelovi zida pokazuju različite stupnjeve propadanja. Područja na kojima je tekla voda malo su korodirana, dok su vlažni ...dijelovi uz izljeve izrazito korodirani. Mehanizmi te pojave najprije su proučavani kromatografijom, rendgenskom difrakcijom i energijski disperzivnom rendgenskom spektroskopijom. Veza između dubine korozije i tlačne čvrstoće te obrasca sloma analizirana je pojednostavljenim modelom utemeljenim na kôdu toka čestica (kôd toka čestica u tri dimenzije, PFC3D).
(1) Voda je prezasićena s obzirom na gips i kalcit. Dijelovi preko kojih je voda tekla zaštićeni su precipitatom na betonu. Nasuprot tome, propadanje je pojačano kristalizacijom i otapanjem u
nutrini izljeva.
(2) Numerička simulacija modelom PFC3D pokazuje linearnu vezu između smanjenja vertikalnog maksimalnog naprezanja i dubine degradacije. Oštećeni dio na −355,5 m trebat će pojačati prije
nego korozija dopre do 250 mm dubine.
(3) Nisu bili uočeni jasni pokazatelji propadanja prije sloma korodiranog zida. Stoga treba pratiti napredovanje propadanja prije nego uništeni dijelovi budu ojačani.
Indeks kakvoće vode analizira skupinu točno definiranih parametara kojima se opisuje kakvoća vode određenog područja, sa svrhom olakšavanja upravljanja vodnim resursima, i smanjivanja ...javno-zdravstvenih problema uzrokovanih lošom zdravstvenom ispravnošću vode. Ova doktorska disertacija napravljena je s ciljem klasifikacije i ocjene kakvoće sirovih podzemnih i površinskih voda istočne Hrvatske. Uzorci vode su prikupljani na 40 crpilišta podzemnih voda koje se koriste u javnoj vodoopskrbi, tijekom četverogodišnjeg razdoblja (2010. - 2013.) i na dva mjerna profila na rijekama Dravi i Dunavu (2010. - 2013.).
Dobiveni rezultati pokazali su kako kakvoća podzemnih voda varira s geografskim položajem, a parametri koji imaju najveći štetni utjecaj po ljudsko zdravlje su arsen, mangan i željezo te se preporuča prerada vode prije uporabe za piće.
Multivarijantnom analizom utvrđeno je kako se podzemne vode mogu grupirati u sedam klastera koji su i prirodno povezani. Vrijednosti koeficijenata kakvoće vode LSI, RSI i PSI ukazuju na to kako su ispitivane vode stabilne sa slabo izraženom tendencijom taloženja kamenca ili slabo korozivnih svojstava.
U ovoj disertaciji su korištena četiri već korištena indeksa kakvoće vode za ocjenu površinskih i podzemnih voda promatranog područja. Indeks (WQIIHR) modifikacija je postojećeg i u svijetu prihvaćenog (WQIIN) na temelju provedene multivarijantne analize. Metodologija je zasnovana na definiciji WQI, a pri izračunu su korištene srednje vrijednosti 16 pokazatelja: pH, mutnoća, ukupna tvrdoća, kalcij, magnezij, bikarbonati, kloridi, TDS, fluoridi, nitrati, sulfati, mangan, natrij, fosfati, arsen, željezo.
Na temelju izračuna indeksa kakvoće vode WQIIHR izrađena je karta pomoću koje se može lakše protumačiti i donijeti odluke u vezi s upravljanjem vodnim resursima. Indeks kakvoće vode WQIIHR, modificiran za promatrano područje bolje opisuje i obuhvaća nepovoljne utjecaje na kakvoću vode, u odnosu na ostale indekse, čime je ocjena stroža.
Indeks kakvoće vode analizira skupinu točno definiranih parametara kojima se opisuje kakvoća vode određenog područja, sa svrhom olakšavanja upravljanja vodnim resursima, i smanjivanja javno-zdravstvenih problema uzrokovanih lošom zdravstvenom ispravnošću vode. Ova doktorska disertacija napravljena je s ciljem klasifikacije i ocjene kakvoće sirovih podzemnih i površinskih voda istočne Hrvatske. Uzorci vode su prikupljani na 40 crpilišta podzemnih voda koje se koriste u javnoj vodoopskrbi, tijekom četverogodišnjeg razdoblja (2010. - 2013.) i na dva mjerna profila na rijekama Dravi i Dunavu (2010. - 2013.).
Dobiveni rezultati pokazali su kako kakvoća podzemnih voda varira s geografskim položajem, a parametri koji imaju najveći štetni utjecaj po ljudsko zdravlje su arsen, mangan i željezo te se preporuča prerada vode prije uporabe za piće.
Multivarijantnom analizom utvrđeno je kako se podzemne vode mogu grupirati u sedam klastera koji su i prirodno povezani. Vrijednosti koeficijenata kakvoće vode LSI, RSI i PSI ukazuju na to kako su ispitivane vode stabilne sa slabo izraženom tendencijom taloženja kamenca ili slabo korozivnih svojstava.
U ovoj disertaciji su korištena četiri već korištena indeksa kakvoće vode za ocjenu površinskih i podzemnih voda promatranog područja. Indeks (WQIIHR) modifikacija je postojećeg i u svijetu prihvaćenog (WQIIN) na temelju provedene multivarijantne analize. Metodologija je zasnovana na definiciji WQI, a pri izračunu su korištene srednje vrijednosti 16 pokazatelja: pH, mutnoća, ukupna tvrdoća, kalcij, magnezij, bikarbonati, kloridi, TDS, fluoridi, nitrati, sulfati, mangan, natrij, fosfati, arsen, željezo.
Na temelju izračuna indeksa kakvoće vode WQIIHR izrađena je karta pomoću koje se može lakše protumačiti i donijeti odluke u vezi s upravljanjem vodnim resursima. Indeks kakvoće vode WQIIHR, modificiran za promatrano područje bolje opisuje i obuhvaća nepovoljne utjecaje na kakvoću vode, u odnosu na ostale indekse, čime je ocjena stroža.
Water quality index analyzes group of defined chemical parameters used to describe water quality of certain geographic area, with a purpose of management of water resources and reducing health problems resulting from poor water quality. This doctoral thesis has been made with a purpose of classification and evaluation of raw water quality of ground and surface waters. Samples were collected during 4 years (2010 - 2013) on 40 locations used for public supply for groundwater, and 2 measuring sites for surface water in the same time period.
The results showed that groundwater quality varies according to spatial distribution, and that the most toxic parameters are arsenic, manganese and iron, so it is advisable for water to be processed before distribution.
Results of multivariate analysis showed that sites can be grouped in seven clusters. Values of LSI, RSI and PSI point to the fact that analyzed waters tend to have slight tendency for scaling, or are slight corrosive.
With a purpose of classifying ground and surface waters analyzed in this thesis, four already published water quality indices were used, while one is modification od WQIIN, based on the results of multivariate analysis. Used methodology is based on WQI, and for determination average values of 16 parameters were used: pH, turbidity, total hardness, calcium, magnesium, bicarbonates, chlorides, TDS, fluorides, nitrates, sulfates, manganese, sodium, phosphates, arsenic and iron.
Based on calculations of WQIIHR, it is possible to make a map that can help to assess and provide easier interpretation of water resources management. Water quality index WQIIHR, which has been modified for this region can describe adverse effects of water quality in much better way than other indices, which provides stricter evaluation.
PDF
